Domaći udar na bh. farmaceute

Sve je počelo kada su prije nekoliko mjeseci, odlukama tadašnjih kantonalnih ministara zdravstva, izmijenjene takozvane esencijalne liste na kojima su se nalazili lijekovi čije korištenje pacijentima plaćaju zavodi zdravstvenog osiguranja.

Bosanskohercegovački proizvođači lijekova u očaju su nakon što su vidjeli rezultate prodaje svojih proizvoda u prva tri mjeseca ove godine. Za razliku od prošlih godina, brojke su neumoljive, prodato je mnogostruko manje proizvoda bosanskohercegovačkih farmaceutskih kuća, a štete zbog pada prodaje mjere se milionima.

Sve je počelo kada su prije nekoliko mjeseci, odlukama tadašnjih kantonalnih ministara zdravstva, izmijenjene takozvane esencijalne liste na kojima su se nalazili lijekovi čije korištenje pacijentima plaćaju zavodi zdravstvenog osiguranja.

Na starim su listama prednost imali bosanskohercegovački proizvođači lijekova, tačnije, pet ovdašnjih farmaceutskih kompanija koje u Bosni i Hercegovini imaju svoje proizvodne pogone. Ako naše kompanije nisu proizvodile lijek koji je trebao biti stavljen na listu, tek je onda stavljan na listu lijek inozemnog proizvođača.

Međutim, čudnim odlukama ovdašnjih kantonalnih ministara, od kojih neki sada “pucaju” na više dužnosti u federalnim zavodima, odjednom su počeli biti favorizirani inozemni proizvođači.

Tako se, recimo, na vrhu liste našao proizvođač iz Slovenije koji je do tada bio daleko iza bh. kompanija kada je u pitanju promet i zarada od lijekova.

S druge strane, ne postoji niti jedan način, ni teoretski ni praktičan, na koji bi se proizvod bilo kojeg od pet bosanskohercegovačkih proizvođača mogao na isti način naći na tržištu Slovenije. Kome je takva odluka i zašto bila u interesu, lahko je zaključiti.

PROČITAJTE I...

“S obzirom na to da su ostale pretpostavke riješene ili su pred rješavanjem, ostvarena su polazišta da se krene u realizaciju druge faze, a to je uvezivanje ekonomskog prostora bivših fabrika, ‘BIRA-e’, ‘Energoinvesta’, ‘Polietilenke’, ‘Krajinametala’, u jedinstvenu poslovnu zonu gdje će se projektom saobraćajnog uvezivanja, kao i rješavanjem drugih pitanja unutar ekonomskog dvorišta ‘Kombiteks’, stvoriti snažan, potentan, a istovremeno polivalentan poslovni organizam koji će svojim poslovnim aktivnostima pomaknuti sadašnju dostignutu ljestvicu privrednog života u Bihaću, ali i šire”

Halal-ekonomija posljednjih se godina nameće kao faktor umrežavanja Bošnjaka, Albanaca i drugih muslimana na Balkanu. To se najbolje vidi kroz halal-sajmove u Sarajevu, Tirani i Podgorici. U toku priprema za održavanje “Sarajevo halal sajma”, BBI banka, koja je organizator sajma zajedno s Agencijom za certificiranje halal kvalitete i Balkanskim udruženjem muslimana potrošača, realizirala je brojne prezentacije sajma u glavnim gradovima država regije. To je jedinstvena prilika za obnovu ranijih veza i uspostavljanje novih u cilju razvoja ekonomije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!