fbpx

“Kineski virus” u Americi

Generalni konzul Bosne i Hercegovine u Chicagu piše za “Stav”

Piše: Elvir RESIĆ

Nakon što su još 20. januara zabilježeni prvi slučajevi oboljelih od virusa korona u Sjedinjenim Američkim Državama (prvi zaraženi u saveznoj državi Washington stigao je direktno iz kineskog Wuhana), malo ko je mogao očekivati da će za naredna dva mjeseca epidemija izazvana virusom COVID-19 gotovo paralizirati život u većini američkih metropola. Zaraza se relativno brzo širila po cijeloj zemlji i, prema posljednjim podacima (24. mart), u SAD-u je zaraženo više od 45.000 ljudi (broj raste iz dana u dan), a više od 300 pacijenata već je umrlo od njenih posljedica.

Sve do 12. marta svakodnevni život tekao je uobičajeno, odvijala se nastava u školama i na univerzitetima, kampusi su bili puni studenata, radila su pozorišta, kina, ljudi su sjedili u restoranima, barovima. Prva zvanična mjera na federalnom nivou, koja je označila početak jednog novog načina funkcioniranja cijele Amerike, a s ciljem odbrane od “kineskog virusa”, bila je proklamacija predsjednika Donalda Trumpa da će putovanja iz Evrope (tačnije iz zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma) biti suspendirana od petka, 13. marta (ostavljena je mogućnost da se američki građani vrate kući, ali je veliki broj letova otkazan zbog nedovoljnog broja putnika).

A onda su, kako im se ne bi dogodio italijanski scenarij, lokalne i državne vlasti (gradonačelnici i guverneri) počele donositi i postepeno pooštravati mjere kojima se ograničava kretanje stanovništva, da bi tokom proteklog vikenda režim izolacije domaćinstava (stay at home order) proglašen u saveznim državama New Jersey, Washington, California i Illinois, dok je u New Yorku proglašeno stanje “velike katastrofe”.

Iako prometne komunikacije među gradovima nisu prekinute (aerodromi nisu zatvoreni, međugradski željeznički i autobuski saobraćaj i dalje je u funkciji), društveni život unutar velikih gradova gotovo je zamro: zabranjena su okupljanja na javnim mjestima, zatvorene su škole, kulturne ustanove, sportske sale, bazeni, robne kuće, sve trgovine osim onih u kojima se kupuju osnovne životne potrepštine, a u restoranima nije dopušteno sjediti (hrana se može naručiti i ponijeti).

Iako gradonačelnici i guverneri, pa i sami zvaničnici iz Bijele kuće konstantno uvjeravaju narod da namirnica neće nestati i kako nema potrebe za nagomilavanjem zaliha u domaćinstvima, police u supermarketima svakim se danom iznova prazne. Osim osnovnih prehrambenih artikala, najviše se kupuju sredstva za higijenu (toaletni papir, svakako), te flaširana voda, a sredstva za dezinfekciju ruku više se gotovo nigdje ne mogu naći. Zvaničnici ne kriju da zdravstveni sistem SAD-a ne bi bio spreman nositi se s masovnom zarazom, jer u ovom trenutku ne postoji dovoljno medicinske, a niti zaštitne opreme (maske, rukavice, respiratori), pa i sam Trump zahtijeva od proizvođača da intenziviraju proizvodnju kako bi se spriječila eventualna katastrofa ako dođe do naglog povećanja broja zaraženih. U isto vrijeme stručnjaci apeliraju da se proces testiranja stavi u drugi plan, a da se najveća pažnja i resursi usmjere na liječenje oboljelih i sprečavanje širenja bolesti.

Međutim, sada je već izvjesno da će pandemija, koliko god bude trajala, ostaviti ogromne posljedice na ekonomiju, odnosno na živote prosječnih Amerikanaca. Na hiljade radnika već je dobilo otkaze na poslu, a veliki val otpuštanja najavljen je za početak aprila. Posebno će biti pogođeni sektor zračnog prometa, ugostiteljstvo, turizam i najveći dio trgovine. Pritom valja imati u vidu da je američka ekonomska snaga u velikoj mjeri zasnovana upravo na samom načinu života prosječnog stanovništva, odnosno na dinamičnom unutrašnjem prometu ljudi, roba, usluga i novca, potrošačkim navikama, a sve je to u ovom času drastično reducirano.

Rano je govoriti o razmjerama ekonomske krize, budućnosti dolara, kretanju vrijednosti dionica na berzi, ali nema nikakve dvojbe da se ova svjetska ekonomska sila nalazi pred velikim izazovima i iskušenjima. Federalni zvaničnici najavljuju da će u ekonomiju ubrizgati nekoliko triliona dolara, ali konkretne mjere, bez obzira na pritiske javnosti, do danas nisu donesene.

 

 

PROČITAJTE I...

SDA je stranka muslimanskog/bošnjačkog nacionalnog kruga. Ono što je posebno važno, i to treba ponoviti, jeste činjenica da je SDA prva stranka u bošnjačkom narodu koja je nadživjela svog osnivača i utemeljitelja. SDA je uopće prva politička stranka u bošnjačkom narodu poslije Boja pod Banjom Lukom koja je organizirala i politički predvodila i narod i državu u odbrani Bosne i Hercegovine u vremenu agresije kosmičkih naroda, agresije u formi genocida najavljenog u Skupštini Bosne i Hercegovine

Taj 26. maj prevratničke 1990. godine ostat će ubilježen kao dan osnivanja SDA, ne samo kao stranke Bošnjaka i njihove javne, jasne i nedvosmislene političke deklaracije u uvjetima vrlo brzog raspada Jugoslavije već kao prve građanske i demokratske stranke koja nije nastala tek pukom transformacijom monopolističkih institucija jednostranačkog režima, kao što su negdje u isto vrijeme nastale Liberalna stranka iz Saveza socijalističke omladine, Demokratska socijalistička stranka iz Socijalističkog saveza radnog naroda ili Stranka demokratskih promjena iz Saveza komunista

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!