fbpx

KODRIĆ: Za nas je dijaspora od izuzetnog značaja

Odlučili smo da vezi Bošnjaka s domovinom konačno damo što je moguće čvršći i funkcionalniji institucionalni okvir. Ovo je nužno ako želimo pomoći našim ljudima u iseljeništvu da sačuvaju svoj identitet i da tako ostanu to što jesu, ne odbacujući ni vrijednosti društava u kojima sad žive, ali ni vrijednosti domovine i svojeg porijekla. To je, stoga, ono čemu suštinski služi „Preporodov“ Komunikacijski centar, odnosno Centar za Bošnjake u domovinskim zemljama i dijaspori – mi želimo biti institucionalna veza između naših ljudi u dijaspori i njihove domovine, mi to moramo biti ako želimo pomoći našim ljudima u iseljeništvu, ali i našoj domovini, koja ih se ne može niti smije odreći i koja na njih mora računati zarad našeg zajedničkog, općeg dobra.

Piše: prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“

BZK „Preporod“, uz brojne druge projekte, programe i aktivnosti koje realizira u Bosni i Hercegovini, poseban interes pokazuje i za aktivnosti vezane za Bošnjake u domovinskim zemljama i dijaspori. Kako bismo u ovom smislu bili uspješniji, nedavno smo oformili i „Preporodov“ Centar za Bošnjake u domovinskim zemljama i dijaspori, koji trenutno funkcionira kao Komunikacijski centar s ciljem, najprije, ostvarivanja prisnijih veza s Bošnjacima izvan domovine. Za nas je dijaspora od izuzetnog značaja i naša je obaveza razvijati i unapređivati ove veze, koje su od vitalne važnosti i za Bošnjake kao narod ma gdje živjeli i za Bosnu i Hercegovinu kao našu zajedničku domovinu.

Gledano i historijski i iz perspektive sadašnjosti, Bošnjaci su na neki način i dijasporni narod. Naime, praktično više Bošnjaka živi izvan Bosne i Hercegovine nego u samoj Bosni i Hercegovini, što je evidentno ako uzmemo u obzir i naše veliko iseljeništvo u Turskoj i drugim zemljama gdje Bošnjaci kao iseljenici žive već više od jednog stoljeća i kroz niz generacija. U tom smislu, bošnjačka dijasporna historija ili historija bošnjačkog iseljeništva započinje naročito intenzivno nakon 1878. godine i austrougarske okupacije dotadašnje osmanske Bosne, kad se veliki broj Bošnjaka odlučuje za „muhadžirluk“ i napušta domovinu s ciljem nastavka života u preostalim okvirima tadašnjeg Osmanskog carstva, misleći da će tako lakše sačuvati svoj identitet pred opasnošću koju je donijela austrougarska okupacija Bosne. Nakon ovog slijedio je niz bošnjačkih iseljeničkih valova, uvijek potaknutih brojnim povijesnim i društvenim teškoćama i nedaćama, čime je broj Bošnjaka u iseljeništvu stalno rastao, odnosno stalno opadao u samoj domovini. Posljednji veliki iseljenički val nastao je usljed Agresije i etničkog čišćenja tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, kad su, spašavajući „živu glavu“, hiljade Bošnjaka svoj spas pronašli u brojnim evropskim zemljama, ali i još dalje – širom svijeta, praktično na svim kontinentima. Ovome treba dodati i one koji odlaze iz domovine nakon rata, sve do danas, u potrazi za boljim i sigurnijim životom, čemu, nažalost, svakodnevno svjedočimo…

Historija bošnjačkih seoba u „tuđi svijet“ istovremeno je i historija demografskog i identitetskog osipanja i rastakanja našeg naroda. Veliki broj potomaka onih Bošnjaka koji su krajem 19. i početkom 20. st. napustili domovinu i otišli u „muhadžirluk“ odavno su prestali biti ono što jesu – izgubili su svoj identitet i postali nešto drugo. Oni su se, dakle, asimilirali, a samo rijetki među njima sjećaju se svojeg porijekla, i to uglavnom maglovito, najčešće bez ikakve druge veze sa svojom domovinom, pa čak i bez znanja vlastitog, maternjeg jezika, ili bilo čega drugog svojeg. To je bilo gotovo neizbježno za većinu njih jer nestale su bile njihove institucionalne veze s domovinom, a bez tih veza pojedinac u iseljeništvu ne može ostati to što svojim porijeklom jeste. Slična sudbina zadesila je i brojne Bošnjake iz kasnijih iseljeničkih valova, a slična opasnost prijeti i onima koji su domovinu napustili u novije vrijeme, posebno od Agresije pa nadalje.

Upravo zato, svjesni, dakle, svega ovog, u BZK „Preporod“ odlučili smo da vezi Bošnjaka s domovinom konačno damo što je moguće čvršći i funkcionalniji institucionalni okvir. Ovo je nužno ako želimo pomoći našim ljudima u iseljeništvu da sačuvaju svoj identitet i da tako ostanu to što jesu, ne odbacujući ni vrijednosti društava u kojima sad žive, ali ni vrijednosti domovine i svojeg porijekla. To je, stoga, ono čemu suštinski služi „Preporodov“ Komunikacijski centar, odnosno Centar za Bošnjake u domovinskim zemljama i dijaspori – mi želimo biti institucionalna veza između naših ljudi u dijaspori i njihove domovine, mi to moramo biti ako želimo pomoći našim ljudima u iseljeništvu, ali i našoj domovini, koja ih se ne može niti smije odreći i koja na njih mora računati zarad našeg zajedničkog, općeg dobra. Kako bismo ostvarili i ovaj svoj cilj, planiramo niz posebno osmišljenih aktivnosti i akcija, od kojih smo neke već i pokrenuli, svjesni historijskog trenutka u kojem živimo te nastojeći da i našu aktuelnu dijasporu ne zadesi ista sudbina kao i hiljade i hiljade naših davno izgubljenih ljudi u iseljeništvu prije njih. To je i njihov interes, ali i naš zajednički interes te interes Bosne i Hercegovine kao naše domovine.

O KOMUNIKACIJSKOM CENTRU ZA DIJASPORU

Komunikacijski centar za dijasporu pri Bošnjačkoj zajednici kulture „Preporod“ je osnovan s ciljem obnavljanja i jačanja veza bh. dijaspore i domovine Bosne i Hercegovine. Misija Komunikacijskog centra je da pruža svu potrebnu podršku bh. građanima u inostranstvu te da Komunikacijski centar doprinese aktivnijem uključivanju dijaspore u kulturni, društveni, ekonomski i politički život BiH. Jedan od naših trenutnih prioriteta je uspostava registra građana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu, a u tom poduhvatu imamo podršku institucija BiH, naših koordinatora izvan i unutar BiH i Islamske zajednice BiH.

https://kcdijaspora.ba/

Kontakt podaci:

[email protected]

Voditeljica centra: [email protected]

Telefon: +387 (0) 33 209 054

Članica centra: [email protected]

Telefon: +387 (0) 33 209 503

(biserje.ba)

PROČITAJTE I...

Ako se austrijski Zeleni, kako sami kažu, zalažu prvenstveno za ljudska prava, kako onda shvatiti pokušaj da se ljudima iz Bosne i Hercegovine, a naročito Bošnjacima, dovodi u pitanje pravo na nacionalnost i porijeklo te da se etiketiraju kao pripadnici tvorevine koje već nema već decenijama?

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!