fbpx

Izvještaj o stanju i položaju bošnjačke nacionalne manjine na Balkanu: U krizi je prema bošnjačkoj manjini Srbija najgora, a Crna Gora najbolja

Legitimne predstavnike bošnjačke nacionalne manjine iz Sandžaka (Srbija i Crna Gora), zatim Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Kosova upitali smo je li uslijed pandemije virusa korona došlo do smanjivanja ili ukidanja manjinskih prava u njihovoj nadležnosti i imaju li dojam da će njihova država iskoristiti ovu krizu da postepeno ukida dosegnuti standard institucionalne organiziranosti bošnjačke nacionalne manjine. Zanimalo nas je očekuju li ili je već došlo do smanjenja finansijskih dotacija u njihovim institucijama i na koji način sudjeluju u odgovoru na krizu uzrokovanu virusom korona? Na koncu, dobili smo i odgovor jesu li pojedine države omogućile odvijanje online nastave na bosanskom jeziku na način kako su to omogućile na službenom jeziku

 

 

Dr. Jasmina Curić, predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Sandžaku (R. Srbija): Postupci Vlade Republike Srbije otvoren su akt pravnog nasilja i diskriminacije Bošnjaka

Bošnjačko nacionalno vijeće se u svojstvu najvišeg političkog i predstavničkog tijela Bošnjaka od samog početka globalne pandemije COVID-19 uključilo u borbu protiv ove pošasti i pozvalo Bošnjake i sve građane Sandžaka da što ozbiljnije shvate ovu opasnost i da se najstrožije pridržavaju propisanih mjera, te uputstava zdravstvenih stručnjaka i institucija. Vjerujemo da pandemija bolesti COVID-19 predstavlja veliki izazov za cijeli svijet, te smatramo našom odgovornošću da se uključimo u mjeri u kojoj i možemo.

Građani Sandžaka, a posebno stariji, izuzetno su ozbiljno shvatili opasnost, odgovorno se ponašaju i pokazuju visok stepen discipline, socijalne odgovornosti i humanosti tokom ovih za nas jako teških dana. Bošnjačko nacionalno vijeće ozbiljno prati situaciju uzrokovanu globalnom pandemijom COVID-19 i svojim kapacitetima pokušava omogućiti građanima Sandžaka da se na što lakši i sigurniji način zaštite i da zajedno pobijedimo ovu bolest. U tom smislu, Vijeće je zatražilo od svih lokalnih samouprava u Sandžaku da organiziraju privremene bolnice u Sandžaku, kako naši građani ne bi išli do Beograda ili drugih kolektivnih smještaja u Srbiji. Smatramo da svi građani Sandžaka, koji su zahvaćeni ovim virusom, moraju biti smješteni u privremenim bolnicama koje se nalaze u Sandžaku, kako bi fizički, ali i psihički lakše podnijeli ovu bolest i izborili se s njom.

Naš zahtjev ubrzo je registriran, te je u Novom Pazaru organizirana privremena bolnica za smještaj oboljelih s lahkom kliničkom slikom. Zdravstveni sistem u Sandžaku, zbog ogromne centralizacije u Srbiji, nije pripremljen za borbu s virusom ovih razmjera. Kao Vijeće smo zatražili pomoć i od naših prijatelja, a mnogi su i sami prepoznali probleme s kojima se susrećemo i kao pravi iskreni prijatelji pritekli u pomoć. Imala sam obavezu da se u ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća obratim pismom za pomoć predsjedniku Republike Turske gospodinu Recepu Tayyipu Erdoǧanu i veoma smo zahvalni zbog brze reakcije. Već je ovih dana dio pomoći u medicinskoj opremi stigao u Novi Pazar, a na putu je i drugi dio za ostale gradove u Sandžaku. Ovo vrijeme zapravo je prilika da još jednom potvrdimo ko su nam iskreni prijatelji, prijatelji Sandžaka i da u skladu s tim svi zajednički planiramo budućnost. Vlada Kantona Sarajevo je također odredila značajna sredstva koja će usmjeriti prema Gradu Novom Pazaru i sve skupa umnogome će olakšati život svih građana Sandžaka.

