fbpx

Mektepska nastava na drugim jezicima

Mnogi imami u dijaspori suočavaju se s izazovom da li je preče očuvanje maternjeg jezika ili usvajanje islamskog znanja na jeziku sredine u kojoj žive jer, nažalost, naša djeca u dijaspori sve manje koriste i razumiju bosanski jezik

 

Piše: Sanadin VOLODER

Ove godine Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini pokrenula je manifestaciju “Dani mekteba”, koja ima za cilj afirmaciju institucije mekteba, koja je glavna karika očuvanja islamskog identiteta Bošnjaka.

Početkom oktobra u oko 2.000 džamija i mesdžida u Bosni i Hercegovini i dijaspori počinje mektepska nastava, koja će od ove godine biti organizirana kroz tri nivoa, odnosno udžbenika. To je veliki reformski iskorak Islamske zajednice koji je rezultat rada tima stručnjaka i uvažavanja potreba na terenu.

Mekteb u domovini nema istu važnost kao mekteb u dijaspori, jer stječe se dojam da mekteb u dijaspori nastavlja onu misiju koju je imao u prošlom sistemu u našoj domovini, a to je očuvanje i vjere i jezika, odnosno identiteta i tradicije u cjelini.

Odavno je jasno svima koji poznaju stanje u dijaspori da su Bošnjaci najbolje organizirani kroz Islamsku zajednicu, odnosno džemate ili islamske kulturne centre. S obzirom na to da je mekteb osnovna institucija kod Bošnjaka za odgoj i edukaciju djece, njegova važnost u dijaspori s ciljem očuvanja tradicije i jezika višestruko je veća.

Svako vrijeme donosi drugačije izazove i potrebu da novi naraštaji Bošnjaka u dijaspori znaju artikulirati i argumentirati svoje stavove, uvjerenja i vrijednosti bošnjačkog naroda i islama na jeziku države u kojoj žive.

Imami i mladi Bošnjaci širom svijeta moraju uložiti dodatni trud u svoju edukaciju kako bi smanjili komunikacijski jaz između svoje zajednice i društva u kojem žive, a koji je najizraženiji u stavovima o islamu i muslimanima.

Mnogi imami u dijaspori suočavaju se s izazovom da li je preče očuvanje maternjeg jezika ili usvajanje islamskog znanja na jeziku sredine u kojoj žive jer, nažalost, naša djeca u dijaspori sve manje koriste i razumiju bosanski jezik.

“Čuvanje nacionalnog identiteta i veze s maticom kao i čuvanje vlastitog jezika bitni su faktori biološkog opstanka svakog naroda, pa i Bošnjaka. Zato trebamo naći metode kako bismo nacionalni identitet prenijeli generacijama koje dolaze. U tom procesu mekteb, odnosno Islamska zajednica ima ključnu ulogu. Zato nam trebaju imami koji poznaju jezik države u kojoj djeluju i da mogu na tom jeziku da diskutiraju u medijima, na naučnim skupovima i u drugim prilikama”, kaže za Stav dr. hfz. Benjamin Idriz, imam džamije u Penzbergu (Njemačka).

Hafiz Idriz smatra da jedino Bošnjaci mogu igrati ulogu mosta između Istoka i Zapada, odnosno između islamske i evropske kulture.

“Poznavanje evropskog identiteta, kulture i jezika te poznavanje islama i tradicije muslimana na Istoku mogu biti ključni faktori za suzbijanje negativnih procesa na Zapadu. Bošnjaci mogu biti branioci muslimana koji dolaze s Istoka u Evropu, a koji, zbog izgleda, kulture, mentaliteta, jezika, imaju ozbiljne probleme u integraciji. Da bi se ovo desilo, Bošnjaci u dijaspori moraju da poznaju jezik domaćina i da su otvoreni u komunikaciji”, ističe hafiz Idriz.

Edin ef. Mezit iz Islamske zajednice Bošnjaka u Norveškoj za Stav ističe, kada je riječ o mektepskoj pouci u Norveškoj, ali i dijaspori uopće, da naši imami osjećaju dvostruki pritisak: “S jedne strane, dio roditelja očekuje da se pouka odvija na bosanskom jeziku kako bi njihova djeca kroz mekteb poboljšala znanje maternjeg jezika, a s druge strane postoji i potreba da se barem dio nastavnog sadržaja prevede na jezik zemlje u kojoj se pouka odvija jer pojedina djeca ne poznaju bosanski dovoljno dobro da bi razumjela sve detalje onoga o čemu se na pouci govori. Stoga je u posljednje vrijeme sazrela svijest o potrebi dvojezičnih udžbenika pa se tako neki od njih već i koriste u pojedinim našim dijasporalnim zajednicama, a u drugima se radi na njihovoj pripremi.”

U oktobru 2018. godine u okviru druženja “Family Night” u džematu BICC Chicago promoviran je novi dvojezični udžbenik za mektepsku nastavu u dijaspori Maktabiya na bosanskom i engleskom jeziku. Autor ovog jedinstvenog udžbenika jeste dr. hfz. Muriz Mešić.

Maktabiya je plod dugogodišnjeg rada hafiza Mešića na polju obrazovanja mektepskih polaznika u dijaspori, a novi udžbenik nadogradnja je njegovog ranijeg udžbenika objavljenog 2014. godine. Na njegovoj izradi radio je tim od osam stručnjaka.

