fbpx

Hoće li disident Anwar Ibrahim napokon postati premijer Malezije

Malezija je uplovila u nestabilnu političku klimu u martu 2020. godine nakon što je došlo do preslagivanja na političkoj sceni zbog iznenadne i neočekivane ostavke tadašnjeg premijera Mahathira Mohamada. Iako egzistira bez čvrstog izbornog mandata, Jasinova Vlada u početku je bila popularna, ali je proteklih mjeseci izgubila podršku građana, između ostalog i zbog pogoršanja situacije s pandemijom

 

Piše: Osman SOFTIĆ

Anwar Ibrahim, najpoznatiji malezijski politički disident i vođa malezijske opozicije, za vrijeme najnovijeg susreta s malezijskim državnim poglavarom sultanom Mahmudom od Pahanga, u utorak, 13. oktobra 2020, predao je kralju Malezije dokaze da ima podršku većine u Parlamentu i da Koaliciji nade (Pakatan Harapan), koju predvodi Anwarova Narodna partija pravde – Parti Keadilan Rakyat (PKR),  pripada mandat formiranja nove vlade budući da je, kako tvrdi Anwar, aktuelni premijer Muhjidin Jasin izgubio većinu u Parlamentu Malezije. Zbog pandemije novog virusa korona, pokretanje nepovjerenja Jasinovoj vladi bilo je onemogućeno, tako da je bilo teško testirati da li je Jasin izgubio većinu. Osim toga, postoji uvjerenje među ozbiljnim posmatračima Malezije da malezijski suveren preferira malajsko-centričnu, konzervativnu vladu, iako na račun takvog ustrojstva države raste nezadovoljstvo, a optužbe za rasnu malajsku supremaciju na štetu pluralne multietničke Malezije sve su raširenije.

POLITIČKA KRIZA

Malezija je uplovila u nestabilnu političku klimu u martu 2020. godine, nakon što je došlo do preslagivanja na političkoj sceni zbog iznenadne i neočekivane ostavke tadašnjeg premijera Mahathira Mohamada. Iako egzistira bez čvrstog izbornog mandata, Jasinova Vlada u početku je bila popularna, ali je proteklih mjeseci izgubila podršku građana, između ostalog i zbog pogoršanja situacije s pandemijom. Jasinova Vlada egzistira prije svega uz potporu gubitničke Ujedinjene malajske nacionalne organizacije (UMNO) i njenog bivšeg rivala Panmalajske islamske partije (Parti Islam Se Malaysia – PAS), s kojim se zbližio, potpisavši 14. septembra 2019. historijski sporazum o zajedništvu (Muafakat Nasional). UMNO je Malezijom vladao više od 60 godina i ponovo je na vlasti nakon nepune dvije godine provedene u opoziciji. PAS (Panmalajska islamska partija) joj je kroz povijest bio glavni opozicioni rival i konkurent za političko prijestolje. Pored uobičajene političke borbe, ove dvije partije nadmetale su se šest decenija za politički primat, ali je UMNO sve vrijeme uspijevao dominirati kormilom Malezije. Rivalstvo između ovih dviju malajskih muslimanskih političkih stranki najviše se ticalo pitanja islamskog legitimiteta, odnosno kontrole nad islamskim diskursom.

Premijer Muhjidin Jasin predvodi omanju nacionalnu Nativističku stranku jedinstva Malezije Parti Pribumi Bersatu Malaysia (PPBM), poznatiju kao “Zajedno” (Bersatu). Ovu stranku osnovao je Mahathir Mohamad u saradnji s Muhjidinom Jasinom i nekolicinom iskusnih političara razočaranih vladajućim UMNO-om, koje je kulminiralo zbog korupcijske afere oko malezijskog suverenog fonda “One Malaysia Berhad” (1MDB), koja je dovela do pada Vlade bivšeg premijera Najiba Razaka. Nakon što je Mahathir u martu 2020. godine podnio ostavku, Jasin je unutrašnjim pučem preuzeo vodstvo stranke “Bersatu”, izdvojio je iz vladajuće Koalicije nade (PH) i priklonio se dvjema velikim malajskim opozicionim partijama – UMNO-u i PAS-u, koje su, iako gubitnice na izborima 2018, uz pomoć Muhjidina Jasina formirale novu vladu pod njegovim vodstvom, iako je Jasinov PPBM u odnosu na ove dvije mnogo manja i inferiornija partija. Njihov odnos stoga je sve vrijeme bio upitan i samo je pitanje vremena kada će doći do izglasavanja nepovjerenja Jasinovoj Vladi.

