Ko kupuje rusko, a ko američko oružje

Treba imati u vidu i to da nije Kongres zabrinut samo zbog ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu, riječ je mnogo važnijem detalju od utjecaja – o novcu. U prošlom stoljeću SAD i Sovjetski savez takmičili su se u razvoju, proizvodnji i gomilanju naoružanja. Bilo je to vrijeme Hladnog rata. Ta utrka nije nikada ni prestala, samo je dobila novu formu, sada je cilj snabdijevati što više zemalja svojim oružjem i zaraditi na tome što je moguće više novca

 

Zbog zabrinutosti u vezi sa širenjem ruskog utjecaja, Kongres SAD-a naložio je šefu Pentagona Jamesu Mattisu da pripremi analizu sigurnosne saradnje s Rusijom svake od zemalja Zapadnog Balkana. A u Zapadni Balkan Kongres ubraja Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo i Makedoniju.

U svom zahtjevu Kongres traži detaljni spisak “ruskog oružja i vojne opreme i tehnologije u vrijednosti većoj od milion dolara koje je ili kupljeno ili dobijeno za svaku zemlju Zapadnog Balkana od 2012. do danas”.

U Mattisov izvještaj uključen je i opis učešća snaga sigurnosti svake od spomenutih zemalja u obuci ili vojnoj vježbi s Rusijom, također od 2012. godine do danas, opis svih sporazuma o sigurnosnoj saradnji svake od zemalja Zapadnog Balkana s Rusijom i pregled obavještajne saradnje s Moskvom.

Cilj je da Sjedinjene Američke Države imaju uvid “koliko sigurnosna saradnja između svake od zemalja Zapadnog Balkana i Ruske Federacije utječe na sigurnosne interese SAD-a, Sjevernoatlantskog saveza (NATO), zemlje Zapadnog Balkana i svaku članicu NATO-a koja se graniči sa zemljama Zapadnog Balkana”, navodi se u dokumentu Kongresa.

Kongres traži uvid i u sigurnosnu saradnju svake zemlje Zapadnog Balkana sa SAD-om, uključujući spisak američkog naoružanja i vojne opreme i tehnologije u vrijednosti višoj od milion dolara koje su dobile ili kupile te zemlje od 2012. do danas.

ŽELJE I KONKRETNI PODACI

Širenje ruskog utjecaja na Balkan odavno je uočljivo. U političkoj i vojnoj saradnji s Rusijom prednjači Srbija, a Republika Srpska ih prati blokirajući integraciju Bosne i Hercegovine u NATO, ujedno zajedljivo najavljujući otvaranje ruske vojne baze u RS-u.

No, zanemarimo li prazne priče i želje Milorada Dodika, a okrenemo li se konkretnim podacima, vidjet ćemo da Bosna i Hercegovina nema nikakvu vojnu saradnju s Rusijom. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH o izvozu oružja i vojne opreme, Bosna i Hercegovina od 2012. godine do danas nije ni izvozila ni uvozila oružje u Rusiju, odnosno iz Rusije. S druge strane, izvoz naoružanja u SAD u konstantnom je porastu od 2013. godine, kada je vrijednost izvoza iznosila 12 miliona maraka, pa sve do 2017. godine, u kojoj je izvoz naoružanja u SAD dostigao 25,7 miliona maraka. Istovremeno, uvoz oružja i opreme iz SAD-a u 2013. godini iznosio je 364.000 maraka, a u 2017. godini 422.439 maraka. Ovdje nisu uključeni podaci o američkoj vojnoj pomoći bilateralno, kao i u okviru NATO programa. Oružane snage BiH čest su gost na NATO vojnim vježbama, od kojih je jedna tokom prošle godine održana u Tuzli.

Štokholmski Međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI) prikuplja i objavljuje podatke o trgovini naoružanjem u svijetu. U bazi podataka ovog instituta Bosna i Hercegovina pojavljuje se samo jednom, i to kao zemlja koja je u Afganistan izvezla haubice kalibra 122 mm. Riječ je o polovnim haubicama koje su prije isporuke modernizirane. Bilo je to 2011. godine.

