Klima prijeti Meki

Hadž se ponekad poklapa s vrelim ljetnim mjesecima, što bi u budućnosti moglo biti opasno za hodočasnike koji većinu vremena na hodočašću provode napolju, navodi se u istraživanju objavljenom u Geophysical Review Lettersu.

 

Uvjeti nesnosne vrućine i vlage, zbog klimatskih promjena, mogli bi se pogoršati u narednim godinama u Saudijskoj Arabiji do te mjere da bi hodočašće u tu zemlju moglo imati ozbiljne posljedice po zdravlje hadžija.

Hadž se ponekad poklapa s vrelim ljetnim mjesecima, što bi u budućnosti moglo biti opasno za hodočasnike koji većinu vremena na hodočašću provode napolju, navodi se u istraživanju objavljenom u Geophysical Review Lettersu.

Na to ukazuju studije koje su proveli stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT), koji podsjećaju kako se većina aktivnosti tokom pet dana hodočašća obavlja na otvorenom. Izvještaj također ukazuje da su rizici za sudionike hodočašća “mogli biti ozbiljni već sljedeće godine”, kao i u godinama koje se poklapaju s najtoplijim ljetnim razdobljem, koje će biti između 2047. i 2052. godine i 2079. do 2086. godine.

Taj je rizik prisutan čak i ako se poduzmu važne mjere za ograničavanje utjecaja klimatskih izvanrednih stanja, ali bez tih mjera, “opasnosti bi bile još veće”, pa studija sugerira da bi moglo biti potrebno planirati “kontramjere ili ograničenja sudjelovanja”.

Profesor građevinskog i inženjerskog inženjerstva na MIT-u Elfatih Eltahir, jedan od potpisnika studije, kaže da su 1990. i 2015. godine, kada su se dogodila smrtonosna stampeda tokom hodočašća u Meku, bile godine kada su u regiji zabilježene najveće temperature i nivo vlage, a stres zbog velikih vrućina “možda je pridonio ovim kobnim događajima”.

Eltahir navodi da, kada ste u gužvi, “što su teži klimatski uvjeti, veća je vjerovatnost da pretrpanost može dovesti do incidenata”. Posljednjih godina, navodi se u izvještaju, već su poduzete neke mjere zaštite, poput postavljanja prskalica za vodu na nekim otvorenim mjestima kako bi se sudionici malo ohladili te širenje nekih mjesta za smanjenje masifikacije.

PROČITAJTE I...

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke poznat je po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Branitelji Handkea kažu da je u toku kampanja kažnjavanja njihovog neslaganja "službene verzije" događaja na Balkanu. Njegovi kritičari odgovaraju da njegova sloboda izražavanja nije napadnuta, već laži koje nisu potkrijepljene činjenicama.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!