Mahathir je kratkotrajno ostao vjeran Koaliciji nade, ali je izgubio povjerenje većine u vlastitoj partiji, iz koje je isključen. Nakon neuspjelih pokušaja da ovlada strankom sudskim putem, Mahathir je odustao od borbe i formirao novu, također malajsku etnocentričnu partiju. Mahathirov nasljednik na čelu bivše stranke Tan Sri Rais Jatim ga je optužio da je novu, Domovinsku patriotsku stranku (Parti Perjuangan Tanah Air – PPTA) osnovao isključivo kao platformu za političko djelovanje svog sina Muhriza Mahathira, kojem se izmakla kontrola nad prethodnom partijom, uslijed čega je izgubio položaj glavnog ministra države Kedah na sjeveru Malezije.

PPBM je manjinska partija u Parlamentu i njeni koalicioni partneri okupljeni u vladajućoj koaliciji Perikatan Nasional (PN), koji su uspostavili Vladu nakon ostavke Mahathira Mohamada, nemaju solidan izborni legitimitet i oslanjaju se na podršku gubitničke stranke UMNO. Osim toga, PPBM je, vjerovatno, jedina politička stranka na svijetu čiji jedan dio sudjeluje u vlasti, dok joj je drugi dio ostao u opoziciji.

Anwar Ibrahim malezijskom je poglavaru države sultanu Abdulahu predao potpise i dokumente kao dokaz da ima podršku većine parlamentaraca. Smatra se da Anwar uživa podršku ne samo svojih koalicionih partnera iz Stranke demokratske akcije (DAP), multietničke, ali predominantno kineske partije socijaldemokratske i liberalne orijentacije koja ima najveću podršku malezijskih Kineza, i Partije narodnog povjerenja (Amanah), već ga podržava značajan broj poslanika vladajuće koalicije čiji identitet Anwar nije želio obznaniti kako ne bi prejudicirao svoj najnoviji pohod na vlast, poučen pogrešnim strategijama iz prošlosti. Neizvjesno je zapravo koliko Anwar uživa podršku svih poslanika svojih koalicionih partnera u opozicionom bloku s obzirom na to da neki analitičari vjeruju da im Anwar nije potpuno otvorio karte. S druge strane, u nastojanju da postane premijer, velika je vjerovatnoća da će Anwar morati napraviti kompromis s vlastitom političkom savješću jer mu je u borbi za premijersku poziciju neophodna podrška vrhuške UMNO partije, koju Anwar već godinama naziva korumpiranom i kleptokratskom organizacijom. Bivšeg lidera UMNO-a i nekadašnjeg premijera Najiba Rezaka malezijski sud osudio je na 12 godina zatvora zbog korupcije i zloupotrebe vlasti u vezi s malverzacijama oko malezijskog suverenog fonda (1MDB), koji je malezijske poreske obveznike odštetio za više milijardi dolara.

GUTANJE GORKE PILULE

Sofisticiraniji poznavaoci visoke malezijske politike vjeruju da će Anwar u borbi za vlast najvjerovatnije morati osigurati podršku svojih nekadašnjih prijatelja i lojalista iz redova UMNO-a, ali je neizvjesno da li će se morati osloniti i na neke diskreditirane, ali moćne političare ove partije protiv kojih se vode sudski procesi za korupciju i zloupotrebu položaja. Ako želi imati većinu za preuzimanje vlasti, Anwara bi morao podržati i predsjednik UMNO-a i bivši vicepremijer Ahmad Zahid Hamidi. Da ovakav scenarij ima uporište u stvarnosti, potvrđuje otvorena podrška Anwaru od strane Tajuddina Abdula Rahmana, utjecajnog člana Vrhovnog savjeta UMNO-a koji je izjavio da se ne treba iznenaditi ako UMNO podrži Anwara za novog premijera jer je nezadovoljan politikom koju vodi Jasinova vladajuća koalicija Perikatan Nasional. Tajuddina su zbog toga oštro kritizirali potpredsjednik UMNO-a Halid Nordin, te drugi utjecajni veteran ove partije Sahidan Kasim.

