fbpx

GENERACIJSKI PODUHVAT: BZK Preporod kupuje Bašagićevu rodnu kuću

Iz BZK “Preporod” saopćili su da je kuća do sada bila u privatnom vlasništvu te da predstoji i zahtjevan poduhvat rekonstrukcije kako bi služila kao kulturno-edukativni i muzejski prostor koji će kao takav u skoroj budućnosti nesumnjivo služiti i lokalnoj zajednici i biti značajnim odredištem na mapi kulturnog turizma.

Ideja da se otkupi rodna kuća Safvet-bega Bašagića u Nevesinju postoji već nekoliko godina, a ovih se dana privodi svojoj konačnoj realizaciji. Ovaj generacijski poduhvat poduzela je Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, i to zahvaljujući finansijskoj podršci Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo i Grada Sarajeva.
Time će se sačuvati, otrgnuti od zaborava i staviti u funkciju objekat od neprocjenjive historijske i simboličke vrijednosti koji je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a čiji je značaj za Bošnjake fundamentalan budući da je Bašagić jedna od najznamenitijih ličnosti u sveukupnoj bošnjačkoj povijesti – bio je začetnik novije bošnjačke književnosti i moderne kulture Bošnjaka uopće, prvi bošnjački doktor nauka, vodeći društveni i politički aktivist te potpredsjednik i predsjednik Bosanskog sabora u Austro-Ugarskoj monarhiji kao prvog modernog bosanskohercegovačkog parlamenta, kao i osnivač i prvi predsjednik današnje Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ kao temeljne i najstarije kulturne ustanove Bošnjaka s tradicijom dugom više od jednog stoljeća, tj. od 1903. godine.

PROČITAJTE I...

“Globalizacija i tehnologija već su učinile svoje, tako da ljudima više ime i prezime skoro i ne treba, svi smo postali samo brojevi i svuda traže od nas da “ukucamo” neki svoj identifikacioni broj, pa ako niste neki broj, neki konto ili pasvord, ne pomaže vam pa da ste i sam Putin ili Trump. Kako stvari stoje, vlasnici moćnih tehnologija već nas uče da nam mozak i razmišljanje nisu ni potrebni, oni imaju sve za naše glave, istina za naše mukom zarađene pare”

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!