fbpx

Konačna bitka za Nagorno-Karabah: Rat je rezultat razarajuće politike Armenije

Turska igra stabilizacijsku ulogu u regiji. Turska je naša bratska zemlja i saveznik. Od prvog sata, nakon što je međunarodna zajednica saznala da je Armenija napala Azerbejdžan, Turska je nedvosmisleno govorila na razini šefa države i drugih čelnika u znak podrške Azerbejdžanu, u znak podrške međunarodnom pravu. Armenija je grubo kršila međunarodno pravo okupirajući teritorij Azerbejdžana oko 30 godina. Dakle, to je uloga Turske – ništa drugo. Turska nam pruža moralnu podršku i zahvalni smo turskom vodstvu, predsjedniku i turskom narodu na solidarnosti i podršci

 

Razgovarao: Nedim HASIĆ

Već nekoliko dana traju teški sukobi između azerbejdžanskih i armenskih snaga u i oko regije Nagorno-Karabah, azerbejdžanskog teritorija kojeg već decenijama okupiranog drži Armenija. O razlozima ovog sukoba, unutarnjoj situaciji u Armeniji, opremljenosti armenske vojske i odnosima s Bosnom i Hercegovinom i Turskom za Stav govori prvi sekretar diplomatske misije Azerbejdžana za Bosnu i Hercegovinu, Elmar Agasiyev.

STAV: Koji su glavni razlozi najnovijeg sukoba u Nagorno-Karabahu?

AGASIYEV: Glavni razlog jeste taj što Armenija ne želi mir. Žele zauvijek držati naše zemlje pod okupacijom. Ne žele mijenjati status quo, a to je razlog zašto je tako dugo trajalo. Inače, da je Armenija pokazala dobru volju i postupala u skladu s rezolucijama glavnih međunarodnih organizacija, sukob bi bio riješen prije mnogo godina. Davne 1993. godine, kada je Armenija okupirala dio naših teritorija, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je četiri rezolucije tražeći trenutno, potpuno i bezuvjetno povlačenje njihovih trupa s naših teritorija, ali ove rezolucije ostaju na papiru. Minska grupa koja je stvorena kako bi olakšala i pronašla rješenje već djeluje 28 godina i također bez ikakvih rezultata. Stoga je glavni razlog njihovo iznošenje stava Armenije, drugi je razlog nedostatak insistiranja posrednika i nedostatak pritiska na Armeniju da započne poštivati rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Mnogo je puta predsjednik Aliyev pokrenuo ovo pitanje i govorio da se Armeniji moraju nametnuti međunarodne sankcije kako bi ih se prisililo na poštivanje rezolucija i započelo oslobađanje naših teritorija, ali na njegove apele nije odgovoreno kako treba, a sada je ovo što se događa rezultat razarajuće politike Armenije.

Činjenice da su oružane snage Armenije, izvršivši provokaciju u julu 2020. u smjeru četvrti Tovuz uz azerbejdžansko-armensku državnu granicu, granatirale naša sela, a u augustu se armenska diverzantska skupina prišuljala azerbejdžanskom teritoriju, pokušavajući počiniti provokaciju koja je već svjedočila o njihovoj odluci da započnu rat. Kao rezultat toga, armenske oružane snage izvršile su ujutro 27. septembra provokaciju na liniji razdvajanja, pucajući na civile iz azerbejdžanskih naselja oružjem velikog kalibra, izvršivši tako još jednu agresiju na civile, podvrgavajući naša sela granatiranju. Nakon toga, vrhovni zapovjednik oružanih snaga Azerbejdžana dao je zapovijed za pokretanje protuofanzive. Kao rezultat toga, kao i uvijek, neprijatelj je bio prisiljen na povlačenje, pretrpjevši gubitke. Unatoč tome, armenske oružane snage nastavljaju provocirati ciljajući naša naselja. Bili smo prisiljeni adekvatno odgovoriti agresoru i na taj način zaštititi svoj narod i svoju zemlju. Žestoke borbe traju već danima. Azerbejdžanska vojska oslobodila je nekoliko naselja od okupacije i zauzela strateške kote u različitim smjerovima. Danas je situacija takva da su u toku aktivni sukobi.

STAV: Kakva je uloga Turske u nedavnom razvoju događaja?

AGASIYEV: Turska igra stabilizacijsku ulogu u regiji. Turska je naša bratska zemlja i saveznik. Od prvog sata, nakon što je međunarodna zajednica saznala da je Armenija napala Azerbejdžan, Turska je nedvosmisleno govorila na razini šefa države i drugih čelnika u znak podrške Azerbejdžanu, u znak podrške međunarodnom pravu. Armenija je grubo kršila međunarodno pravo okupirajući teritorij Azerbejdžana oko 30 godina. Dakle, to je uloga Turske – ništa drugo. Turska nam pruža moralnu podršku i zahvalni smo turskom vodstvu, predsjedniku i turskom narodu na solidarnosti i podršci. Turska ne sudjeluje u ovom sukobu u bilo kojem drugom svojstvu. Sve glasine da je Turska uključena kao strana u sukobu, a kruži ih armenska strana, provokativne su. Kao što sada kažu, ovo su lažne vijesti. Nema dokaza o umiješanosti Turske u sukob niti je to potrebno. Azerbejdžanska vojska dobro je pripremljena za zaštitu svog naroda i teritorija.

STAV: Zašto Armenija pokušava vojno riješiti situaciju?

