fbpx

Lijepa Naša (stranka)

Od kandidature Boriše Falatara za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, preko postizbornog pokušaja da se spriječi stvaranje bilo kakvog probosanskog bloka na višim nivoima vlasti, pa do (uvredljive) retorike upućene na račun Željka Komšića, upadljivo je da postoji više sličnosti nego razlika između HDZ-a i Naše stranke.

Čini se da hvalospjevi Večernjeg lista, odnosno internet-izdanja ovog dnevnika koje se predstavlja “vodećim hrvatskim portalom”, Predragu Kojoviću (pisano u prošlom broju Stava) o tome kako je Kojović “novi zaštitni znak građanske politike” nisu nimalo slučajni. Već je odavno očito da Naša stranka u mnogim pitanjima ima stavove vrlo bliske stavovima srpske i hrvatske politike (a to je danas jedna te ista politika) u Bosni i Hercegovini.

Od kandidature Boriše Falatara za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, preko postizbornog pokušaja da se spriječi stvaranje bilo kakvog probosanskog bloka na višim nivoima vlasti, pa do (uvredljive) retorike upućene na račun Željka Komšića, upadljivo je da postoji više sličnosti nego razlika između HDZ-a i Naše stranke.

Pokazalo se to još jednom na vanrednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, održanoj 14. maja, i to na za Bosnu i Hercegovini i Bošnjake životno važnom pitanju formiranja rezervnog sastava policije kao odgovora na Dodikovu militarizaciju MUP-a manjeg bosanskohercegovačkog entiteta, ali i Republike Srpske općenito.

Ispostavilo se da i šef kluba HDZ-HNS Mladen Bošković i Sabina Ćudić, šefica kluba Naše stranke, imaju gotovo istovjetne stavove o ovom pitanju, a to je da se treba koncentrirati na popunjavanje i opremanje redovnog sastava policije. Ni jedno ni drugo nisu podržali osnivanje rezervnog sastava policije u Federaciji BiH, s time da se Bošković tome otvoreno suprotstavio dok Ćudićka smatra da je to “utrka s RS-om” koju treba prolongirati dok se ne opremi redovni sastav policije.

Ovakvo indirektno, ali sasvim očito protivljenje nije prošlo nezapaženo, pa je zastupnik SDA Salmir Kaplan poručio Ćudićki da bude hrabra i kaže ono što se iz njenog izlaganja može zaključiti, “a to je da kao ni HDZ nećete podržati zakon o formiranju rezervnog sastava ukoliko dođe to toga”.

Zapanjujuća je podudarnost u stavovima HDZ-a i Naše stranke, što kao rezultat ima ohrabrivanje Milorada Dodika u njegovom militantnom secesionizmu, te istovremeno dodatno slabljenje kapaciteta za zaštitu cjelovitosti i suvereniteta Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!