fbpx

Laži Dodikovih desničara

Strache je svoj posljednji sastanak u ulozi austrijskog dopremijera imao 13. maja u Beču, kada je u posjetu primio Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njih dvojicu već dugo vežu zajednički desničarski interesi i kontakti.

Austrijski vicekancelar i predsjednik Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) Heinz-Christian Strache podnio je ostavku na sve svoje dužnosti nakon što je objavljena snimka na kojoj je ruskoj poduzetnici 2017. godine ponudio pogodovanje pri dodjeli javnih tendera ukoliko ona finansijski pomogne FPÖ-u da dođe na vlast. Nakon toga je pala Vlada Austrije jer su svi ministri iz te desničarske stranke podnijeli ostavke.

Strache je svoj posljednji sastanak u ulozi austrijskog dopremijera imao 13. maja u Beču, kada je u posjetu primio Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Njih dvojicu već dugo vežu zajednički desničarski interesi i kontakti.

U ovdašnjoj je javnosti Strache postao poznatiji nakon intervjua koji je dao za RTRS. Nakon što je postao potpredsjednik Vlade, Heinz-Christian Strache izjavio je, između ostalog, kako “Republici Srpskoj treba dati mogućnost neovisnosti”, te da bi “želio znati zašto međunarodna zajednica insistira na multietničkoj Bosni i Hercegovini, današnja Bosna i Hercegovina ne funkcionira”. I tada i danas Strache se zalagao za osamostaljenje tog bh. entiteta iako zna da je takav čin potpuno neustavan.

Također, u jednom je intervjuu kazao kako je RS “jedina struktura koja funkcionira u Bosni i Hercegovini” te da “ne vidi nikakvu pozitivnu budućnost za Bosnu i Hercegovinu”. Stoga nije čudno što je, papagajski ponavljajući stavove Milorada Dodika, zaslužio orden iz njegovih ruku. Nije došao na proslavu tzv. Dana RS, pa je nagradu umjesto njega primio banjalučki zet, visoki dužnosnik desničarske FPÖ Johann Gudenus. Nakon toga su reagirali iz liberalnih austrijskih krugova, tvrdeći kako je primanje ordena iz ruku negatora genocida uništavanje ugleda Austrije.

Sve dok nije smijenjen s dužnosti potpredsjednika Vlade Austrije, čelnik ultradesničarske FPÖ Heinz-Christian Strache vrlo je smjelo tvrdio i na tome bazirao svoju kampanju za izbore za Evropski parlament da je njegova zemlja suočena s “rastućom islamizacijom”, te da se Austrija suočava s “promjenama u populaciji”, koje je pripisao porastu broja stranih državljana. Naravno, u prvom su planu bili strani državljani islamske vjeroispovijesti.

Onako kako su raskrinkane i njegove druge laži i malverzacije, tako je u vodu pala i ova konstrukcija osramoćenog Strachea. Naime, vođen njegovim predizbornim tvrdnjama, Europe Fact Checking provjerio je ove informacije i zaključio da ništa od onoga što je Strache izjavljivao nije tačno. Prema najnovijim dostupnim podacima, Njemačka je zemlja u koju je većina ljudi stigla 2017. godine (917.100), a slijede je Velika Britanija (644.200), Španija (532.100), Francuska (370.000) i Italija (343.400). S druge strane, ako se promatra udio građana zemalja koje nisu članice EU u odnosu na ukupno stanovništvo zemlje, Austrija opet nije među prvih pet. Na popisu su Malta (46 imigranata na 1.000 stanovnika), Luksemburg (41 na 1.000), Kipar (24), Irska (16), Švedska (14) i Estonija (13).

Prema podacima “Eurostata”, u Evropskoj uniji prošle godine registrirano je 22,3 miliona imigranata, što predstavlja 4,4% ukupnog stanovništva. U Austriji 7,8% od ukupnog broja stanovnika jesu osobe rođene van njezinih granica i po tome je ona odmah iza dviju bivših sovjetskih republika Latvije (13,8%) i Estonije (13,5%). Četvrta zemlja na ovom mjestu jeste Njemačka s 6,6% ljudi koji dolaze izvan EU. Ako se uzme u obzir nacionalnost stanovnika Austrije, najveći broj useljenika dolazi iz Njemačke (13,5% stanovništva), a slijede ih Srbija (8,7%), Turska (8,5%), Rumunija (7,4%) i Bosna i Hercegovina (6,9% od ukupnog broja).

FPÖ je ušao u koaliciju s Austrijskom narodnom strankom (desni centar), koju je predvodio Sebastian Kurz 2017, i tako napravio Vladu koja se raspala ovih dana. Koalicija je dogovorena dvije godine nakon tzv. “izbjegličke krize”, u kojoj je u Austriji povećan broj tražitelja azila. Međutim, prema podacima za 2018. godinu, ta zemlja ne samo da ne bilježi rastući broj migranata nego nije ni među onima koje su primile najviše zahtjeva za azil. U Austriji, zapravo, broj zahtjeva za azil pada od 2015. godine. Te je godine zabilježeno ukupno 31.655 zahtjeva za azil, godinu dana kasnije broj je zahtjeva smanjen gotovo za polovicu s 17.365; u 2017. godini 11.625 i 2018. 6.325, što je smanjenje od 80,02%.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!