fbpx

Netačno je da je Bosnu i Hercegovinu napustila polovina stanovništva

Zapravo, broj od 1,7 miliona iseljenih odnosi se na ukupan broj osoba rođenih u Bosni i Hercegovini, a koje su bilo kad do kraja 2017. godine iz bilo kojih razloga iz nje otišle. U to su uračunate i ratne izbjeglice, svi oni koji su uslijed agresije napustili Bosnu i Hercegovinu a nisu se vratili, tu se ubrajaju i svi koji su rođeni u Bosni i Hercegovini a iz nje su otišli u vrijeme Jugoslavije, te svi koji su nakon rata odlučili otići.

Nedavno objavljeni podaci Svjetske banke, po kojima je Bosna i Hercegovina zemlja s najvećim procentom iseljenog stanovništva u Evropi, uglavnom su od javnosti prihvaćeni zdravo za gotovo. Mediji su, mahom bez dodatnih provjera, ekskluzivno prenijeli vijest iz izvještaja Migracije i odliv mozgova u Evropi i centralnoj Aziji (Migration and Brain Drain) da je 49,5% stanovništva Bosne i Hercegovine napustilo zemlju, a Oslobođenje je objavilo čak i to da se Svjetska banka sefnula, da je uzela u obzir samo prvu generaciju migranata, te da je procent onih koji su otišli zapravo veći (56,5%), jer, po njima, građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine koji žive širom svijeta ima “najmanje dva miliona”.

I Svjetska banka, a i Oslobođenje koristili su se pritom nekom čudnom matematikom, po kojoj se kod izračunavanja procenata broj iseljenih dovodi u relaciju ne s ukupnim brojem nego s brojem onih koji su ostali.

Da pojednostavimo, Svjetska banka kaže da je prema podacima iz 2017. godine iz Bosne i Hercegovine iselilo 1,7 miliona ljudi, odnosno da je 49,5% stanovništva emigriralo. Pritom navode da je po posljednjem popisu stanovništva registrirano kako u Bosni i Hercegovini živi 3,5 miliona osoba. Po toj njihovoj matematici, u našoj zemlji danas bi bilo nastanjeno samo 1,8 miliona ljudi, što ni približno ne odgovara istini, čak ni po najgorim scenarijima o iseljavanju.

Zapravo, broj od 1,7 miliona iseljenih odnosi se na ukupan broj osoba rođenih u Bosni i Hercegovini, a koje su bilo kad do kraja 2017. godine iz bilo kojih razloga iz nje otišle. U to su uračunate i ratne izbjeglice, svi oni koji su uslijed agresije napustili Bosnu i Hercegovinu a nisu se vratili, tu se ubrajaju i svi koji su rođeni u Bosni i Hercegovini a iz nje su otišli u vrijeme Jugoslavije, te svi koji su nakon rata odlučili otići.

Nije nevažno navesti ni to da od njih 1,7 miliona, prema Migracijskom profilu BiH za 2017. godinu, gotovo 43% živi u Hrvatskoj (394.146) i Srbiji (333.687).

Da bismo pravilno izračunali procent onih koji su otišli, moramo najprije znati ukupan broj živih osoba rođenih u Bosni i Hercegovini. To se računa tako što se broju od 1,7 miliona onih koji žive u dijaspori doda 3,5 miliona osoba koje su u Bosni i Hercegovini registrirane prema popisu stanovništva iz 2013. godine. Time dobivamo ukupno 5,2 miliona osoba rođenih u Bosni i Hercegovini. Zatim se 1,7 miliona iz dijaspore dovede u relaciju s tim ukupnim brojem, iz čega proizlazi da jedna trećina, a ne jedna polovina, osoba rođenih u Bosni i Hercegovini živi izvan nje.

Imajući još na umu i to da je ogromna većina “odlazaka” nastala kao izravna posljedica rata, da je više od 700.000 od tih 1,7 miliona naseljeno u Hrvatskoj i Srbiji, da je sudeći prema rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine njih više od 230.000 agresija zatekla izvan Bosne i Hercegovine, onda je jasno da je izvještaj Svjetske banke površno i aljkavo urađen, da su ekonomske migracije iz različitih perioda stavljene u isti koš s onim ratnim, te da su tumačenja rezultata u našoj javnosti bila tendenciozna i neprofesionalna bez imalo iskazane volje da oni budu odgovarajuće analizirani i provjereni. /M. Sokolija/

PROČITAJTE I...

Za nadati se da u slučaju Mostara neki neće trgovati nacionalnim interesima radi onih vlastitih. Dinamika medijskih spinova ipak upućuje da bi Mostar mogao biti završni čin u kojem bi se mogući poraz Koalicije za Mostar prišio direktno Bakiru Izetbegoviću, a zatim bi se krenulo na “delistiranje” SDA iz političkog života.

Otkud ta iznenadna pojava tolike negativne energije i političke ostrašćenost koja podsjeća na sektaštvo, zašto većina ovih, do jučer prijatnih ljudi zvuči kao da idu po (ne)pamet na jedno te isto mjesto, ima li tu elemenata nekih pojava sličnim onim u Turskoj kada su do jučer ugledni i poštovani građani odjednom postali pučisti, je li u pitanju neka vrsta gulenizma?

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Omer Kapetanovic 06.11.2019.

    I vi stvaro mislite da u BiH ima 3.5 miliona stanovnika?
    Smijesni ste.
    Uzmite koje hocete mjesto u BiH, prema popisu toliko, stvarno upola u prosjeku. Tendencija odlaska se vidi kroz upis djaka u prvi razred. U Kljucu upisano 44 djaka. Sad ih je ostalo 36. O cemu vi to i kome?

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!