fbpx

Jesen u Krajini najjače miriše na kestene

PN: Šume pitomog kestena predstavljaju najznačajniju vrstu šuma na području Bosanske krajine. Njenih 5.860 hektara pitomog kestena predstavlja teritoriju s najvećom površinom i količinom pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. Jesen u ovom dijelu BiH donosi miris pečenog kestena i tradiciju okupljanja Krajišnika iz raznih krajeva svijeta. Posebno je to izraženo kroz manifestaciju “Kestenijada”, koja predstavlja svojevrstan festival kestena, a traje već devetnaest godina

 

 

Piše: Fahrudin VOJIĆ

Kestena ovdje ima bukvalno na svakom koraku, uz puteve, na porodičnim imanjima, kod škola, na izletištima i njivama, a postoje i kestenove šume koje predstavljaju pravo bogatstvo Krajine, u kojoj oko 20.000 porodica živi od ove plemenite biljke. Neko samo od sakupljanja i prodaje, drugi od proizvodnje meda i različitih proizvoda koji se mogu dobiti od plodova kestena. Iako je ova godina bila slaba kada je riječ o rodu kestena, to nije spriječilo Krajišnike da se okupe na tradicionalnoj “Kestenijadi”, u okviru koje se druže i uživaju u okusu pečenog kestena.

“Mi smo osigurali tonu kestena da besplatno podijelimo stanovništvu koje prisustvuje ovoj, 19. manifestaciji ‘Kestenijada’. Svi znate da je kestena ove godine jako malo, samo 15 posto, ali ovaj koji je rodio itekako je kvalitetan, što se najbolje vidi po prženju i narod je zadovoljan. Što se tiče uroda ove godine, mogu reći da je narod ovdje izgubio oko 20 miliona maraka i ova bolest koja je utjecala na kesten glavni je krivac za takvo stanje. Ali, nadamo se da će se narednih godina, što je i planirano, Vlada Unsko-sanskog kantona više posvetiti cilju iskorjenjivanja ove bolesti. Republika Hrvatska je puno više uradila po tom pitanju nego Unsko-sanski kanton i država Bosna i Hercegovina”, kaže Mirsad Muhamedagić, vođa tima za prženje i pečenje kestena i jedan od organizatora “Kestenijade”.

Muhamedagić ističe da su organizatori “Kestenijade” došli do zaključka da moraju bolje brendirati kesten i uvrstiti ga u brend Grada Cazina, koji je bio jedan od sponzora ovogodišnje manifestacije. Kaže da je “Kestenijadu” potrebno dići na viši nivo, a plan je da sadržaj naredne manifestacije bude prženje kestena, plodovi kestena i med. Sve skupa planiraju brendirati i uključiti Ministarstvo poljoprivrede Unsko-sanskog kantona, kao i sve poduzetnike s područja kantona.

“Želimo napraviti manifestaciju da bude nešto kao mini poljoprivredni sajam u trajanju od dva dana. I to planiramo od sljedeće godine, a pokrovitelji da budu Vlada USK, Ministarstvo poljoprivrede USK i Grad Cazin. Što se tiče posjete, ‘Kestenijada’ iz godine u godinu postaje sve posjećenija. Osim posjetilaca koji dolaze s područja našeg kantona, imamo goste iz cijele Bosne i Hercegovine, a mnogo ljudi nam dođe i iz Slovenije i Hrvatske. U općini Pećigrad i generalno u Krajini ima dosta kestena, ali se moramo potruditi da ga ekološki očuvamo. Moramo ga zaštititi i očuvati jer je ovo budućnost poljoprivrede na ovim prostorima i šansa da se zadrže mladi ljudi koji mogu od kestena prehraniti svoju porodicu. Ja sam zasadio 100 stabiljki kestena i nadam se da ću iduće godine imati 5 tona roda. Ne planiram se baviti ovim nego čisto radi sebe, da vidim kako će ići uzgoj plantažnog kestena. Što se tiče budućnosti samog kestena ovdje u Krajini, mislim da ‘Unsko-sanske šume’ moraju posvetiti više pažnje tom problemu. Kad bi oslobodili jedan dio regulative i uredili to na način da se lugar malo više kreće kroz šumu, narod bi očistio kesten i imali bismo čiste i zdravije kestenove šume, jer ovo je šansa za opstanak ovog kraja”, uvjerava Muhamedagić.

Organizatori “Kestenijade” jesu mještani mjesne zajednice Pećigrad, a pokrovitelj Dobrotvorno vatrogasno društvo “Pećigrad” i kulturno-umjetničko društvo iz Lučke. Iako je Vlada Unsko-sanskog kantona već drugu godinu zaredom osigurala sredstva za finansiranje manifestacije, organizatori ne dozvoljavaju utjecaj politike na manifestaciju koja predstavlja neku vrstu narodnog zbora.

“Ove godine je generalni pokrovitelj Vlada Unsko-sanskog kantona, a odazvali su nam se i privrednici ovog kraja koji svake godine odgovore na naš poziv. Ovogodišnja ‘Kestenijada’ se održava u znaku žalosti zbog nedavne smrti našeg ranijeg predsjednika organizacionog odbora. Zbog toga na ovogodišnjoj ‘Kestenijadi’ nisu nastupili Kulturno-umjetničko društvo ‘Jusuf Sabljaković’ iz Pećigrada ni Pećki tamburaši”, rekao je Amir Beganović, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije “Kestenijada 2019”.