Još dok je bio na izdržavanju druge zatvorske kazne za sodomiju, Anwara Ibrahima posjetio je i nekadašnji premijer Najib Razak, sada već diskreditirani političar koji se brani sa slobode pokušavajući oboriti dvanaestogodišnju kaznu za korupciju kod najviših instanci malezijskog pravosudnog sistema. Najib će se uskoro morati suočiti i s dodatnim optužbama za korupciju, a novo suđenje tek treba početi. Još dok je bio u zatvoru, špekuliralo se da bi Anwar, ako dođe na premijersku poziciju nakon oslobađanja iz zatvora, mogao postići dogovor s Najibom, s kojim Anwar nikada nije imao personalnih problema. Naime, uopće ne treba potcijeniti utjecaj Najiba Razaka na procese unutar UMNO-a, jer on još uvijek ima svoje lojaliste u ovoj partiji, ali i državnoj permanentnoj birokratiji poznatoj kao duboka država, bez obzira na činjenicu da je diskreditiran zbog finansijskog skandala 1MDB Malaysia Berhad.

Anwarov gnjev i antagonizam usmjereni su prije svega protiv Mahathira, koji je učinio sve što je mogao da spriječi dolazak Anwara na čelo države, prekršivši obećanje dato Anwaru. Mahathir je to učinio, tvrde Anwarove pristalice, kako bi zaštitio članove svoje porodice koje je Anwar u više navrata optužio za visoku korupciju, nelegalno bogaćenje i kontrolu nacionalnih resursa, i to u raznim sektorima malezijske ekonomije. Iako je malezijski pravosudni sistem formalno neovisan o vladajućoj politici, u praksi to nije slučaj jer svakom promjenom politike na vrhu uglavnom dolazi do kreiranja povoljnijih okolnosti za optužene u visokoprofilnim slučajevima, posebno ako se radi o politički osjetljivim ličnostima. Treba imati na umu činjenicu da je Abdul Razak Hussein, poznatiji kao Tun Razak, drugi premijer i otac osuđenog bivšeg premijera Razaka jedna od najutjecajnijih historijskih ličnosti savremene Malezije, koji je i danas omiljen u narodu Malezije.

Anwar Ibrahim tvrdi da ima neophodnu podršku 120 parlamentaraca koja bi mu omogućila da formira vladu. Malezijski parlament ima 222 poslanika. Anwar tvrdi da ga od pozicije premijera samo dijeli odluka kralja Abdulaha, koji narednih dana treba odlučiti hoće li Anwaru povjeriti formiranje nove Vlade, pozivajući aktuelnog premijera Jasina da podnese ostavku, a svoje pristaše i građane da pokažu strpljenje i prisebnost do konačne odluke malezijskog suverena. Iako malezijski kralj (Yang di‑Pertuan Agong) ima tek ceremonijalnu ulogu šefa države, među njegove ingerencije spada i imenovanje premijera zemlje, političara za kojeg je uvjeren da uživa većinu u Malezijskom parlamentu, bez obzira na političke partije za koje Ustav ne mari. Kralj ima ovlasti i da raspusti Parlament i raspiše nove izbore, ali to obično čini na prijedlog aktuelnog predsjednika Vlade.

Anwar se već 22 godine bori da dođe na čelo Malezije. Nakon što ga je u vrijeme poznate azijske finansijske krize, koja je srušila najvećeg diktatora Azije, Suharta Mahathir smijenio s mjesta vicepremijera Malezije, 1998. Anwar je pokrenuo reformski pokret (Reformasi), nakon čega je optužen za korupciju, sodomiju i druge prekršaje i utamničen u sudskim procesima koji su, bez ikakve sumnje, bili politički motivirani. Dva puta bio je osuđivan. Prvi put odležao je petogodišnju zatvorsku kaznu. Druga kazna mu je ukinuta kraljevim pomilovanjem. Anwar je najpoznatiji malezijski studentski lider, osnivač omladinskog islamskog pokreta ABIM i nekadašnja nada Panislamske partije Malezije – PAS, koja se duboko razočarala u Anwara kada je početkom osamdesetih godina kooptiran u Mahathirovu Vladu kao dio projekta islamizacije malezijske države i društva. Anwar je tada vjerovao da s pozicija političke moći iznutra može učiniti puno više nego iz opozicije.

