MALA “AVAZOVA” TVORNICA UŽASA

Meddžida Kreso je u mirovinu otišla ostavivši iza sebe sređeni sud, ali, umjesto iskazivanja poštovanja za njezin rad, doživjela je pokušaj teškog sramoćenja. Naredne godine Kreso će, umjesto da bezbrižno uživa u zasluženoj mirovini, ponovo posjećivati pravosudne institucije. Naime, podnijela je niz tužbi za klevetu protiv Dnevnog avaza. 

Meddžida Kreso, sada već umirovljena predsjednica Suda BiH, uvijek je bila vrlo štura u iznošenju svojih ličnih intima, posebno onih koji su se ticale njene porodice. Međutim, iako je jedno vrijeme bila heroina i miljenica dijela bosanskohercegovačkih medija (srpski mediji nisu štedjeli pogrdnih riječi na njen račun), takav je odnos i priličio profesiji kojom se bavila. No, kada podataka o njenoj porodičnoj intimi nema, na dan kada je završila svoju, malo je reći blistavu sudačku karijeru, tu je intimu izmislio Dnevni avaz, uključivši i izmišljanje njene nepostojeće imovine.

Uradili su to u duhu tabloidnih horoskopskih listova koje izdaju, koji navodno raspolažu sa znanjem o tuđoj prošlosti i budućnosti, a u kojima se pojavljuju lažne proročice i gatalice, razni sihirbazi i čovjekoliki džini i šejtani. Primjećujemo da prljava propaganda srpskih medija i napadi na nju, odnosno napadi na integritet Suda BiH, prestaju tačno u trenutku kada počinju napadi Dnevnog avaza. Može biti da su Srbi shvatili da nije potrebno trošiti višak papira na nešto što će za njih uraditi Avaz, ili je pak došlo do, tako da kažemo, svojevrsnog prijenosa nadležnosti unutar jedne te iste interesne skupine.

Činjenica jeste da je Meddžida Kreso, koja je jedna od najzaslužnijih za izgradnju funkcionalnog Suda BiH, na čijem je bila čelu od njegovog pokretanja 2001. godine, u mirovinu otišla bez neke velike pompe, ali uz medijsku pljuvačku. Nikada nije bila član niti jedne stranke, vjerujući da se strogo mora držati pozicije sudačke neutralnosti i nezavisnosti, a povezivali su je s gotovo svim bošnjačkim političarima koji su bili na vlasti. Srbi su to radili zato jer se zove Meddžida i zato što je Bošnjakinja i muslimanka, a Avaz je to radio misleći da će na taj način oslabiti njenu poziciju, a pogodovati odbrani na Sudu BiH optuženom Fahrudinu Radončiću.

Čini se da je Kreso od stranaca imala najjaču podršku, i to ako govorimo o kontinuitetu i konzistenciji te podrške, a razlog tome vidimo u činjenici da, uz to što nije bila stranački obojena, nije ju bilo moguće ničim potkupiti. Uostalom, za Sud BiH bismo mogli reći da je uspio uvesti one profesionalne standarde i zakonske okvire kojima se služio i Haški tribunal. Zato i ne čudi povjerenje koje je Sud BiH imao od Tribunala, i to prije svega ako govorimo o prepuštanju da se suđenja za ratne zločine vode na domaćem terenu, gdje su i počinjena.

Meddžida Kreso je u mirovinu otišla ostavivši iza sebe sređeni sud, ali, umjesto iskazivanja poštovanja za njezin rad, doživjela je pokušaj teškog sramoćenja. Naredne godine Kreso će, umjesto da bezbrižno uživa u zasluženoj mirovini, ponovo posjećivati pravosudne institucije. Naime, podnijela je niz tužbi za klevetu protiv Dnevnog avaza.

PROČITAJTE I...

Macron, poput Françoisa Mitterranda, Jacquesa Chiraca, Nicolasa Sarkozyja i Françoisa Hollandea, pokušava natjerati CFCM da funkcionira kao svojevrsni “štit” od radikalizacije, očekujući čvršću integraciju muslimana Francuske, kojih ima oko šest miliona, među ukupno 67 miliona Francuza. Jedno od pitanja u kojima Macron očekuje pomoć jeste pitanje vela ili hidžaba, koji je bio zabranjen u Francuskoj 2004. godine. Ta je mjera imala određenog uspjeha i u drugim evropskim zemljama. Petnaest godina kasnije, hidžab je ponovno postao osjetljiv društveni problem, ne samo na periferiji i u predgrađima nego i na nekim univerzitetima

Osmanovićevo hapšenje nije izoliran slučaj, Srbija je to radila u još nekoliko navrata, a više puta raspisivala je potjernice zbog kojih su državljani Bosne i Hercegovine hapšeni u inostranstvu. Srbija to radi na osnovu vlastitih zakona kojima je sebi dala za pravo da procesuira sve ratne zločine na području bivše Jugoslavije, što nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!