AGASIYEV: Armenija je okupirala azerbejdžanski Nagorno-Karabah i sedam susjednih okruga. Armenija je počinila genocid nad Azerbejdžancima, izvršila etničko čišćenje i počinila ratne zločine. Unatoč zahtjevima četiri rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, Armenija još nije povukla svoju vojsku s okupiranih teritorija. Armenija provodi politiku ilegalnih aktivnosti na okupiranim teritorijima, uključujući ilegalno naseljavanje. Armenija pokušava uništiti tragove Azerbejdžana na okupiranim teritorijima. Grubim kršenjem primirja na kontaktnoj liniji i na državnoj granici Armenija vrši provokacije, namjerno granatira azerbejdžansko civilno stanovništvo i objekte. Armenija nije zainteresirana za pregovore, pokušava umjetno odgoditi status quo i ojačati svoju okupaciju. Armenija pokušava prikriti činjenicu okupacije načelom samoodređenja. Ovo se načelo ni pod kojim okolnostima ne može primijeniti na regiju Nagorno-Karabah u Azerbejdžanu. Ovo je zanimanje, a ne samoodređenje. Sukob se mora riješiti u okviru teritorijalne cjelovitosti Azerbejdžana i tome nema alternative. O teritorijalnoj cjelovitosti Azerbejdžana nikada nije bilo pregovora niti će se moći pregovarati. Azerbejdžan neće dopustiti uspostavu druge armenske države na svom teritoriju.

STAV: Namjerava li Armenija pripojiti sebi ovo područje?

AGASIYEV: Cijeli svijet prepoznaje Nagorno-Karabah kao dio Azerbejdžana. Nezakonito prisustvo oružanih snaga Armenije u okupiranim zemljama Azerbejdžana i dalje je glavna prijetnja regionalnom miru i sigurnosti. Cilj kojem je Armenija težila jeste zadržati trenutni status quo u okupaciji i pripojiti okupirana područja. Armenija mora okončati politiku aneksije i povući svoje okupatorske snage s azerbejdžanskih teritorija, to je neizbježno. Armenija se nije odrekla svoje okupacione politike, već je nastavila polagati pravo na nova područja, provodeći politiku aneksije na državnoj razini. To još jednom potvrđuje doktrina armenskog ministra odbrane Davida Tonoyana, novi rat za nove teritorije. Izjava armenskog premijera da je Karabah Armenija ozbiljno je uništila pregovarački proces. Mi smo odbili uvjete za Azerbejdžan. Iznijeli smo samo jedan uvjet za postizanje mira. Oružane snage Armenije moraju se povući sa svih okupiranih teritorija Azerbejdžana.

STAV: Građani BiH općenito podržavaju Azerbejdžan u ovoj situaciji. Koliko vam znači podrška građana i bh. dužnosnika?

AGASIYEV: I dužnosnici Bosne i Hercegovine i nevladine organizacije izrazili su punu potporu Azerbejdžanu u vezi s nedavnim provokacijama armenskih oružanih snaga. O ovoj se podršci izvještavalo u bosanskohercegovačkim medijima. Pravedan stav Bosne i Hercegovine o rješavanju armensko-azerbejdžanskog sukoba u Nagorno-Karabahu, u skladu s normama i načelima međunarodnog prava, zahtjevima relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a u okviru teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i nepovredivosti međunarodno priznatih granica, visoko je cijenjen od naših ljudi. Sve je to jasan primjer prijateljstva dviju zemalja.

STAV: Je li moguće da je jedan od razloga napada želja da se zaustavi razvoj Azerbejdžana?

AGASIYEV: Prvo, mislim da su željeli potpuno uništiti pregovarački proces. Tada su nas, kao što to čine, htjeli svaliti na sebe i reći: Gle, s Azerbejdžanom nije moguće voditi pregovore. I mislim da bi jedan od razloga mogle biti unutarnje poteškoće. Budući da znamo što se sada događa u Armeniji, oni trpe vrlo ozbiljnu političku krizu. Vođa glavne opozicijske stranke uhapšen je dva dana prije nego što su započeli napad. Dvojica bivših predsjednika pod istragom su za kriminal, a u Armeniji je zapravo uspostavljen diktatorski režim. Sva obećanja koja je njihov premijer dao nakon revolucije samo su na papiru, ništa nije provedeno. Imaju jednu od najgorih situacija na svijetu po glavi stanovnika s pandemijom, pa im je uspio odvratiti pažnju. A sada ono što pokušava učiniti kako bi konsolidirao društvo pred takozvanom azerbejdžanskom agresijom i ojačao svoju osobnu vladavinu.

Dakle, s njihove tačke gledišta sve je vrlo logično, ali učinili su vrlo veliku pogrešku, štaviše, prije agresije, nekoliko dana prije,  predsjednik Aliyev je govorio  na Generalnoj skupštini UN-a, ukazujući da se oni pripremaju za rat i da moraju biti zaustavljeni. I to se dogodilo

STAV: Kakva je situacija kada je riječ o azerbejdžanskoj vojsci? Koliko je dobro naoružana? Može li uspješno odgovoriti na armensku agresiju?

AGASIYEV: Imamo sposobnu vojsku. Imamo dovoljno ljudi u vojsci, imamo dovoljno ljudi u našim rezervama. Armeniji je to potrebno jer armensko stanovništvo opada, a to je samo dva miliona ljudi. Stoga, oni sami sada regrutiraju ljude s Bliskog istoka i mi imamo dokaze, ne samo armenskog porijekla. I usput, nema nikakve razlike je li armensko porijeklo koje dolazi s Bliskog istoka ili nije armensko.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!