MURAT BALTIĆ DOBITNIK KNJIŽEVNE NAGRADE PERO ĆAMILA SIJARIĆA ZA 2017. GODINU

Nagrada „Pero Ćamila Sijarića“ se dodjeljuje na godišnjem nivou, u okviru Sandžačkih književnih susreta i to kao dio obilježavanja 20. novembra – Dana Sandžaka. Ova prestižna nacionalna nagrada se dodjeljuje pojedincima u oblasti književnosti

Stručni žiri za dodjelu godišnje književne nagrade „Pero Ćamila Sijarića“ je, nakon višednevnih konsultacija i razmatranja potencijalnih kandidata, odlučio da ovu prestižnu nacionalnu nagradu dodijeli Muratu Baltiću, književniku iz Sjenice, za razvoj bošnjačkog romana i ukupnog književnog stvaralaštva Sandžaka.

Kako je saopćilo Bošnjačko nacionalno vijeće na Sandžaku, ovogodišnji žiri su činili prof. dr. Sead Šemsović, predsjednik žirija, Fehim Kajević, član žirija i Safet Sijarić, član žirija.
Nagrada „Pero Ćamila Sijarića“ se dodjeljuje na godišnjem nivou, u okviru Sandžačkih književnih susreta i to kao dio obilježavanja  20. novembra – Dana Sandžaka. Ova prestižna nacionalna nagrada se dodjeljuje pojedincima u oblasti književnosti.

Nagrada je prvi put dodijeljena 27. juna 2006. godine, književnicima Faruku Dizdareviću iz Priboja i Ibrahimu Hadžiću iz Rožaja. Ostali dobitnici nagrade su Zuvdija Hodžić (za 2007. godinu) i Sinan Gudžević (2008. godine), Zaim Azemović i Asmir Kujović (2010),  Safet Sijarić (2012), Fatima Muminović Pelesić (2013), Fehim Kajević (2014), Refik Ličina (2015) i Faiz Softić (2016).

Dodjela ovogodišnje nagrade će biti upriličena u okviru Sandžačkih književnih susreta u prostorijama Bošnjačkog nacionalnog vijeća (28. novembra bb) i to 21. novembra 2017. godine.

Književnik Murat Baltić  rođen je 1952. godine u Sandžaku, selo Ursule kraj Sjenice.  Do sada je objavio dvije zbirke pjesama, dvije zbirke pripovjedaka, „Duvarine“ (roman), „Fetva“ (roman), „Zekum i nesanica“ (roman), „Zapadne vode“ (roman) roman „Izgubljena braća“.  Već svojim prvim književnim uradcima Baltić se sasvim jasno tematski usredsredio na prošlost Sandžaka. Ovaj bošnjački književnik od početka objavljivanja piše bosanskim jezikom i u djelima otkriva njegovo bogatstvo koje je narod Sandžaka sačuvao u svojoj najdubljoj izvornosti.

PROČITAJTE I...

Čuo sam kako u kafečajnicama u Novom Pazaru ljudi koji idu u tekije raspravljaju o alegorijskom značenju neke basne iz Rumijeve Mesnevije, iako među njima ima i šofera, građevinskih radnika i onih koje poezija nikada nije zanimala. Oni čitaju Rumija zato što ga doživljavaju kao svog duhovnog učitelja i on je za njih neprikosnoveni autoritet. Pjesnika koji ozbiljno shvata svoj poziv pisanje mora podsticati i na vlastito duhovno usavršavanje, i to je ono čime poezija vraća za sav trud”

Iako je naše primarno područje djelovanja ekonomija, smatramo da su kulturna dostignuća neizrecivo važna, te ih nastojimo afirmirati kao jedan od važnih stubova progresa našeg društva. Naša odluka da budemo partneri najveće književne nagrade u Bosni i Hercegovini “25. novembar” posljedica je takvog našeg stava.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!