fbpx

Specijalni prilog Stava: KOME BOSNA, TOME DOSTA

Odlučivši se za načelo da pjesnik bude zastupljen s po jednom pjesmom, te da obuhvatimo različite epohe i poetike, napravili smo izbor u koji je uvršteno 39 pjesnika. Duboko smo svjesni da ovaj izbor predstavlja samo skicu za neku sveobuhvatniju antologiju, da je on tek jedan od mogućih i da ni blizu nije konačan. Ipak, on predstavlja rijedak pokušaj da se na jednom mjestu saberu i objave pjesme o našoj zemlji, pa je, stoga, cijenimo to, sasvim prikladan dar da ga našima čitaocima poklanimo za 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Bosna (i Hercegovina) kao domovina, kao država, zemlja i zavičaj već je stoljećima pjesnička inspiracija. Nekad je pjevanje o njoj eksplicitno, nekad samo u nagovještajima, u slikama iz kojih prepoznajemo ljubav, strah, mržnju, ustuk i bijeg, prkos i hvatanje u klinč, mirenje sa sudbinom i ustrajavanje u borbi za promjene i slobodu. Kada bi se sastavljala antologija pjesama u kojima je ova naša žilava zemlja na bilo koji način našla mjesto u stihovima, svakom bi njenom sastavljaču pripao težak zadatak, da od zapisa na stećcima i tariha na turbetima, nišanima i građevinama, preko usmene i alhamijado književnosti, pa sve do savremene književnosti u svim njenim epohama, sastavi konačan, sveobuhvatan i sveprihatljiv izbor.

Odlučivši se za načelo da pjesnik bude zastupljen s po jednom pjesmom, te da obuhvatimo različite epohe i poetike, napravili smo izbor u koji je uvršteno 39 pjesnika. Duboko smo svjesni da ovaj izbor predstavlja samo skicu za neku sveobuhvatniju antologiju, da je on tek jedan od mogućih i da ni blizu nije konačan. Ipak, on predstavlja rijedak pokušaj da se na jednom mjestu saberu i objave pjesme o našoj zemlji, pa je, stoga, cijenimo to, sasvim prikladan dar da ga našima čitaocima poklanimo za 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Ahmed Gurbi-baba / Mustafa Firaki / Avdo Međedović / Aleksa Šantić / Safvet-beg Bašagić / Musa Ćazim Ćatić / Hamza Humo / Ahmed Muradbegović / Nikola Šop / Skender Kulenović / Enver Čolaković / Mehmedalija Mak Dizdar / Nasko Frndić / Husein Bašić / Nedžad Ibrišimović / Kemal Mahmutefendić / Ismet Rebronja / Ibrahim Kajan / Abdulah Sidran / Rizo Džafić / Džemaludin Alić / Irfan Horozović / Enes Kišević / Tahir Mujičić / Mustafa Novalić / Amir Talić / Hazim Akmadžić / Sead Begović / Husein Hasković / Mile Stojić / Hadžem Hajdarević / Refik Ličina / Dinko Delić / Džemaludin Latić / Zilhad Ključanin / Goran Samardžić / Mustafa Zvizdić / Asmir Kujović / Naida Mujkić

Specijalni prilog sa pjesmama domovini nađite u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 23. novembra.

 

PROČITAJTE I...

“Globalizacija i tehnologija već su učinile svoje, tako da ljudima više ime i prezime skoro i ne treba, svi smo postali samo brojevi i svuda traže od nas da “ukucamo” neki svoj identifikacioni broj, pa ako niste neki broj, neki konto ili pasvord, ne pomaže vam pa da ste i sam Putin ili Trump. Kako stvari stoje, vlasnici moćnih tehnologija već nas uče da nam mozak i razmišljanje nisu ni potrebni, oni imaju sve za naše glave, istina za naše mukom zarađene pare”

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!