fbpx

Korona najzaslužnija za digitalizaciju Bosne i Hercegovine

“Pouzdanih kvantifikacija još nema, ali je sigurno da su obrti i sektor malih i srednjih preduzeća najviše stradali u krizi izazvanoj virusom. Posebno oni čiji je rad zabranjen, kao i izvozno i uvozno orijentirana preduzeća vezana za vanjska tržišta pogođena pandemijom”

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Nije vrijeme za kukanja, sada kada mnogo toga ne radi zbog pandemije virusa SARS-CoV-2, vrijeme je da se zasuču rukavi i da popravljamo greške koje smo napravili ranije kako bi nam bilo lakše u budućnosti kada sve ponovo počne da funkcionira. Ovo je poruka ministra razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi Federacije BiH Amira Zukića. S njim smo razgovarali o načinima kako krizu okrenuti u svoju korist i izvući ono što je najbolje za nas, ali i o pomoći Vlade Federacije BiH obrtima i privrednim društvima da prebrode ovaj teški period.

STAV: Ovu krizu, kao i sve druge krize, možemo svakako gledati i kao šansu. Šta je za nas ovdje šansa?

ZUKIĆ: Šansa je da sve započete aktivnosti na poboljšanju poslovnog ambijenta, koje su usporene iz različitih razloga, ubrzamo i okončamo s jedinstvenim ciljem da unaprijedimo regulatorni okvir kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obrta i privrednih društava. To podrazumijeva značajno unapređenje propisa koji uređuju poslovanje, te osiguranje bolje predvidivosti poslovnog okruženja, kao i znatno jednostavnije i manje fiskalno opterećenje na rad i iz rada.

STAV: Imamo potrebu da restrukturiramo privredu, na koji bismo način to mogli uraditi?

ZUKIĆ: Restrukturiranje je proces koji će prije svega biti potaknut problemima koje je u ekonomiji prouzrokovala pandemija izazvana virusom SARS-CoV-2, tako da će svaki privredni subjekt, od najmanjeg obrta do najvećih preduzeća, a najintenzivnije skupina malih i srednjih preduzeća, kao posljedica negativnih iskustava, promišljati drugačije o svojoj poslovnoj strukturi i kreiranju svog tržnog nastupa, odnosno kreiranju nove tržišne pozicije. Na nadležnim institucijama svih nivoa vlasti jeste da kroz svoje politike budu adekvatna pomoć i oslonac uspješnom odvijanju tog procesa. To, osim već spomenutog regulatornog okvira i pojednostavljenja propisa, podrazumijeva i olakšan pristup finansijskim sredstvima putem kreditno-garantnog fonda koji bi trebao biti uskoro uspostavljen u kapacitetu 500 miliona maraka, što bi zajedno sa sredstvima komercijalnih banaka, dakle radi se o sindiciranju, značilo nekih milijardu maraka sredstava privrednim subjektima. Nadam se da će prema interesu međunarodnih donatora, a i kroz dodatna izdvajanja iz budžeta, fond u kratkom roku biti barem jednu milijardu maraka, što bi sa sindiciranim sredstvima komercijalnih banaka bilo duplo. Isto tako, bit će nužno osigurati sredstva za grant programe podrške kojima se na sinergetskoj osnovi potiče jačanje konkurentnosti preduzeća, posebno stimulirajući one subjekte koji svoj razvoj usmjeravaju ka proizvodnji koja je zamjena za uvoz bazirana na domaćim sirovinama, izvozno orijentiranim i ulaganjima u nove profitabilne grane

STAV: Svakako trebamo biti spremni za dan poslije korone, šta možemo učiniti da bismo spremno dočekali taj dan?

ZUKIĆ: S obzirom na to da pandemija za posljedicu ima smanjen stepen poslovnih aktivnosti, mislim da tu činjenicu moramo svi iskoristiti da pokušamo otkloniti i sustići zaostatke u organizaciji rada, inovativnost u svakom segmentu života prihvatiti kao nužnu pretpostavku opstanka i uspjeha, a to znači svakodnevno mijenjati nabolje sve što nas okružuje, sve pokušati napraviti boljim i kvalitetnijim, a kritiku svega postojećeg zamijeniti stvaralačkim odnosom.

STAV: Fokus s određenih manje profitabilnih industrija trebali bismo možda prebaciti na neke profitabilnije. Koje su industrije budućnosti?

ZUKIĆ: Nužno bi bilo napraviti iskorak s nižeg na viši stepen obrade, što je posebno karakteristično za drvoprerađivačku industriju. Cijenim da imamo šanse prije svega u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, metaloprerađivačkoj, drvoprerađivačkoj, građevinarstvu, proizvodnji proizvoda od gume i plastike, računarskom programiranju, informatizaciji i digitalizaciji, kao i hvatanju koraka i pripremi za 4. industrijsku revoluciju. Posebno je važno da svi ti procesi budu praćeni udruživanjem, ili uvezivanjem u određene lance vrijednosti kako bi se dodatno ojačala konkurentnost i stabilnost naročito subjekata malog i srednjeg poduzetništva.

