fbpx

MNOGO VIKE NI ZA ŠTO: Broj nevažećih listića isti kao i prije četiri godine

Slično bi bilo kao da sabiramo rezultate za četiri engleske nogometne lige pa iz toga izvlačimo neke prosjeke o broju postignutih golova. Morate biti barem malo uvrnuti a mnogo neupućeni u matematiku i statistiku da bi vam takvo nešto naumpalo.

Piše: Mahir Sokolija

 

Zvuči nevjerovatno, a i bizarno, ali nekome je palo na pamet da sabira nevažeće listiće s različitih izbornih nivoa i da to predstavlja kao veliko otkriće na osnovu kojeg se hoće kazati da su izborni rezultati neregularni.

Sabirati nevažeće listiće izbora za člana Predsjedništva BiH, za kantonalne skupštine, Parlamentarnu skupštinu BiH, Federalni parlament, Narodnu Skupštinu Republike Srpske i ostale nivoe vlasti jednako je kao i sabirati važeće listiće, dakle suludo.

Slično bi bilo kao da sabiramo rezultate za četiri engleske nogometne lige pa iz toga izvlačimo neke prosjeke o broju postignutih golova. Morate biti barem malo uvrnuti a mnogo neupućeni u matematiku i statistiku da bi vam takvo nešto naumpalo.

Uzmimo, naprimjer, da su izbori održavani šest dana, i da se svaki dan glasalo za po jedan nivo vlasti. Da li bi se i tada neko dosjetio sabirati nevažeće listiće? Dakle, nevažeći listići moraju se staviti u odnos s važećim na svaki od nivoa vlasti za koje su izbori provođeni da bi se utvrdio njihov procent, pa se onda iz toga izvode zaključci.

Ako je nekom, ipak, do toga da sve sabere, iako bi mu trebalo biti jasno da je to sabiranje krušaka i jabuka, da je protivno svakoj zdravorazumskoj logici i matematičkoj znanosti, onda mora sabrati i sve važeće glasove pa će utvrditi da na nevažećih 500.000 listića ima šest miliona važećih.

Da bismo razbili svaku sumnju o postojanju nekih neuobičajenosti u pogledu broja nevažećih listića, pogledajmo primjer izbora za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Ukupno je na razini države do sada obrađeno 1.534.066, odnosno 89% listića. Od toga je nevažećih 135.971, odnosno 8,88%. Na općim izborima održanim prije četiri godine broj nevažećih listića u izborima za isti nivo vlasti iznosio je 156.629, što je 8,8%.

Dakle, udio nevažećih listića u ukupnom broju listića gotovo je identičan.

U izboru za Parlament Federacije BiH izbrojano je do sada 84,04% listića, odnosno 871.658, od čega je nevažećih 68.909, što iznosi 7,9%. Prije četiri godine nevažećih listića za ovaj nivo vlasti bilo je ukupno 88.546, odnosno 8,2%. Dakle, više nego na općim izborima 2018. godine.

Na kantonalnoj razini udio nevažećih listića još je i manji, te nakon obrađenih 81,27% glasačkih mjesta iznosi 7,1%, odnosno 58.416. U izboru za člana Predsjedništva BiH u Federaciji BiH na ovogodišnjim izborima broj nevažećih listića iznosio je 67.779, odnosno 7,7%, pri čemu treba naglasiti da su od tog broja gotovo polovina (32.314) prazni listići.

Sve u svemu, broj nevažećih listića u skladu je s onim što smo imali i prije četiri godine, ne postoje veća odstupanja, štaviše, na nekim razinama ona su i manja nego prijašnjih godina.

Tužno je da su na nepametne Facebook-proračune nasjeli i neki mediji poput BHT 1, a da pritom nisu konsultirali nekoga iz CIK-a ili barem nekog osnovnoškolskog nastavnika matematike.

PROČITAJTE I...

Ammar Jažić rođen je 17. marta 1987. godine u Sarajevu, gdje završava osnovnu školu. Kaže da nikad plaho nije volio školu, pa mu je pri upisu u srednju otac ponudio dva izbora: medicinsku kao dedo, ili muzičku pa da krene očevim stopama. Upisao je Srednju muzičku školu u Sarajevu, na Odsjeku za timpane i udaraljke kod profesorice Desanke Jovanović. Srednju muzičku školu završava dosta uspješno i nakon toga dobija stipendiju univerziteta Berklee College of Music iz Bostona. Međutim, ostaje u Sarajevu, gdje završava Muzičku akademiju na Odsjeku za kompoziciju. 2010. godine završava magistarski rad uradivši Simfoniju Islamicu, simfoniju koja je prvi put u historiji dobila prefiks “islamska”. Jažić za Stav podrobnije govori o Simfoniji Islamici i o tome šta ga je motiviralo da uradi ovakav magistarski rad, o vremenu provedenom na Akademiji, o svojim pogledima na muziku i na stanje muzike u Bosni i Hercegovini, o patriotskom žanru, turbo-folku, “Bosnatonu” i njegovom ocu Faruku Jažiću, kao i o brojnim drugim crticama iz života

Za ratne zločine počinjene u Semberiji kažnjena su osmerica pripadnika VRS-a i dvojica logoraša. Ukupno im je izrečeno 96 godina i 8 mjeseci zatvora. U haškim presudama političkom vrhu RS-a nedvojbeno se ističe uloga bijeljinskog Kriznog štaba u planiranju etničkog čišćenja. U presudi Radovanu Karadžiću piše: “Na čelu Kriznog štaba u Bijeljini bili su Milan Novaković i Ljubiša Savić (zvani Mauzer). Članovi Kriznog štaba bili su isključivo iz SDS-a ili istaknuti mještani lojalni toj stranci”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!