fbpx

Geopolitika u doba korone: Globalni izazov zahtijeva globalni odgovor

Peking i Washington razmjenjuju optužbe o tome ko je odgovoran za trenutnu krizu. Američki predsjednik Donald Trump izazvao je buru negodovanja u Kini nazivajući ga "kineskim virusom", dok je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova punom ozbiljnošću sugerirao da su vojnici američke vojske možda unijeli virus u Wuhan

 

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ispalio je rečenicu koja tjera na razmišljanje. “Evropska solidarnost ne postoji”, bjesnio je. “To je bajka na papiru.” Žalio se da je nedavno Evropa pokušala natjerati Srbiju da smanji njeno oslanjanje na robu iz Kine i da poveća uvoz iz Europe. Sada kada je Srbiji potrebna roba iz Evrope, “srpski novac ne vrijedi ništa”.

Srbija, koja još nije član kluba Evropske unije, željela bi od Evrope kupiti zaštitna odijela i maske za lice kako bi se nosila sa pandemijom koronavirusa. Ali Evropa ne prodaje zato što se “medicinska roba može izvoziti u zemlje koje nisu članice EU-a samo uz izričito odobrenje vlada EU-a”, kako je ranije ove sedmice najavila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. “To je ispravno učiniti, jer nam je potrebna ta oprema za naše zdravstvene sisteme.”

Tako je Vučić napisao pismo kineskom predsjedniku Xi Jinpingu, uvjeren da će Peking uskočiti i popuniti prazninu. “Vjerujem u svog brata i prijatelja Xi Jinpinga i vjerujem u pomoć Kine”, napisao je.

Situacija je blesava: Vladu koja je u početku pokušala zataškavati epidemiju koronavirusa, a zatim provela radikalne mjere u borbi protiv njega i polako ga stavila pod kontrolu sada evropski čelnik doživljava kao spasitelja u korona krizi. A Peking je više nego rado prihvatio molbu.

Tako geopolitika funkcionira – kada se pojavi vakuum, netko odmah uskoči da ga ispuni.

EU je, naravno, potpuno svjesna da šta Peking radi. Prije samo godinu dana, Bruxelles je Kinu proglasio ” suparnikom koji promiče alternativne modele upravljanja”. Kina sada Evropu napada “sazada”, ne samo na Balkanu nego i u istočnoj Evropi, gdje Kina već godinama pokušava pojačati svoj utjecaj, ali čak i unutar same EU.

Rim je “plakao tražeći pomoć u ventilatorima i maskama”, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio. Italijanski ambasador u EU, Maurizio Massari, kaže da je Evropska komisija proslijedila zahtjev Italije za medicinskom opremom državama članicama EU, “ali to nije uspjelo”.

U međuvremenu, dva tima kineskih doktora s zalihama pomoći stigla su u Italiju, a treći je na putu. I Španija može računati na pomoć Kine, rekao je Xi Jinping nakon telefonskog razgovora sa španskim premijerom Pedrom Sánchezom. “Sunce uvijek dolazi nakon kiše”, rekao je kineski predsjednik. U srijedu je predsjednica Komisije, Von der Leyen najavila da će Kina osigurati dva miliona maski za Evropu, zajedno s ostalim zalihama.

Peking isporučuje i pomoć u Iran, Irak i Filipine. Jack Ma, osnivač ogromnog kineskog mrežnog prodavača Alibabe, objavio je da šalje 20.000 testnih setova, 100.000 maski i 1.000 zaštitnih odijela za liječnike i medicinske sestre u svaku od 54 zemlje Afrike. Prije toga, Zaklada Jack Ma i Zaklada Alibaba poslale su zalihe pomoći u Japan, Južnu Koreju i druge zemlje.

Politika – a uz to i geopolitika – u kriznim vremenima se ne zaustavlja. Naprotiv, može postati puno nemilosrdnija. To se posebno može jasno vidjeti u sukobu između SAD-a i Kine, koji je posebno napet nakon nekoliko mjeseci katastrofalnog trgovinskog rata.

