fbpx

Među ljudima trenutno kruži sedam patogenih koronavirusa

Istraživači ne isključuju mogućnost da postoji još jedan koronavirus šišmiša blizak čovjeku koji još nije identificiran

 

Računajući na uzrok trenutne pandemije Covid-19, nauka je identificirala i izdvojila sedam virusa korona koji kruže među ljudima. Svi su na ljude prešli sa tijekom jednog stoljeća ali najviše onih patogenih pojavilo se u posljednjih 20 godina. U prirodi ih još uvijek ima na hiljade.

Istraživači sa Smithsonian Instituta (Sjedinjene Američke Države) objavili su početkom aprila otkriće šest novih korona virusa u šišmišima iz Mjanmara, nekadašnje Burme. Dvije godine uzimali su uzorke iz grla i rektuma u gotovo 500 uzoraka desetak vrsta ovih bića. Desetina analiza potvrdila je pozitivan učinak na šest virusa u porodici Coronaviridae. Saznanja su bila nova, a iako istraživači koji su ih otkrili ne misle da predstavljaju prijetnju, još ih moraju proučiti kako bi utvrdili rizik koji bi mogli imati za ljude.

Uz ovu činjenicu, autori studije ističu i gdje se ono dogodilo. Tri lokacije na kojima su uzeti uzorci nisu bile špilje u najudaljenijem dijelu džungle. Misija ovih američkih istraživača dio je većeg projekta nazvanog Predict kojim se želi predvidjeti pojava novih zoonoza (životinjskih patogena koji prelaze u ljude). Ovaj put su špilje u Mjanmaru bile u područjima nedavnog krčenja šuma.

“U cijelom svijetu ljudi češće komuniciraju sa životinjama, pa što više znamo o tim virusima u životinjama, što uzrokuje mutiranje i kako se šire u druge vrste, to bolje možemo umanjiti njihov pandemijski potencijal”, rekao je glavni autor studije, veterinar Marc Valitutto. Studija iz 2017. procijenila je da je samo među šišmišima bilo više od 3200 koronavirusa.

Taj intenzivniji kontakt mogao bi biti iza prvog koronavirusa koji je skočio na ljude s neke životinje, barem onog prvog poznatog. Šezdesetih godina prošlog vijeka britanski istraživač June Almeida identificirao je viruse HCoV-229E i HCoV-OC43. Prva slova odnose se na coronaviruse u čovjeku, a nakon crtica dolazi i naziv samog virusa. Pronašao ih je kod ljudi koji su imali tipične simptome prehlade.

HCoV-OC43 nije prešao sa šišmišem, stigao je sa krava. Skupina nizozemskih znanstvenika dobila je kompletnu sekvencu njegovog genoma 2005. godine. U usporedbi s ostalim koronavirusima, otkrili su da ima 99,6% genetsku sličnost goveđih koronavirusa, BCoV. Molekularni sat oba virusa, temeljen na njihovoj brzini mutacije i genetskoj udaljenosti sugeriraju da su se razdvojili oko 1890. godine. U drugoj polovici 19. stoljeća postojala je velika pandemija među kravama bakterijskog porijekla što je ljude moglo izložiti BCV-u.

Ostalih pet ljudskih koronavirusa pojavilo se već u 21. stoljeću. Dvoje od njih manifestiraju se samo blagim simptomima koji se ne razlikuju od prehlade. U stvari, zajedno s dva identificirana u 1960-im uzrokuju između 10% i 30% prehlade svake zime, a većina zaraženih ima dijareju. Jedan od njih, HCoV-NL63 prvi je put identificiran kod nizozemskih beba 2004. Te iste godine 71-godišnji muškarac iz Hong Konga prvi je detektirao HCoV-HKU1. Ti slabo patogeni koronavirusi prešli su sa životinja, ali više im nije potrebno da se šire.

