Kako smo birali 100 najvažnijih Bošnjaka

Da bi se naglasio kontinuitet borbe jednog naroda za vlastitu slobodu, kao posebnu kategoriju, smatramo s pravom, uveli smo narodne heroje Bošnjake iz Drugog svjetskog rata, kao i one iz perioda odbrane Bosne i Hercegovine od agresije od 1992. do 1995. godine. S tim da treba naglasiti da je potonji period još nedovoljno istražen i da ćemo u narednim godinama imati potpuniju sliku o herojima koji su odbranili nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Vrlo je nezahvalno raditi bilo kakvu vrstu izbora, pregleda i sabiranja značajnih ličnosti za jedan narod. U najmanju ruku, jedan od razloga jeste taj što se uvijek neko može osjetiti zakinutim ili oštećenim. No, bez obzira na to, ne treba shvatiti da je ovakva vrsta uspostavljene hijerarhije konačna i da je apsolutno tačna jer, na koncu, osim već uspostavljenih naučnih referenci i izvora, izbor ovisi i o subjektivnom pogledu, koje je za prigodu izlaska 200. broja Stava priredila njegova redakcija.

Ugao iz kojeg smo posmatrali i koji je na koncu odredio izbor onih najvažnijih bio je prije svega uvažavajući one uglednike koji su značajno doprinijeli izgradnji i čuvanju bošnjačkog identiteta u posljednjih, blago je reći turbulentnih i izazovnih, stotinu godina. Ali i ne samo njih, jer, na svu sreću, kada je riječ o Bošnjacima, izbor nije bio lahak, upravo zato jer značajnika iz raznih oblasti nije nedostajalo te je ovaj izbor časkom dosegao dvjestotinjak, pa i tristotinjak imena koja su zatim teškom mukom selekcionirana.

Propusti su mogući jer, primjerice, do prije nekoliko godina nismo bili svjesni značaja jednog arhitekte poput Selmana Selmanagića ili slikara poput Behaudina Selmanovića. Ove činjenice nas upućuju da je pred Bošnjacima i dalje veliki posao otkrivanja zakašnjelih spoznaja o samima sebi. S druge strane, problemi se mogu otvoriti i oko onih ličnosti poput Emira Kusturice, koji bi svakako ušao u ovaj izbor da kojim slučajem u međuvremenu nije postao jedan od najznačajnijih Srba koji su uz to i izrazito politički aktivni i vrlo agresivno nastrojeni prema vlastitom bošnjačkom narodu.

Međutim, Srbe ovakve dileme neće mučiti te će bez ikakvih velikih dvojbi jednog Mešu Selimovića uvrstiti u 100 najpoznatijih Srba svih vremena. Ovu vrstu nepravde svakako smo morali ispraviti te je Selimović s velikim uvažavanjem uvršten u ovaj izbor. U tom smislu, kada govorimo o najvažnijim ličnostima za bošnjački narod, nije prihvatljivo da se čini ideološko selekcioniranje s obzirom na vlastite političke svjetonazore, pripadali oni spektru desnog, centra ili lijevog. Ulaze, dakle, svi, bez obzira na ideološki predznak.

Da bi se naglasio kontinuitet borbe jednog naroda za vlastitu slobodu, kao posebnu kategoriju, smatramo s pravom, uveli smo narodne heroje Bošnjake iz Drugog svjetskog rata, kao i one iz perioda odbrane Bosne i Hercegovine od agresije od 1992. do 1995. godine. S tim da treba naglasiti da je potonji period još nedovoljno istražen i da ćemo u narednim godinama imati potpuniju sliku o herojima koji su odbranili nezavisnost Bosne i Hercegovine.

Kao primjer dilema s kojima smo se susretali, da bismo svoje dvojbe približili čitateljstvu, ali i metodologiju koju smo koristili, odabrali smo svima najprijemčljiviju kategoriju – sport.

O tome zašto je Mirza Delibašić na listi, suvišno je govoriti. Baš kao i Zlatan Saračević, jer je njegov nastup na otvaranju OI u Barceloni 1992. godine, kada je na otvaranju nosio zastavu Republike BiH, simbolika koja ga svrstava među najznačajnije sportaše svih vremena.

