fbpx

Nastavljeno negiranje bosanskog jezika u RS-u

“Pored toliko naših problema, te korone i pandemije, djeca su i diskriminirana. Kod naše djece online nastava nije ni funkcionirala kako treba jer nisu imali uslove da tako prate nastavu. Sada smo očekivali da ponovo krenu u školu, ali opet se povlači pitanje tzv. jezika bošnjačkog naroda, što je izmišljen jezik, i mi se u 21. stoljeću moramo boriti da dokažemo da je to tako. Zašto našoj djeci poturaju jezik bošnjačkog naroda? Zašto se prema istom principu i djeci srpske nacionalnosti kao maternji ne upisuje jezik srpskog naroda”, pita Hajrudin Okanović

 

 

Piše: Alma ARNAUTOVIĆ

Učenici područne Osnovne škole “Sveti Sava” u Liplju kod Zvornika prvi dan u novoj školskoj godini, umjesto u učionicama, proveli su igrajući se u školskom dvorištu. Rukovodstvo centralne škole odlučilo je da se u matične knjige unesu ocjene iz Jezika bošnjačkog naroda, umjesto Bosanskog jezika, koji su ovi učenici izučavali.

U znak protesta, zbog upisivanja pogrešnog naziva maternjeg jezika u matične knjige, roditelji bošnjačke nacionalnosti svojoj djeci u utorak, 1. septembra 2020, nisu dozvolili pohađanje nastave sve dok se sporna situacija ne razjasni i ne ispravi.

Ako se ubrzo ovaj problem ne riješi, roditelji najavljuju i protest ispred zgrade Gradske uprave Zvornik. Da to nisu prazna upozorenja, svjedoči činjenica da su očajni roditelji prije dvije godine ispred iste zgrade štrajkovali glađu. Problem je tada riješen i udovoljeno je zahtjevu da se u dokumente, umjesto Jezika bošnjačkog naroda, upiše Bosanski jezik, koji su učenici i izučavali.

Povratnička djeca u ovom dijelu bh. entiteta Republika Srpska već 18 godina imaju pravo na izučavanje nacionalne grupe predmeta prema Nastavnom planu i programu koji se realizira u školama u Tuzlanskom kantonu. No, posljednjih godina, uslijed različitih političkih malverzacija, ukinut je Bosanski jezik i počelo se manipulirati s insistiranjem o tzv. Jeziku bošnjačkog naroda.

“Ovi će problemi trajati sve dok se ne riješe na višem nivou. Potrebna je pisana odluka. Mi imamo svoj jezik i govorimo svojim jezikom, ali ne smijemo ga nazvati bosanskim jezikom. Ovdje neko ciljano radi na raseljavanju povratnika Bošnjaka. Udaraju na svetinju. Pored toliko naših problema, te korone i pandemije, djeca su i diskriminirana. Kod naše djece online nastava nije ni funkcionirala kako treba, jer nisu imali uslove da tako prate nastavu. Sada smo očekivali da ponovo krenu u školu, ali opet se povlači pitanje tzv. jezika bošnjačkog naroda, što je izmišljen jezik, i mi se u 21. stoljeću moramo boriti da dokažemo da je to tako. Zašto našoj djeci poturaju jezik bošnjačkog naroda? Zašto se prema istom principu i djeci srpske nacionalnosti kao maternji ne upisuje jezik srpskog naroda”, pita Hajrudin Okanović, predsjednik MZ Liplje, čija djeca također pohađaju područnu školu u Liplju.

Husein Sačević, roditelj čije dvoje djece pohađa nastavu u Liplju, a dvoje u Zvorniku, želi da se provodi zakon i da se prestane s diskriminacijom i kršenjem dječijih prava.

“Pojedini roditelji su već pod pritiskom i uplašeni su. Neko se povukao, ali mi ne idemo nazad. Istrajavat ćemo pa sve i po cijenu da djeca izgube ovu školsku godinu. U rješavanje problema mora se uključiti i međunarodna zajednica. U Bosni i Hercegovini tri su službena jezika i dva pisma. Ako su tri službena jezika, u matičnu knjigu se mora upisati onaj jezik za koji se učenik opredijeli. Na kompromis ćemo pristati tek ako se umjesto srpskog ili hrvatskog budu upisivali jezik srpskog naroda ili jezik hrvatskog naroda. Iako je to apsurd, prema tom sistemu, sva bi djeca bila ravnopravna. Ovdje dijete uči Bosanski jezik godinu, ima svoje učiteljice, a na kraju dobije praznu rubriku ili Jezik bošnjačkog naroda, nešto što ne postoji”, negoduje Sačević.

Dok se, kako naši sagovornici navode, problem treba rješavati na višim instancama, u krajnjoj liniji najviše gube djeca.

Lejla Kostijerevac predsjednica je svog odjeljenja, a za početak nastave i pred polazak u peti razred pripremala se tako što je tokom raspusta ponavljala ranije usvojene sadržaje i vježbala je zadatke. “Tužna sam što nastava nije počela. Radovala sam se što ćemo ponovo krenuti u školu nakon duže pauze i raspusta”, kazala je Lejla.

Iako je bio najavljen sastanak roditelja s direktorom škole i Zoranom Stevanovićem, gradonačelnikom Zvornika, on je prolongiran.

“Pitanje bosanskog jezika nije jedini vid diskriminacije naše djece. Učenici starijih razreda i srednjoškolci idu u školu u Zvornik. Nastava im u jutarnjoj smjeni počinje od sedam sati, a autobus iz Liplja polazi u sedam sati i oni uvijek kasne i dobivaju neopravdane časove. Imali smo već jedan sastanak s gradonačelnikom i on nam je obećao da će se riješiti problem s autobusom. Doduše, to je samo usmeno obećanje, a da li će se ispuniti, vidjet ćemo”, ističe Hajrudin Okanović.

Područnoj školi u Liplju gravitiraju četiri mjesne zajednice, a od nekad šezdeset i četiri učenika, danas ih je samo dvanaest.

“U Liplju živi pedeset i sedam porodica, ali svake godine imamo odljev najmanje četiri-pet kompletnih porodica koje odlaze iz različitih razloga: obrazovanja, infrastrukture ili finansijskih prilika”, pojašnjava Okanović.

 

PROČITAJTE I...

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!