“Potpuno su prilagođeni za ljude i mogu neprekidno cirkulirati među populacijom”, kaže profesor Univerziteta Hong Kong, Dong-Yan Jin, koji godinama proučava koronaviruse. „Uočavamo sezonalnost kod njih, s tim da je većina slučajeva zimi. Ljeti se skrivaju kod malog broja ljudi, iako je njihova aktivnost ograničena”, dodaje. Jin, kao i Valitutto, također misli da povećanje ljudskog kontakta sa životinjama objašnjava barem dijelom pojavu koronavirusa.

Prvi patogeni koronavirus bio je iz pandemije SARS-a 2002. i 2003. Čini se da je nulti slučaj povezan s konzumacijom mesa divlje životinje koja se prodaje na tržištu u Kini. Analiza koja je provedena nedugo zatim pokazala je da 13% prodavača mesa i životinja na tržištima provincije gdje je započelo izbijanje ima protutijela protiv SARS-CoV.

Deset godina kasnije, historija se ponovila sa MERS-CoV, najsmrtonosnijim koronavirusom, u čak 34,4% zaraženih. Srećom, jednom kad je prešao sa deva, njegov prijenos s čovjeka na čovjeka nije se uspio održati. To je jedna od njegovih razlika s trenutnim SARS-CoV-2 koji, budući da je mnogo manje smrtonosan, ima visoku prenosivost sa čovjeka na čovjeka blagim koronavirusima.

I SARS1 i SARS2 nastali su iz istih sarbekovirusa (coronavirus subgenus) koji kruže među šišmišima, pokazujući da postoje virusi koji sa šišmiša mogu uskočiti među ljude”, kaže David Robertson, profesor u Centru za istraživanje virusa na Univerzitetu u Glasgowu. Ali to nisu učinili izravno ili odmah. U prvom SARS-u, posredna životinja iz koje je virus prešao na ljude mogli su biti mali mesožderi iz južne Azije.

Iako nekoliko genetskih studija upućuje na pangoline, među životinjama trenutni koronavirus još uvijek nije jasan. Prirodni rezervoar su šišmiši, virus šišmiša genetski je najbliži uzročniku pandemije RaTG13, identificiran 2013. Ali filogenetska studija Robertsona i njegovih kolega između ovog virusa i čovjeka pokazuje da su se oboje razlikovali od zajedničkog pretka. Britanski istraživač ne isključuje mogućnost da postoji još jedan koronavirus šišmiša blizak čovjeku koji još nije identificiran.

Na pitanje zašto se ti virusi sada pojavljuju, Robertson odgovara na to jednostavno zato što su to mogli. “Postoje i dokazi iz seroloških studija za druge viruse slične SARS-u koji su se proširili na ljude, što sugerira da je došlo i do neuspjelog prijenosa”, kaže on.

Zaista, nekoliko istraživanja, a najnovije je objavljeno u septembru prošle godine, nekoliko mjeseci prije trenutne pandemije, ukazuju na lokalne infekcije uzrokovane koronavirusima, ali koje nisu nadilazile nekoliko slučajeva.

PROČITAJTE I...

Površinski kop Turija nalazi se nekoliko kilometara od centra Banovića. Tu će, blizu mjesta gdje je upravna zgrada PK Turija, na jednom brežuljku, u budućnosti biti izgrađena TE Banovići. Na ulazu u PK Turija dočekao nas je tehnički rukovodilac površinske eksploatacije Ekrem Demirović. Već nakon nekoliko rečenica jasno vam je da je to čovjek koji poznaje svaki pedalj površinskog kopa od nekoliko kvadratnih kilometara. Čovjek koji zna svaku mašinu, iako ih na kopu rade deseci, od kamiona dampera, preko buldožera, gredera, rovokopača, utovarivača, bušilica do dizalica. Čovjek koji poznaje svakog radnika bez obzira na to što ih radi tu nekoliko stotina u tri smjene. Ekrem o rudniku zna sve

Historičari kažu da je Müllerova (Milerova) vila izgrađena 1912. godine, i to kao bolnica za radnike u fabrici sode pa su je zvali fabrikšpital. Prvi upravitelj bio je čuveni doktor Adolf Hempt, a u vilu je pretvori Fritz Müller, treći direktor sodare

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!