fbpx

Mladi Hitler

U osnovnoj školi ima dobre ocjene, ali one u srednjoj školi postaju sve lošije jer više nije vođa. Zatim živi u gradu Linzu, gdje upoznaje radikalni njemački nacionalizam. Kasnije, od 1908. živi u Beču, gdje ga nedostatak talenta sprečava da upiše Akademiju likovnih umjetnosti i tamo uranja u antisemitsko okruženje.

 

Kako su nastali nacizam i holokaust? Šta se desilo pa je osrednji mladi Austrijanac postao diktator i arhitekta genocida? Teme su to izložbe kojom se analizira Hitlerovo djetinjstvo kako bi se barem malo svjetla bacilo na doba u kojem je živio i osobnost koja je stvorila tu destruktivnu kombinaciju.

“Mladi Hitler. Godine formiranja diktatora” naslov je izložbe u Muzeju Donje Austrije, fokusirane na djetinjstvo i mladost budućeg diktatora, od njegovog rođenja 1889. do Prvog svjetskog rata 1914. godine. Priča završava 1945. godine, nakon miliona mrtvih u Drugom svjetskom ratu, uništenja Evrope, oslobađanja logora smrti…

Da bi se objasnilo kako je do toga došlo, izložba podsjeća da je prijelaz stoljeća bio obilježen užurbanom transformacijom, u kojoj pacifističke ideje koegzistiraju s militarizmom; rastući radnički pokret s imperijalizmom; rasizam s antisemitizmom…

Sve to mnogo prije Prvog svjetskog rata, ekonomskog sloma ili nastanka fašizma. U tom je okruženju Adolf Hitler rođen 20. aprila 1889. godine, u dobro situiranoj porodici koja je lijepo živjela zahvaljujući očevom položaju carinskog inspektora. Otac mu je bio težak, autoritaran i tvrdoglav čovjek koji ne prihvata da mu se ko usprotivi. Mali Adolf mu se divi u svemu. “Nasilje je bilo prisutno u gotovo svakom domu”, objašnjava Hanfe Leidinger, jedna od kustosica koja ipak sumnja da je takvo zlostavljanje dovoljno da se objasni Hitlerov lik.

Svjedočanstva i dokumenti opisuju mladog Hitlera kao nekoga ko voli zapovjedati, koji zapovijeda svojim drugovima u borbama s drugom djecom, koji ne dozvoljava da mu iko proturječi, koji govori u monolozima. Izložba uopće nije namijenjena hvaljenju ili opravdanju Hitlera, kaže Christian Rapp, drugi kustos i jedan od autora knjige Hitler. Godine školovanja. Djeca i mladi 1889-1914., koja je upravo objavljena.

Važne su fotografije i svjedočanstva Augusta Kubizeka, kojeg izložba definira kao “jedinog prijatelja” i koji se često pojavljuje kao “pomoćnik” koji zna da mu nikada ne bi trebao proturječiti. S njim dijeli zaluđenost Richardom Wagnerom, kompozitorom koji im je uvijek bio najdraži, zaluđenost sve do tačke u kojoj pokušavaju napisati operu kojom bi ga oponašali.

Izloženo je i svjedočanstvo Stefanie Rabatsch, mlade žene koja vjeruje da je budući führer tajno zaljubljen u nju i koja je dobila anonimno pismo od nekoga ko je rekao da odlazi u Beč na studij umjetnosti i jednog dana će se oženiti. Izložba ne spekulira Hitlerovim psihičkim stanjem, ona polazi od dokumenata i svjedočenja kako bi provjerila sve osobine ličnosti – radikalizam, ozbiljnost, megalomanija, vjerovanje da on zna sve bolje od drugih…

Leidinger priznaje da bi historijski kontekst, destabilizacija Prvog svjetskog rata i ekonomska kriza gotovo sigurno stvorili ozbiljnu demokratsku krizu, sa ili bez Hitlera. Ono što je specifično za njega jeste koncept führera, vrhovnog vođe, mesije koji odlučuje o sudbini svog naroda. Kada su u pitanju nacionalizam i antisemitizam, na izložbi su postavljeni uzorci kojima se opisuje detalje iz života, kroz predmete poput očevog križa, razglednice poslane prijatelju i crteža i slika. Trojica njegove braće umiru od bolesti, a jedan od njih ostaje invalid.

U osnovnoj školi ima dobre ocjene, ali one u srednjoj školi postaju sve lošije jer više nije vođa. Zatim živi u gradu Linzu, gdje upoznaje radikalni njemački nacionalizam. Kasnije, od 1908. živi u Beču, gdje ga nedostatak talenta sprečava da upiše Akademiju likovnih umjetnosti i tamo uranja u antisemitsko okruženje.

Uvjeti života toliko su mu loši da postaje beskućnik, a 1910. zarađuje nešto novca prodajući akvarele, uglavnom jevrejskim trgovcima. Tri godine kasnije, s 24 godine, dobiva očevo nasljedstvo i odlazi u München.

Vjeruje se da njegov odlazak u Njemačku možda ima veze s vlastima koje ga traže jer se nije podvrgao vojnoj službi Austro-Ugarske, koju on odbacuje kao previše multietničku. U Njemačkoj ga hvata borbena groznica i s oduševljenjem dočekuje početak Prvog svjetskog rata, u kojem će se boriti.

I tu se, na izložbi, spajaju Hitlerova biografija i historijski kontekst u crtu koja dovodi do njegovog izbora za kancelara 1933. godine i izbijanja Drugog svjetskog rata samo šest godina kasnije.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!