Mak Dizdar, borac za bosanski jezik

"On je bošnjački pjesnik, pjesnik bošnjaštva kao takvog i pjesnik Bosne", ustvrdio je Grčić.

U Društvu hrvatskih književnika (DHK) svečano je obilježena 100. obljetnica rođenja pjesnika Maka Dizdara, rođenog kao Mehmedalija Dizdar.

Istaknuto je kako je ovaj pjesnik bio otvoreni borac za bosanski jezik, zbog čega je bio izložen nemilosti tadašnje politike, pritiscima i prijetnjama.

Kao kruna ukupnog književnog djelovanja Maka Dizdara istaknuta je pjesnička zbirka “Kameni spavač” iz 1966. godine za koju je ustvrđeno da spada u temeljno ostvarenje novije bh. i hrvatske književnosti.

U eseju “Marginalije jezika i oko njega” otvoreno se zalagao za priznavanje treće, tzv. bosanske varijante hrvatsko-srpskog jezika, zbog čega je bio izložen, rečeno je, kritikama i napadima, pritiscima i prijetnjama.

Pjesnik, esejist, prevoditelj i publicist Marko Grčić Dizdarovu najpoznatiju zbirku okarakterizirao je kao spjev o imaginarnoj Bosni.

“Bosna koju na simboličkoj razini možemo očitati iz ‘Kamenog spavača’ je fiktivna metahistorijska Bosna. On na poetskoj razini povezuje svijet predislamske i islamske Bosne”, kazao je Grčić.

Maka Dizdara treba smjestiti u horizont moderne poezije, ističe Grčić, “koji svoj spjev gradi od živog jezika začinjenog arhaizmima”.

“On je bošnjački pjesnik, pjesnik bošnjaštva kao takvog i pjesnik Bosne”, ustvrdio je Grčić.

Mehmedalija Dizdar rodio se 1917. godine u Stocu, bez oca Muharema je ostao sa šest godina, a 1930. dolazi za bratom Hamidom u Sarajevo gdje upisuje državnu šerijatsku gimnaziju.

Prve pjesme objavljuje već u gimnaziji, kada svoje djela potpisuje pseudonimom Mak, a 1933. dobiva prvu nagradu za najbolju pjesmu. Prvu pjesničku zbirku “Vidovipoljska noć”, koja je zbog njezinih kritičkih ideja bila dijelom cenzurirana, objavljuje 1936. godine.

Istaknuto je kako je Dizdar za vrijeme Drugog svjetskog rata izbjegao sudjelovanje u javnom i pjesničkom životu, te radi kao poštanski službenik i sa bratom ilegalno sudjeluje kao član partizanskog pokreta otpora. Zbog toga, ustaške vlasti mu majku i sestru odvode u logor Jasenovac.

Na predstavljanju je rečeno kako u svom poslijeratnom djelovanju Mak Dizdar 1956. godine pada u nemilost vlasti zbog izbora romana “Bihorci” kao najboljeg, autora Ćamila Sijarića, kada gubi posao i ukida se “Narodna prosvjeta” u kojoj je bio urednik.

Umro je 1971. godine u Sarajevu kao urednik časopisa “Život”, a dobitnik je brojnih književnih nagrada i priznanja.

Na stotom rođendanu velikog pjesnika prisustvovao je i dio njegove rodbine koja je u Zagreb pristigla sa različitih strana, a njegove je stihove kazivao dramski umjetnik Darko Milas.

Pjesnik Mak Dizdar bio je član Društva hrvatskih književnika (DHK), najstarije hrvatske udruga književnika osnovane 1900. godine. (anadolija)

 

PROČITAJTE I...

Mi se imamo čime ponositi, ali, nažalost, nemamo za to vremena. U ovom trenutku imamo najozbiljnije nasrtaje na našu zemlju koji su toliko oslabili naše tkivo da je opstanak i naroda i zemlje upitan više nego 1992. godine. Ključni je problem u tome što smo uspavani, što smo prepustili da nam društvo kreiraju oni koji čuvaju ideologiju genocida, da ga oblikuju kriminalci i mediokriteti

Muzej se nalazi na Sultan Ahmedovom trgu, preko puta istoimene džamije, na mjestu nekadašnjeg bizantijskog hipodroma. Smješten je u objekt Ibrahim-pašinog konaka, velike kamene palače koja je jedna od rijetkih sačuvanih rezidencijalnih objekata u Istanbulu iz ranog osmanskog perioda

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Nijaz 17.03.2017.

    Bosnjaci stoljecima znaju kakv ‘perspektivu’ im Evropa i okruzenje nudi stoljecima !! Previse masovnih grobnica, poklani, ubijenih, silovanih, pokradenih, opljackanih, protjeranih, osakacenih, …

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!