Situacija izazvana pojavom ovog virusa i proglašenjem svjetske pandemije potvrdila je da se u Srbiji narušavaju ljudska i manjinska prava garantirana Ustavom i zakonima. Srbija je jedna od rijetkih država u svijetu koja je uvela vanredno stanje bez roka trajanja i, kako danas svjedočimo, ta mjera, po mnogima teška i neproporcionalna, ograničila je ljudska i manjinska prava naročito u pogledu slobode izražavanja i slobode kretanja. Bošnjačko nacionalno vijeće tokom ovih dana vanrednog stanja također je ukazalo na mnoga kršenja ljudskih i manjinskih prava Bošnjaka kao autohtonog naroda koji živi u Sandžaku. Brojni su primjeri gdje je ovo vanredno stanje iskorišteno da se suspendiraju Ustavom i zakonom garantirana ovlaštenja Bošnjačkog nacionalnog vijeća.

Ono što nas posebno zabrinjava to je potpuno ignorantan odnos državnih organa na sve prijedloge koji dolaze od legitimnih predstavnika Bošnjaka Sandžaka. Bošnjačko nacionalno vijeće ima jasan stav kojim traži potpunu demilitarizaciju prostora Sandžaka, a ovo vanredno stanje se koristi da se, kao da je proglašeno ratno stanje, šalje dodatna vojska u bolnice. Sve ovo je dodatno uznemirilo stanovništvo u Sandžaku zbog loših iskustava iz vremena vladavine režima Slobodana Miloševića, kada je ta ista vojska činila zločine na teritoriji Sandžaka. Stoga, Bošnjačko nacionalno vijeće će koristiti sve mehanizme i raspoloživa sredstva da štiti nacionalne interese i unapređuje položaj Bošnjaka, na šta nas obavezuje mandat koji nam je povjeren na neposrednim izborima. O svemu ovome, o teškim kršenjima ljudskih i manjinskih prava tokom vanrednog stanja u Srbiji svjedoče mnogi poslanici u Evropskom parlamentu.

Bošnjačko nacionalno vijeće je institucija s javnim ovlaštenjima uspostavljena Ustavom i zakonom da zauzima stavove, pokreće inicijative i preduzima mjere u vezi sa svim pitanjima koja su neposredno povezana sa statusom, identitetom i pravima Bošnjaka. Za svoj rad računa na sredstva iz javnih izvora koja su određena budžetom Srbije, autonomne pokrajine i jedinica lokalnih samouprava. Od Kancelarije za ljudska i manjinska prava, koja je zadužena od Vlade Srbije da prati rad svih nacionalnih vijeća, obaviješteni smo da su budžetske dotacije svim nacionalnim vijećima zaustavljene i da preostala sredstva moramo koristiti racionalno. Od uvođenja vanrednog stanja država Srbija nije doznačila sredstva neophodna za rad nacionalnog vijeća, iako je bila u obavezi to da uradi. Raspoložive informacije ukazuju na to da država vrši transfere ostalim državnim institucijama i organizacijama za vršenje javnih ovlaštenja, sem u slučaju nacionalnih vijeća. To nam pokazuje da i u ovom slučaju država Srbija grubo krši prava i slobode manjinskih naroda i njihovih legitimno izabranih predstavnika i organa.

Stoga, situacija je nepovoljnija u odnosu na stanje prije krize jer su javnost i međunarodna zajednica umnogome fokusirani na globalnu borbu s proglašenom pandemijom, što ostavlja prostor državnom rukovodstvu Srbije da sprovede svoje planove. Bošnjačko nacionalno vijeće već duže vrijeme upozorava na tendenciju državnog vrha Republike Srbije da stvori državu koja jedino pripada srpskom narodu, a svi ostali su narodi drugog reda. Vijeće je također više puta i prije i tokom ove krize obavještavalo domaću i međunarodnu javnost da je u toku suspenzija demokratije i vladavine prava i smatramo da će ova pandemija poslužiti kao paravan za grubo urušavanje sistema ljudskih prava i sloboda.