STAV: Kriza nam je pokazala kolika je važnost domaćih investicija, jesmo li potcjenjivali domaće investitore?

ZUKIĆ: Poslovni ambijent pored svih poboljšanja proteklih godina i dalje nije zadovoljavajući. Činjenica je da nije lahko biti privrednik u Bosni i Hercegovini. U svemu tome domaći investitori i pored male prednosti u vidu poznavanja domaćeg tržišta imaju mnogo više otežavajućih okolnosti jer su uglavnom oslonjeni sami na sebe, imaju otežan pristup finansijskim sredstvima i ambijent opterećen s dosta administrativnih barijera. Barijere bi trebale biti predmetom ubrzanog otklanjanja kroz socioekonomske reforme koje slijede. Mislim da je nužno da se putem Razvojne banke Federacije BiH u saradnji s komercijalnim bankama kreiraju povoljne kreditne linije namjenski za investicije koje bi po nižoj kamatnoj stopi i s odgovarajućim “grace periodom” bile dovoljan izazov za sve poduzetnike razvojno orijentirane da se upuste u nove investicione poduhvate koji bi za posljedicu imali nova zapošljavanja i rast izvoza.

STAV: Vidjeli smo da digitalizacija nije bauk, možemo li iskoristiti priliku i digitalizirati poslovanje gdje je god to moguće?

ZUKIĆ: U svemu negativnom što nam je donijela pandemija mislim da je digitalizacija dobila značaj koji joj pripada kako u svijesti ljudi, tako i u praktičnoj primjeni. Ono što može biti problem jeste to da je bilo mnogo spontanog u primjeni kao posljedica nužde u kojoj smo se našli. Nužno bi bilo u periodu koji slijedi uspostaviti strateški okvir i nastojati preferirati najbolja rješenja koja su se u praksi pokazala najkvalitetnijim. Posebno važno bilo bi da se ovaj moment iskoristi za potpunu digitalizaciju javne uprave na svim nivoima i da se ona uveže u jedinstven sistem, čime bi se znatno sanirao problem administrativne fragmentiranosti Federacije BiH i olakšao pristup državi građanima i privrednim subjektima. To isto važi za obrazovanje, upis u škole i online nastavu. Bilo bi važno, neovisno o nadležnostima, da se pokušaju ti procesi centralizirati, da imamo barem koordinaciju na nivou Bosne i Hercegovine kako bismo dobili kvalitetniji, a i jeftiniji obrazovni sistem. Ovdje danas imamo mnogo rašomonije, svako je nekritički preuzeo ono što je mogao u datom trenutku, fali sinhronizacija svega ovoga, da se uzme ono što je najbolje i da bude jedinstveno u čitavoj Federaciji BiH.

STAV: U domenu rada Ministarstva u kojem radite jesu obrti i mala privreda, koji su i najteže pogođeni krizom. Imate li podatke kolike su štete u tom domenu, odnosno može li se ovo smatrati tek prvim udarom krize i da će u narednim mjesecima prave teškoće tek doći?

ZUKIĆ: Pouzdanih kvantifikacija još nema, ali je sigurno da su obrti i sektor malih i srednjih preduzeća najviše stradali u krizi izazvanoj pandemijom. Posebno oni čiji je rad zabranjen, kao i izvozno i uvozno orijentirana preduzeća vezana za vanjska tržišta pogođena virusom. Mi smo radili određene ankete, ali broj otpuštenih radnika dovoljno govori o težini šoka izazvanog virusom korona. Vlada pokušava da u prvoj fazi subvencioniranjem doprinosa na minimalne plaće i sugeriranjem nižim nivoima vlasti da participiraju u neto-plaći ublaži teškoće izazvane stresom od virusa korona, a ako situacija potraje, za očekivati je i teže posljedice. Mislim da se lagano dešavaju i određena prilagođavanja i vjerujem da će se angažmanom poduzetnika kao i senzitivnijim pristupom donošenju mjera doprinijeti da se štete umanje. Posljednjih dana imamo popuštanje restrikcija, razumniji pristup tim mjerama omogućava da se iz nekog prostora filozofije zabrana vrati u fazu otvaranja svega što može. Štete će u svakom pogledu biti velike, znat ćemo uskoro kolike jer radimo detaljnu analizu.

STAV: Šta obrtnici i privrednici mogu očekivati od Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta? Kakvu vrstu pomoći?

ZUKIĆ: Osim subvencija, jednostavnijeg i bržeg zaduživanja za likvidnost i ostalih mjera vezanih za prolongiranje izvršenja fiskalnih obaveza koje su dio prve faze odgovora na ekonomske posljedice korona krize, morat će uslijediti i drugi set mjera za oporavak i pokretanje privrednih aktivnosti koje podrazumijevaju programe osiguravanja sredstava pomoći za pokretanje proizvodnje, novo zapošljavanje i brži povratak na normalno poslovanje, za što Ministarstvo poduzetništva i obrta priprema podloge i predradnje kako bismo, kada se steknu pretpostavke, mogli promptno reagirati.

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!