U februaru je Washington objavio da će kineski predstavnici državnih medija u Sjedinjenim Državama biti kategorizirani kao “strani agenti”. Dan kasnije, Peking je otjerao trojicu novinara Wall Street Journala, dok je prošlog utorka kinesko ministarstvo vanjskih poslova zahtijevalo da najmanje 13 novinara New York Timesa, Washington Posta i Wall Street Journala vrate svoje akreditacije. To je korak bez presedana.

U isto vrijeme, Peking i Washington razmjenjuju optužbe o tome ko je odgovoran za trenutnu krizu. Američki predsjednik Donald Trump izazvao je buru negodovanja u Kini nazivajući ga “kineskim virusom”, dok je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova punom ozbiljnošću sugerirao da su vojnici američke vojske možda unijeli virus u Wuhan.

Tijekom globalne ekonomske i finansijske krize 2008.-2009., Sjedinjene Države i Kina usko su se međusobno savjetovale. Washington je upumpavao likvidnost u bankarski siste dok je Kina uspostavila ogroman investicijski program za poticanje realne ekonomije. Zajedno sa svojim partnerima u Europi i Dalekom Istoku, najveća i tada treća najveća svjetska ekonomija uspjeli su prebroditi krizu.

Danas su, međutim, dvije sile daleko od takve vrste suradnje. Kina, je sasvim sama, barem tako to vidi Peking. “Ako izgubimo kontrolu, pandemija će riskirati novi krug globalnih i ekonomskih kriza i socijalnih previranja”, rekao je savjetnik kineske vlade za South China Morning Post. “Za sada nema koordinirane globalne akcije, a možda je uskoro nećemo vidjeti.”

Ako klimatske promjene i migracijske tragedije kojima smo svjedočili posljednjih godina nisu to učinili dovoljno očitim, COVID-19 to demonstrira iz dana u dan. U krizama poput ove, potreban je neki oblik globalne vlasti, ovakve krize zahtijevaju komunikaciju i suradnju daleko izvan državnih granica, pa čak i obala kontinenata. Umjesto toga, vidimo kako se političke i ekonomske sfere kreću ka izolaciji.

Nitko neće moći sam izvuči svijet iz njegove trenutne bijede. Ni Kina, ni SAD, čiji je predsjednik prije samo nekoliko dana uvjeravao svoj narod da je zemlja dobro pripremljena a sada mobilizira stotine milijardi dolara da spriječi najgore a ni Evropa koja zatvara nacionalne granice jedne po jedne zemlje i zaboravlja svoje susjede.

Socijalno distanciranje je medicinsko rješenje za širenje virusa. Ali u globalnoj politici potrebno nam je upravo suprotno. /spiegel.de/

PROČITAJTE I...

Površinski kop Turija nalazi se nekoliko kilometara od centra Banovića. Tu će, blizu mjesta gdje je upravna zgrada PK Turija, na jednom brežuljku, u budućnosti biti izgrađena TE Banovići. Na ulazu u PK Turija dočekao nas je tehnički rukovodilac površinske eksploatacije Ekrem Demirović. Već nakon nekoliko rečenica jasno vam je da je to čovjek koji poznaje svaki pedalj površinskog kopa od nekoliko kvadratnih kilometara. Čovjek koji zna svaku mašinu, iako ih na kopu rade deseci, od kamiona dampera, preko buldožera, gredera, rovokopača, utovarivača, bušilica do dizalica. Čovjek koji poznaje svakog radnika bez obzira na to što ih radi tu nekoliko stotina u tri smjene. Ekrem o rudniku zna sve

Historičari kažu da je Müllerova (Milerova) vila izgrađena 1912. godine, i to kao bolnica za radnike u fabrici sode pa su je zvali fabrikšpital. Prvi upravitelj bio je čuveni doktor Adolf Hempt, a u vilu je pretvori Fritz Müller, treći direktor sodare

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!