Bošnjaci Sandžaka ne prihvataju status građana drugog reda niti položaj niže rase u odnosu na srpski narod, kakav im se nameće od strane srpskih državnih organa. Ne prihvatamo ovakav nametnut položaj i naši zahtjevi su da u procesu evropskih i NATO integracija zemalja Zapadnog Balkana obrati veća pažnja na regiju Sandžaka, da se riješi njegov status i da se riješi status Bošnjaka.

Pitanje obrazovanja Bošnjaka, implementacija i njegovo unapređenje jeste ovlaštenje Bošnjačkog nacionalnog vijeća propisano kako Ustavom Srbije, tako i manjinskim zakonima. Nažalost, i u ovom slučaju svjedočimo da su grubo prekršena prava Bošnjaka na obrazovanje.

Flagrantan je primjer nezakonitog postupanja srpskog ministra prosvjete Mladena Šarčevića u procesu izbora direktora u Osnovnoj školi “Avdo Međedović” u Novom Pazaru. Ova osnovna škola proglašena je za ustanovu od posebnog nacionalnog značaja za Bošnjake jer se u ovoj školi nastava u potpunosti izvodi na bosanskom jeziku, a ministar je prekršio zakon, zanemario rezultate konkursa, ignorirao Vijeće i nametnuo svog kandidata za direktora. Predsjedništvo Vijeća je jednoglasno donijelo zaključke da Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja sprovodi nelegalan i nezakonit postupak, kojim očigledno pokazuje namjere nasilnog uvođenja svojih poslušnika u organe ove škole, od posebnog značaja za Bošnjake, a sve to u cilju izazivanja podjela među Bošnjacima.

Iskorišteno je vanredno stanje i prekršen je zakon i u slučaju izvođenja nastave na daljinu na bosanskom jeziku. Naime, sprovođenje nastave na daljinu povjereno je i jednoj lokalnoj televiziji i nevladinoj organizaciji koje nemaju kapaciteta ni resursa da organiziraju nastavu. Bošnjaci su jedina manjinska zajednica u Srbiji nad kojom je postupljeno na ovaj način kada je njihovo obrazovanje u pitanju. Nastava na ovoj televiziji je lošeg kvaliteta i s neiskusnim nastavnim kadrom, što je skoro i konstatirao Odsjek za ljudska i manjinska prava pri Ministarstvu prosvjete Republike Srbije. Dok se nastava na srpskom i ostalim manjinskim jezicima odvija na RTV Srbija i RTV Vojvodina, jedino je nastava na bosanskom jeziku dostupna na privatnoj televiziji, i to s nedovoljnom pokrivenošću.

Nezavisno od ove situacije, Bošnjačko nacionalno vijeće, od prvog dana kada je prestala nastava u školama, priprema nastavne jedinice za nastavu na daljinu na bosanskom jeziku. Nove nastavne jedinice objavljuju se svakog radnog dana na zvaničnom sajtu Vijeća i našem zvaničnom YouTube kanalu. Odbor za obrazovanje Vijeća i tim nastavnika koji priprema nastavne jedinice je stručan i osposobljen i ima velikog iskustva u pedagoškom radu.

Bošnjačko nacionalno vijeće smatra da i ovi postupci Vlade Republike Srbije i resornih ministarstava predstavljaju otvoren akt pravnog nasilja i diskriminacije Bošnjaka.

Pripremili: Filip Mursel BEGOVIĆ i Anes DŽUNUZOVIĆ

 

PROČITAJTE I...

U deset Menderesovih godina Turska je zabilježila ekonomski rast od 9 posto godišnje, preduzeti su veliki infrastrukturni projekti, a njegova popularnost bila je ukorijenjena u stvarnim promjenama kao što su mehanizacija poljoprivrede i napredak na poljima transporta, energije, obrazovanja i zdravstva. Za njegovog vakta Turska je postala članica NATO-a, jasno se (ideološko-ekonomski) orijentirajući ka Zapadu

Upravo u danima kada se, nakon što je širenje pandemije blago usporeno, počinje polahko, postepeno i kontrolirano otvarati, Ameriku pogađaju neredi kakvi u toj zemlji, ako je sudeći po njhovoj masovnosti, nisu viđeni još od 1968. godine, kada je ubijen Martin Luther King Jr, čovjek koji i danas simbolizira borbu Afroamerikanaca za ravnopravnost

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!