fbpx

Na današnji dan nastala Guerrillero heroico, najpoznatija fotografija u historiji

Feltrinelli je zatražio dva primjerka, a sutradan je Korda napravio dva printa veličina osam puta deset. Upitan za cijenu, Korda je rekao da su fotografije poklon jer je Feltrinellia poslao netko koga on smatra važnim. To može biti istinito, ali isto tako treba znati da je u to doba prihvaćanje novca moglo biti rizično. Castrova vlast je gasila sve privatne poslove a posjedovanje strane valute bio je zločin koji je bio kažnjavan zatvorom.

U petak, 4. marta 1960., u luci Havane eksplodirao je brod. Eksplozija je usmrtila više od stotinu radnika, a ozlijeđeno je još na stotine drugih, uključujući i prolaznike koji su požurili pomoći nastradalima. Bio je to brod La Coubre, natovaren oružjem kojeg je u Belgiji kupila kubanska vlada i potajno prevezla na Karibe.

Čini se da su oružje i municiju prebacivali obični dokeri kako bi prikrili operaciju od “neprijatelja naroda”.

Alberto Díaz Gutiérrez, fotograf lista Revolución, određen je za izvještavanje sa sprovoda zakazanog za naredni dan na groblju Colón. Jean-Paul Sartre i Simone de Beauvoir, očarani tropskom utopijom koja bi mogla dati boju sivom staljinizmu sovjetskog komunizma, bili su među počasnim gostima. Blizu njih stajao je Che Guevara.

Na sahrani je govorio Fidel Castro i kazao, kako se i moglo očekivati ​​tijekom ne tako hladnog rata, da je eksplozija bila sabotaža. Nastavio je optuživati ​​SAD za brojne zločine a te je subote prvi put izgovorio svoj slogan „Domovina ili smrt“, radikalno transformirajući raniji revolucionarni moto „Domovina i sloboda“.

Díaz je do tada bio poznat po jednostavnom nadimku Korda. Prije revolucije, koja je započela 1956., on i njegov prijatelj Luis Antonio Pierce nazvali su svoj studio Korda po dva mađarska filmska redatelja. Radili su kao modni fotografi.

Ali 1959. godine Castrova revolucija prisilno nacionalizira privatne firme pa tako i dvojac fotografa počinje raditi za državu.

„U podnožju podijuma bacio sam pogled kroz objektiv svoje stare kamere Leica. Usredotočio sam se na Fidela i ljude oko njega. Iznenada, kroz 90 mm objektiv, Che se pojavio iznad mene. Bio sam iznenađen njegovim pogledom. Čistim refleksom okinuo sam dvaput, vodoravno i okomito. Nisam imao vremena za treću fotografiju, sve se dogodilo u pola minute”, ispričat će kasnije Korda detalje svog čarobnog klika.

Kada se vratio kući, Korda je obrezao vodoravni snimak u vertikalni portret, jer je u punom kadru još jedan čovjek izronio u blizini Cheovog desnog ramena, a na njemu su s lijeve strane visile neke grane palme.

Urednici su odbili štampati sliku bez komentara. Jednostavno im je draže bilo objaviti Kordinu sliku vrhovnog zapovjednika i drugu sliku Castrovih gostiju, filozofa Sartrea i Beauvoir.

Korda je u svom stanu objesio Cheovu sliku i nazvao ju je ” Guerrillero heroico/Herojska gerila”. Unatoč tome što je snimio stotine njegovih fotografija, Korda je uvijek tvrdio da se Argentinac nije volio fotografirati. Che nije bio opsjednut vladanjem ili diplomatijom, već izvozom revolucije na bilo koji način. Bio je čovjek od akcije.

Te 1965. godine Kubanci već šest mjeseci nisu čuli ništa o svom junaku, sve dok Castro neočekivano nije javno objavio oproštajnu poruku od svog starog druga. U pismu, Che se odrekao svih svojih društvenih i vojnih položaja, uključujući i kubansko državljanstvo, jer, kako je rekao, “druge regije svijeta tvrde da podržavaju moje skromne napore”.

Nekoliko mjeseci prije Cheove smrti talijanski biznismen Giangiacomo Feltrinelli pokucao je na Kordina vrata u Havani. Na Kubu je stigao izravno iz Bolivije i predao Kordi pismo Haydéeja Santamarije, tadašnjeg predsjednika Casa de las Américas, kulturno-istraživačkog centra koji je promovirao ideologiju kubanske revolucije. U pismu je stajala molba da se Feltrinelliju da dobra Cheova slika. Korda je pokazao na zid svog studija na kojem je slika visila. “Ovo je moja najbolja slika Chea”, rekao je.

Feltrinelli je zatražio dva primjerka, a sutradan je Korda napravio dva printa veličine osam puta deset. Upitan za cijenu, Korda je rekao da su fotografije poklon jer je Feltrinellia poslao netko koga on smatra važnim. To može biti istinito, ali isto tako treba znati da je u to doba prihvaćanje novca moglo biti rizično. Castrova vlast je gasila sve privatne poslove a posjedovanje strane valute bio je zločin koji je bio kažnjavan zatvorom. Tajo je bilo sve do 1993. godine.

Nasljednik jedne od najbogatijih obitelji Italije, Feltrinelli je svoju veliku energiju kanalizirao u radikalne ljevičarske svrhe. Budući da se Cheov leš tek ohladio u Boliviji, počeo je odmah prodavati milione plakata na kojima je Kordina fotografija, ali na njima nije bilo ime kubanskog fotografa. Kad mu je Fidel Castro predao kopiju Cheovog dnevnika iz bolivijske džungle, Feltrinelli je to objavio s Kordinom nepotpisanom slikom na naslovnici.

Korda desetljećima nikad nije zaradio ni cent od distribucije svoje ikonske slike. Neposredno prije smrti, Korda je podnio zahtjev i konačno potvrdio autorska prava na sudu u Londonu. Tada je uspio zaustaviti upotrebu Cheovog imidža u oglasima za votku Smirnoff, kazavši da takvo komercijalno iskorištavanje smatra uvredom za gerilsko nasljeđe, tvrdeći kako ni on ni ni njegov heroj nikada nisu pili alkohol. Zaradio je 50.000 dolara koje je donirao državi za kupovinu lijekova za djecu.

Prije četiri godine kamera Leica kojom je napravljena najslavnija fotografija u historiji, prodana je na aukciji za 18.000 eura. Tri godine ranije, izvornik fotografije postigao je cijenu od 7.200 eura na aukciji u Beču.

Alberto Korda je umro od srčanog udara 2001. godine. Pokopan je na groblju Colon, istom onom na kojem je nastala najpoznatija fotografija u historiji čovječanstva.

PROČITAJTE I...

Nekoliko je ruta kojima migranti iz Srbije ilegalno ulaze u Bosnu i Hercegovinu, ali su dvije glavne, obje preko rijeke Drine. Jedna je kroz Zvornik. Kako su nam kazali volonteri koji pomažu migrantima koje sretnu u putu, ilegalni migranti u Zvorniku sačekaju švercere koji ih kombijima ilegalno prebace dvadesetak kilometara dalje, do tzv. koridor pijace u Memićima kod Kalesije, koja se nalazi na samoj entitetskoj liniji. Odatle put ka Tuzli ili Sarajevu nastavljaju pješice

Ovakav način isplaćivanja stimulacija izazvao je bijes uposlenika koji prstom upiru u članove Upravnog odbora Domova zdravlja. Upravni odbor od aprila ove godine čine Milan Mandilović, Saša Mandić, Dinko Remić i Aida Kikić.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!