Klima prijeti Meki

Hadž se ponekad poklapa s vrelim ljetnim mjesecima, što bi u budućnosti moglo biti opasno za hodočasnike koji većinu vremena na hodočašću provode napolju, navodi se u istraživanju objavljenom u Geophysical Review Lettersu.

 

Uvjeti nesnosne vrućine i vlage, zbog klimatskih promjena, mogli bi se pogoršati u narednim godinama u Saudijskoj Arabiji do te mjere da bi hodočašće u tu zemlju moglo imati ozbiljne posljedice po zdravlje hadžija.

Hadž se ponekad poklapa s vrelim ljetnim mjesecima, što bi u budućnosti moglo biti opasno za hodočasnike koji većinu vremena na hodočašću provode napolju, navodi se u istraživanju objavljenom u Geophysical Review Lettersu.

Na to ukazuju studije koje su proveli stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT), koji podsjećaju kako se većina aktivnosti tokom pet dana hodočašća obavlja na otvorenom. Izvještaj također ukazuje da su rizici za sudionike hodočašća “mogli biti ozbiljni već sljedeće godine”, kao i u godinama koje se poklapaju s najtoplijim ljetnim razdobljem, koje će biti između 2047. i 2052. godine i 2079. do 2086. godine.

Taj je rizik prisutan čak i ako se poduzmu važne mjere za ograničavanje utjecaja klimatskih izvanrednih stanja, ali bez tih mjera, “opasnosti bi bile još veće”, pa studija sugerira da bi moglo biti potrebno planirati “kontramjere ili ograničenja sudjelovanja”.

Profesor građevinskog i inženjerskog inženjerstva na MIT-u Elfatih Eltahir, jedan od potpisnika studije, kaže da su 1990. i 2015. godine, kada su se dogodila smrtonosna stampeda tokom hodočašća u Meku, bile godine kada su u regiji zabilježene najveće temperature i nivo vlage, a stres zbog velikih vrućina “možda je pridonio ovim kobnim događajima”.

Eltahir navodi da, kada ste u gužvi, “što su teži klimatski uvjeti, veća je vjerovatnost da pretrpanost može dovesti do incidenata”. Posljednjih godina, navodi se u izvještaju, već su poduzete neke mjere zaštite, poput postavljanja prskalica za vodu na nekim otvorenim mjestima kako bi se sudionici malo ohladili te širenje nekih mjesta za smanjenje masifikacije.

PROČITAJTE I...

Jasno da je većina običnih ljudi prilazila različitim formacijama iz praktičnih razloga jer su imali šta jesti i neko ih je štitio. To kome ste se priključivali u to doba bila je stvar okolnosti. Kada govorimo o tadašnjem vodstvu, Muslimani koji su se priključili Handžar-diviziji željeli su bosansku autonomnu snagu koja bi ih odmakla od ustaša, ali i zaštitila od četnika. Isto je bilo i sa Srbima koji su se priključivali snagama Milana Nedića jer su htjeli biti sigurni i uživati zaštitu nacista. Oni u tom smislu nikako nisu bili antifašisti

Ishitreni zaključci da se sve poslije “malo džapanja” vratilo na staro i da bi obje strane mogle da tvrde neki dobitak – Trump je bar nakratko skinuo poglede s procesa opoziva koji mu visi nad glavom i usput ispao “deeskalator” tenzija, a Iranci ujedinjenje / homogenizaciju naroda – bili su površni i brzo se pokazali pogrešnim. Vruće ratne situacije po pravilu donose neželjene posljedice. Neželjena posljedica ovih limitiranih (ratnih) operacija bilo je obaranje civilnog putničkog aviona “Boeing 737-800” ukrajinske kompanije na letu PS752 Teheran – Kijev od protivzračne odbrane Iranske revolucionarne garde

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!