Što se tiče Kosova i Makedonije, za njih nema podataka ni o uvozu ni o izvozu naoružanja, osim vojne pomoći iz Turske koju je Kosovo dobilo u vidu deset oklopnih vozila Kobra APV.

Prema podacima instituta SIPRI, Srbija je u proteklih nekoliko godina imala najobimniju vojnu saradnju s Rusijom, od koje se 2016. godine kupila dva transportna vojna helikoptera Mi‑8MT / Mi-17 za 25 miliona dolara. Iste je godine od Rusije dobila trideset polovnih oklopnih patrolnih vozila BRDM-2, jedan polovni borbeni avion MiG-29, te pet polovnih borbenih aviona MiG-29s. Sve je to dobijeno besplatno, s tim što je Srbija trebala platiti remont opreme.

U istom periodu, Srbija je 2012. godine od SAD-a nabavila transportni avion PA-34 Seneca za 3,5 miliona dolara.

VOJNE VJEŽBE S RUSIMA

Što se tiče ostalih vrsta vojne saradnje, Srbija je prošle godine učestvovala na zajedničkoj vojnoj vježbi s Rusijom, a za ovu godinu najavljena je vojna vježba NATO-a u Srbiji, što će biti prvi put da Srbija učestvuje u NATO vojnoj vježbi. Do sada je bila samo posmatrač, pa se ovaj korak smatra pokušajem da se Zapad “umiri” i uvjeri u srpske evropske ambicije. Ipak, izvještaj Pentagona, sa svim elementima oblika saradnje i s Rusijom i sa SAD-om, oblikovat će odnos Sjedinjenih Američkih Država prema Srbiji.

Treba imati u vidu i to da nije Kongres zabrinut samo zbog ruskog utjecaja na Zapadnom Balkanu, riječ je mnogo važnijem detalju od utjecaja – o novcu. U prošlom stoljeću SAD i Sovjetski savez takmičili su se u razvoju, proizvodnji i gomilanju naoružanja. Bilo je to vrijeme Hladnog rata. Ta utrka nikada nije ni prestala, samo je dobila novu formu. Sada je cilj snabdijevati što više zemalja svojim oružjem i zaraditi na tome što je moguće više novca. Vodeći su snabdjevači, svakako, SAD i Rusija.

Prema podacima instituta SIPRI, ruske kompanije koje su u top 100 najvećih kompanija za proizvodnju naoružanja povećale su svoju prodaju u 2016. godini za 3,8 posto i pri tome zaradile 26,6 milijardi dolara. Istovremeno, američke kompanije s liste 100 najvećih u svijetu povećale su prodaju za četiri posto u 2016. godini, zaradivši 217,2 milijarde dolara.

Top 100 svjetskih kompanija za proizvodnju oružja i pružanje vojnih usluga u 2016. godini zajedno su zaradile 374,8 milijardi dolara.

Većina država u svijetu danas se svrstava u dvije velike grupe: one koje oružje nabavljaju od SAD-a i one koje oružje kupuju od Rusije. U mnogo su manjoj grupi one zemlje koje kupuju i od jednih i od drugih, a još manju čine one poput Bosne i Hercegovine koje oružje kupuju samo u zanemarivim količinama.

 

PROČITAJTE I...

Ubrzane diplomatske aktivnosti na liniji Washington – Ankara glede pitanja sigurne zone počele su nakon pojave snimaka pokreta turske vojske ka južnoj granici. Amerikance je zahvatila blaga panika od mogućeg turskog unilateralnog obračuna s terorističkom organizacijom koju su (Amerikanci) promovirali u svog saveznika i naoružali do zuba

Unatoč tome što je mala zemlja, Ekvatorijalna Gvineja ima ogromne zalihe sirove nafte koju uglavnom koriste američke multinacionalne kompanije koje ispumpavaju 300.000 barela dnevno. Ta koncesija puni švicarske bankovne račune porodice Obiang, što Theodoru omogućava da se i dalje sprda sa svima u predsjedničkoj fotelji.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!