fbpx

Libija u haosu

UN su još 2015. godine pokušali za isti stol dovesti suprotstavljene strane, i to u marokanskom gradu Sjiratu, i započeti mirovne pregovore, ali Hafter i njegova samoproglašena vlada iz Tobruka odbijali su odobriti mirovni sporazum.

 

 

Prije dva mjeseca nekoliko se svjetskih poglavara u Berlinu obavezalo da zaustavi strano miješanje u Libiji, ali taj sporazum svakodnevno gubi na važnosti. Predzadnja obeshrabrujuća vijest došla je prije sedam dana, kada je ostavku dao specijalni izaslanik UN-a za Libiju, Libanac Ghassan Salamé. On je napisao na Twitteru: “Dvije godine sam pokušavao okupiti Libijce i sačuvati jedinstvo… Zbog svog zdravlja, ne mogu više nastaviti s ovom razinom stresa.”

Očigledan dokaz da se nasilje nastavlja jeste da je aerodrom Mitiga, jedini koji radi u glavnom gradu zemlje, napadnut prošle sedmice s nekoliko raketa koje su lansirale snage maršala Halife Haftera, a kojeg podržavaju, između ostalih, Egipat, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Rusija. Iako nije zabilježeno da je iko poginuo, letovi su preusmjereni u Misratu. U Tripoliju je sjedište vlade koju je priznala međunarodna zajednica. Vladu u Tripoliju podržava i Turska, i to je jedan od razloga Hafterovog napada.

Vijeće sigurnosti UN-a, koje je iznenađeno Salaméovom ostavkom, ne zna kako da nastavi u Libiji niti ima na umu ime nasljednika. Sukob u Libiji, čini se, niko više nema ni snage ili volje da riješi. Od prošlog aprila, kada je Hafter počeo opsadu Tripolija, više od 1.000 ljudi je poginulo, a stotine su ranjene.

Turska pomaže libijskim vlastima i zahvaljujući pomoći Turske Hafter nije uspio u nakani da zauzme glavni grad. Ipak, uprkos podršci Turske i međunarodne zajednice, Hafter i dalje nasrće na Tripoli. Koristi avione koje su mu donirale treće zemlje, u svojim redovima također ima ruske plaćenike, iako ruski predsjednik Vladimir Putin negira bilo kakvu umiješanost njegove Vlade.

UN su još 2015. godine pokušali za isti stol dovesti suprotstavljene strane, i to u marokanskom gradu Sjiratu, i započeti mirovne pregovore, ali Hafter i njegova samoproglašena vlada iz Tobruka odbijali su odobriti mirovni sporazum. Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je promovirao još jedan sporazum 2017. godine, ali je i on bio neuspješan. I ponovno je pokušao 2018. godine sklopiti dogovor o održavanju izbora u Libiji.

U novembru 2018. godine pokušao je i italijanski premijer Giuseppe Conte. Konačno, i prošlog je januara Putin okupio dvije strane u Moskvi kako bi potpisali primirje, ali Hafter je napustio Moskvu a da ništa nije potpisao.

PROČITAJTE I...

Za neke je prekasno čak i kada se uspiju dokopati kopna. Posljednjih dana mnogi spašeni umiru zbog lošeg zdravstvenog stanja, dok je većina spašenih s krijumčarskih brodova i dalje u teškom stanju.

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!