Razija Mujanović najpoznatija je Bošnjakinja u svijetu sporta, uz Jasnu Merdan-Kolar i Jasnu Fazlić, najuspješnija u historiji BiH. Safet Sušić najbolji je nogometaš u bh. historiji ovog sporta, ipak je na listu uvršten kao prvi i zasad jedini selektor nogometne reprezentacije BiH koji se uspio plasirati na Svjetsko prvenstvo. Da je lista duža od 100 imena, na njoj bi se našli i Vedad Ibišević, Sulejman Rebac, ali i osvajači olimpijskih medalja Mersada Bećirspahić, Refik Memišević, Abas Arslanagić, Emir Mutapčić, Sabit Hadžić, Admir Smajić, Mirsad Baljić, Mehmed Baždarević, Zlatko Saračević, Irfan Smajlagić, Ermin Velić, Sadik Mujkić…

Mostarac Muhamed Mujić se po nekoliko osnova našao na ovoj listi. Osim što je na Olimpijadi u Melbourneu osvojio srebrnu medalju, prvi je Bošnjak koji je zaigrao u zvaničnoj utakmici reprezentacije SFRJ i prvi koji je bio kapiten. Ibrahim Biogradlić, igrač s najviše nastupa za FK Sarajevo, na listi je također kao osvajač srebra u Melbourneu.

Ilijas Pašić prvi je Bošnjak u historiji koji je zaigrao za reprezentaciju. Riječ je o prijateljskom meču s Turcima u Sarajevu, oktobra 1954. godine, kada je SFRJ pobijedila s 5:1, a Pašić je bio i strijelac jednog gola.

Vjerovatno će najviše polemike, kao i obično kada je on u pitanju, izazvati uvrštavanje Hasana Salihamidžića na listu. Iako je jedan od dvojice Bošnjaka koji su osvajali Ligu prvaka (Elvir Baljić, Real Madrid, 2000), odnosno trojice ako računamo i Kup prvaka (Refik Šabanadžović, Crvena Zvezda, 1991), Salihamidžić je na listi jer je najuspješniji bh. sportista od njezine nezavisnosti. Osvajao je pet puta naslov prvaka Njemačke, s Bayernom bio prvak Evrope i svijeta, postigao je prvi gol u zvaničnim utakmicama za reprezentaciju BiH. Ono što ga je definitivno uvrstilo na listu jeste pozicija koju trenutno obavlja, ona sportskog direktora u minhenskom Bayernu, što ga čini jednim od najmoćnijih osoba u svijetu nogometa.

PROČITAJTE I...

“Mi smo obišli dio terena kojim se kretala kolona u julu 1995. godine putem Kameničkog Brda. Pokupili smo neke lične predmete koji su 24 godine bili rasuti po tim šumama. Obišli smo lokacije od Bukve do mjesta Bare, i ti predmeti nalaze se ovdje. Bitno nam je da sve ono što je pripadalo ubijenim žrtvama genocida, onima koji su preživjeli ratne godine, bude pohranjeno ovdje jer nam je cilj da očuvamo sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Ti predmeti, i sve što radimo ovdje, trebaju nadživjeti sve nas. Kad ne bude nas, predmeti koji ostanu ovdje, i ono što uradimo, pričat će priču o genocidu u Srebrenici”, rekao je Azir Osmanović, kustos u Memorijalnom centru Potočari

Zanimljivo je da ga je, kako kaže, rahmetli Safet Isović nagovorio da počne svirati i pjevati uz gusle. On ga je poslušao i osamdesetih je godina bio jedan od najboljih guslara u Bosni i Hercegovini. Čak je s Mujom Novalićem bio jedini Bošnjak na guslarskom festivalu u Tršiću

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Hasko 02.01.2019.

    Po cemu je M.Selimovic Bosnjak, a E.Kusturica nije ? Mislim da bi objasnjenje bilo korisno,jer mi ovo lici na kukavicluk sa vase strane.

    Odgovori
    • Emir Hasić 02.01.2019.

      Sada je Nemanja Kusturica i izjašnjava se da je Srbin .

      Odgovori
  • Ze313 02.01.2019.

    Ezher Arnautovic.

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!