fbpx

MURAT BALTIĆ DOBITNIK KNJIŽEVNE NAGRADE PERO ĆAMILA SIJARIĆA ZA 2017. GODINU

Nagrada „Pero Ćamila Sijarića“ se dodjeljuje na godišnjem nivou, u okviru Sandžačkih književnih susreta i to kao dio obilježavanja 20. novembra – Dana Sandžaka. Ova prestižna nacionalna nagrada se dodjeljuje pojedincima u oblasti književnosti

Stručni žiri za dodjelu godišnje književne nagrade „Pero Ćamila Sijarića“ je, nakon višednevnih konsultacija i razmatranja potencijalnih kandidata, odlučio da ovu prestižnu nacionalnu nagradu dodijeli Muratu Baltiću, književniku iz Sjenice, za razvoj bošnjačkog romana i ukupnog književnog stvaralaštva Sandžaka.

Kako je saopćilo Bošnjačko nacionalno vijeće na Sandžaku, ovogodišnji žiri su činili prof. dr. Sead Šemsović, predsjednik žirija, Fehim Kajević, član žirija i Safet Sijarić, član žirija.
Nagrada „Pero Ćamila Sijarića“ se dodjeljuje na godišnjem nivou, u okviru Sandžačkih književnih susreta i to kao dio obilježavanja  20. novembra – Dana Sandžaka. Ova prestižna nacionalna nagrada se dodjeljuje pojedincima u oblasti književnosti.

Nagrada je prvi put dodijeljena 27. juna 2006. godine, književnicima Faruku Dizdareviću iz Priboja i Ibrahimu Hadžiću iz Rožaja. Ostali dobitnici nagrade su Zuvdija Hodžić (za 2007. godinu) i Sinan Gudžević (2008. godine), Zaim Azemović i Asmir Kujović (2010),  Safet Sijarić (2012), Fatima Muminović Pelesić (2013), Fehim Kajević (2014), Refik Ličina (2015) i Faiz Softić (2016).

Dodjela ovogodišnje nagrade će biti upriličena u okviru Sandžačkih književnih susreta u prostorijama Bošnjačkog nacionalnog vijeća (28. novembra bb) i to 21. novembra 2017. godine.

Književnik Murat Baltić  rođen je 1952. godine u Sandžaku, selo Ursule kraj Sjenice.  Do sada je objavio dvije zbirke pjesama, dvije zbirke pripovjedaka, „Duvarine“ (roman), „Fetva“ (roman), „Zekum i nesanica“ (roman), „Zapadne vode“ (roman) roman „Izgubljena braća“.  Već svojim prvim književnim uradcima Baltić se sasvim jasno tematski usredsredio na prošlost Sandžaka. Ovaj bošnjački književnik od početka objavljivanja piše bosanskim jezikom i u djelima otkriva njegovo bogatstvo koje je narod Sandžaka sačuvao u svojoj najdubljoj izvornosti.

PROČITAJTE I...

“Globalizacija i tehnologija već su učinile svoje, tako da ljudima više ime i prezime skoro i ne treba, svi smo postali samo brojevi i svuda traže od nas da “ukucamo” neki svoj identifikacioni broj, pa ako niste neki broj, neki konto ili pasvord, ne pomaže vam pa da ste i sam Putin ili Trump. Kako stvari stoje, vlasnici moćnih tehnologija već nas uče da nam mozak i razmišljanje nisu ni potrebni, oni imaju sve za naše glave, istina za naše mukom zarađene pare”

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!