Sam početak bio je težak, ali kroz godine ova manifestacija postajala je sve masovnija u Pećigradu, mjesnoj zajednici koja se nalazi na granici između općine Cazin i Velika Kladuša. Posljednjih godina ovo krajiško mjesto, koje iza sebe ima bogatu tradiciju i historiju koja seže do vremena prije Osmanlija, postalo je poznato po “Kestenijadi”.

“Prva ‘Kestenijada’ održana je 2001. godine u organizaciji Mjesne zajednice Pećigrad. Ove godine manifestaciju je posjetilo nekoliko hiljada ljudi. ‘Kestenijada’ je prilika da se krajiške porodice, koje su rasute širom svijeta, okupe i vide, ali i druže u ugodnom tradicionalnom ambijentu uz kesten i narodne običaje ovog kraja”, kaže Ermin Beganović, povjerenik Mjesne zajednice Pećigrad.

Da je kesten dobar izvor prihoda za brojne Krajišnike, svjedoči sve veći broj ljudi koji tokom jeseni uz puteve širom Krajine prodaju sirovi, ali i pečeni kesten, koji peku na licu mjesta. Vreća sirovog kestena košta između 10 i 15 KM, a porcija pečenog kestena 2 KM. I tu su cijenu usaglasili svi prodavači na cestama od Bihaća do Velike Kladuše. Pečeni kesten pravi je hit ovdje u Krajini.

“Kod nas je pečeni kesten tradicija. Morate imati tavu obima od 50 centimetara širine i metar dužine. Potreban je i štap dužine 120 centimetara za miješanje da bi se kesten ravnomjerno ispekao. Naloži se malo jača vatra, uspe se kesten u tavu i peče. Potrebno je najmanje dvadesetak minuta da bi kesten bio ispečen kako treba. To je običaj oko kojeg su se Krajišnici godinama kroz prošlost okupljali. Nažalost, danas se živi nasilu, nema tih finih običaja koji su ljude okupljali. Ove nove generacije uglavnom su zatvorene u kućama i vrijeme provode na internetu. I na ‘Kestenijadu’ dolaze većinom starije generacije, mlade to ne zanima”, priča Omer Kličić, jedan od članova ekipe zadužene za pečenje kestena na ovogodišnjoj “Kestenijadi”.

Kestenove šume u Bosanskoj krajini nadaleko su poznate. Prostiru se na širem području Cazina, Velike Kladuše, Bužima i dijela Bosanske Krupe. Postale su brend ovog kraja, ali posljednjih godina polahko nestaju. Organizatori su najavili da će iduća, jubilarna dvadeseta “Kestenijada” biti još bolja, a programom i sadržajem još bogatija. Vjeruju da će dobiti i ovu bitku za spašavanje ovog prirodnog dragulja.

 

 

PROČITAJTE I...

“Kad sam pogledao prema Komandantu, on je pucao iz stojećeg stava, blago raširenih nogu i raskopčanog gornjeg dijela uniforme, a svuda oko njega zabadali su se meci. U tim trenucima jedini je on ostao u stojećem položaju. Svi ostali bili su zalegli, i Alija, i Makić, i ja, i drugi. Mislim da su ih naši izviđači tukli nitroglicerinkama. Ogradila se strašna pucnjava. Mnogi nisu ni znali u šta pucaju ispred sebe, ali su pucali. Kad sam otkočio pušku, vidio sam Komandanta na desnoj strani puta kako u čučećem položaju mijenja okvir. Tad sam ga posljednji put vidio”

Hasan El-Basri, r. a., poznati tabi'in, jednu je noć pošao kod svog učenika Habiba Adžemija (habib Adžemij preselio je 130. godine po Hidžri). Po ovom imenu Adžemij vidi se da nije bio Arap. Kada mu je Hasan El-Basri došao, zatekao ga je kako klanja jaciju. Htio je da mu se pridruži u namazu, ali je čuo kako on, umjesto “Elhamdulillah”, uči “Elhemdilillah”. Kaže Hasan El-Basri sam sebi: “Ako mu se pridružim u ovom namazu, propast će mi namaz”, jer pogrešno uči, pa je sam tu noć jaciju klanjao. Posjedio je tu sa svojim učenikom, vratio se kući, klanjao jaciju i legao spavati. Tu noć usnije Gospodara pa ga Hasan El-Basri pita: “Gospodaru, u čemu je Tvoj raziluk, Tvoje zadovoljstvo?”, a Gospodar mu kaže: “Vidio si Moje zadovoljstvo, ali ga nisi znao cijeniti.” “Kako to, Gospodaru?”, upita Hasan El-Basri, a Gospodar mu odgovori: “Da si klanjao s Habibom, nad tim tvojim postupkom bilo bi Moje zadovoljstvo i taj namaz bio bi bolji od svih namaza koje si do sada klanjao. Ali, ti si u obzir uzeo pravilno izgovaranje harfova, a ne čisti nijet i čisto srce”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!