Udžbenik je podijeljen u sedam poglavlja i sadrži sve neophodne lekcije koje bi polaznici mektepske nastave u dijaspori trebali izučavati. Prvi put u udžbeniku uključene su lekcije o historiji islama u Bosni i Hercegovini, kao i historija muslimana Bošnjaka u Sjevernoj Americi.

“Udžbenik Maktabiya odlično je prihvaćen od strane djece, roditelja i vjeroučitelja, te ga u nastavi koristi 75 posto džemata na teritoriji Sjeverne Amerike, prema istraživanju koje je proveo Ured za vjerske poslove Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike”, izjavio je za Stav hafiz Mešić.

Udžbenik Maktabiya prihvaćen je kao udžbenik za mektepsku 2020/21. godinu i u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Australiji, što govori o njegovoj vrijednosti i kvaliteti. Osim ovog udžbenika, hafiz Mešić uradio je i dvije radne knjige, tzv. vježbanke, pod nazivom Kalemija, a koje sadržajno prate udžbenik Maktabiyu. Na taj način zaokružio je ovaj uspješni projekt.

Trenutno Ured za vjerske poslove Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike na čelu s hafizom Mešićem, a uz punu podršku Muftijstva ove Islamske zajednice na čelu s muftijom dr. Sabahudinom ef. Ćemanom, radi na prilagođavanju i prevođenju tri nova udžbenika (ilmihala) koje je nedavno i zvanično predstavila Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.

Obazirući se na značaj udžbenika Maktabiya, reisul-ulema Husein Kavazović na nedavno održanom okruglom stolu “Dani mekteba 2020” kazao je “da su nam ponekad potrebna ovakva rješenja koja dolaze s terena, kada nemamo rješenja s vrha Zajednice”, ukazujući na značaj ovakvih individualnih projekata.

Hafiz Mešić nedavno je odlučio svoj projekt Maktabiya uvakufiti Islamskoj zajednici Bošnjaka Sjeverne Amerike kao trajno dobro, ostavljajući tako neizbrisiv trag u oblikovanju bošnjačkog vjerskog identiteta na teritoriji Sjeverne Amerike.

Bosansko-njemački rječnik islamske terminologije autora Nedžada ef. Nuhića rezultat je višegodišnje prakse i rada u bošnjačkom džematu Hamm u okviru Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj u cilju zadovoljavanja potrebe da se ova složena terminologija obradi i predstavi javnosti.

Knjiga je posebno namijenjena mlađim generacijama rođenim u Njemačkoj koji sve manje poznaju i razumiju bosanski jezik.

Rječnik je nastao iz magistarskog istraživačkog rada o islamu i muslimanima u Njemačkoj s posebnim osvrtom na islamsku terminologiju u njemačkom jeziku, koji je imam Nuhić odbranio na Islamskom pedagoškom fakultetu Univerziteta u Bihaću.

U svom radu s djecom i omladinom efendija Nuhić od početaka primjećuje slabo poznavanje bosanskog jezika, naročito kod treće generacije Bošnjaka. To je bio jedan od razloga da se posveti proučavanju islamske terminologije u njemačkom jeziku.

Rječnik sadrži više od hiljadu riječi i fraza za koje se navodi jedan ili više njemačkih ekvivalenata.

Na pitanje potrebe za ovakvom publikacijom, Nuhić ističe problematiku rada s djecom u mektebu koja lakše usvajaju nova znanja kroz njemački jezik, što dovodi do pitanja da li je preči jezik ili stjecanje znanja.

“Često smo u dilemi, naročito mi imami u dijaspori, šta nam je prioritet, bosanski jezik ili uspješnija da’wa. Forsiranjem bosanskog jezika u mektebima i džamijama često izostane pravi rezultat i sa sigurnošću mogu kazati da je to nauštrb vjere. Primjećujemo da djeca u mektebu slabo razumiju bosanski jezik i da teško nauče neke sadržaje za koje im treba puno više vremena nego na njemačkom jeziku. I povrh svega, bolje to shvataju na njemačkom. Postavlja se pitanje šta je bolje”, kaže Nuhić.

Autor ističe da je rječnik namijenjen svima koji žive i rade u dijaspori, na njemačkom govornom području, naročito mlađima, da bi mogli ispravno razumjeti islam, jer ispravnost terminologije uvjetuje ispravno razumijevanje vjere.

“Pored poznavanja semantičkog značenja određenih riječi i fraza, potrebno je i poznavanje njihovog značenja u kontekstu vjere islama i islamskih nauka. Istovremeno, ovo je svojevrsna afirmacija bosanskog jezika, korak ka njegovom očuvanju kod omladine i dobra je osnova za dalje i dublje proučavanje ove teme.”

S obzirom na to da do sad nisu postojale slične dvojezične publikacije islamske terminologije, Nuhićevo djelo prvo je i jedinstveno ostvarenje na njemačkom govornom području.

Ovo su samo neki od brojnih pozitivnih primjera kako naši imami širom svijeta osvajaju nova područja djelovanja i u društva u kojima žive unose naše vrijednosti i kulturu.

 

 

PROČITAJTE I...

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!