MODERNIZACIJA DRUŠTVA

Anwar Ibrahim zaslužan je za osnivanje Međunarodnog islamskog univerziteta u Maleziji (IIUM), čija je ideja začeta u okviru Međunarodnog instituta za islamsku misao, koji djeluje u Americi, Velikoj Britaniji i Bosni i Hercegovini. Danas alumnisti IIUM-a slove kao najuspješniji kadrovi širom islamskog svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Prema vlastitom priznanju, Anwarovi intelektualni mentori jesu Mohamad Nasir, poznati islamski reformator iz Indonezije, i Sejid Nagib El-Atas, najpoznatiji savremeni islamski filozof i mislilac Malezije koji je udario intelektualni temelj projektu islamizacije znanja, na bazi koje je provedena državna strategija modernizacije društva putem islamizacije postkolonijalnog malezijskog društva i države. Poznato je da je Anwar također blizak glavnim protagonistima i reformskim idejama koje baštine “Muslimanska braća”, a prijatelj je i s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.

U Maleziji, i izvan nje, postoje moćne snage koje po svaku cijenu žele spriječiti dolazak Anwara Ibrahima na čelo Malezije. Jedni se plaše da bi Anwar mogao provesti ideje za koje se zalaže nekoliko decenija. Riječ je o idejama etničkog pluralizma, demokratije, egalitarizma i islamskog reformizma, a to bi u konzervativnoj Maleziji predstavljalo stanovitu revolucionarnu promjenu modela vlasti i konsenzusa na kojem Malezija počiva od obijanja nezavisnosti prije 63 godine.

Aktuelna Vlada Muhjidina Jasina smatra se do sada najviše etnocentrična u korist malajskog nacionalizma i konzervativnog selefističkog islama. Ona je sve nepopularnija. To bi u pluralnoj Maleziji dugoročno moglo dovesti do ozbiljnih političkih tenzija, a u krajnjem i do međuetničkih sukoba.

Stoga bi dolazak na vlast Anwara Ibrahima značio kvalitativnu ideološku promjenu s obzirom na inkluzivnost, demokratičnost i široku podršku koju Anwar kao demokrat i umjereni liberalni islamist uživa ne samo u Maleziji već i među muslimanima širom svijeta koji ga smatraju autentičnim demokratskim muslimanskim političkim liderom u Jugoistočnoj Aziji. Anwar je omiljen i u redovima malezijskih Kineza i Indijaca, te u liberalnijim krugovima na zapadu s obzirom na njegovu karizmu i beskompromisnu borbu protiv korupcije, te represivne i autoritarne vlasti. Stoga, ne čudi da su ga najmoćniji vlastodršci koji ga se boje pokušali moralno diskreditirati u očima malezijskih muslimana namještenim optužbama za sodomiju, što je rezultiralo dvostrukim utamničenjem.

Nakon što je obznanio da ima podršku većine zakonodavaca, Anwar je pozvan u najvišu policijsku upravu, gdje je bio primoran dati izjavu o identitetu parlamentaraca vladajuće koalicije koji ga tajno podržavaju u najnovijem pokušaju preuzimanja vlasti od aktuelnog premijera Muhjidina Jasina. No, Anwar nije želio otkriti sadržaj razgovora s kraljem niti je otkrio identitet zastupnika koji bi ga mogli katapultirati na mjesto premijera države, obrazloživši da to nije u domenu policijskih nadležnosti.

Malezijski parlament ponovo zasjeda 2. novembra. Tada bi se trebalo desiti izglasavanje nepovjerenja aktuelnoj Vladi pod uvjetom da to ne spriječe proceduralni manevri premijerovih najbližih saradnika u Parlamentu. Ako, pak, dođe do glasanja, Anwar će najvjerovatnije postati novi premijer Malezije.

Šta će to značiti za Maleziju u budućnosti, teško je predvidjeti, osim što je izvjesno da će Malezija doživjeti korjenitu političku i društvenu transformaciju nezapamćenu u proteklim trima decenijama.

PROČITAJTE I...

Dok javnost očekuje tužiteljsku odluku u slučaju respiratori, za koju je zakonski rok istekao 28. novembra, začuđuju izjave pojedinaca, političara, koji svojim tvrdnjama insinuiraju da su upućeni u predmet i znaju detalje koji su do sada nepoznati javnosti, piše portal Vijesti.ba. Među njima, posebno iznenađuje istup Denisa Zvizdića koji je danas rekao: “Svima je kristalno jasno da je premijera Novalića i njegovu karijeru jedino i isključivo ugrozila NN ženska osoba koja je telefonski naredila kupovinu respiratora.”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!