Domaći udar na bh. farmaceute

Sve je počelo kada su prije nekoliko mjeseci, odlukama tadašnjih kantonalnih ministara zdravstva, izmijenjene takozvane esencijalne liste na kojima su se nalazili lijekovi čije korištenje pacijentima plaćaju zavodi zdravstvenog osiguranja.

Bosanskohercegovački proizvođači lijekova u očaju su nakon što su vidjeli rezultate prodaje svojih proizvoda u prva tri mjeseca ove godine. Za razliku od prošlih godina, brojke su neumoljive, prodato je mnogostruko manje proizvoda bosanskohercegovačkih farmaceutskih kuća, a štete zbog pada prodaje mjere se milionima.

Sve je počelo kada su prije nekoliko mjeseci, odlukama tadašnjih kantonalnih ministara zdravstva, izmijenjene takozvane esencijalne liste na kojima su se nalazili lijekovi čije korištenje pacijentima plaćaju zavodi zdravstvenog osiguranja.

Na starim su listama prednost imali bosanskohercegovački proizvođači lijekova, tačnije, pet ovdašnjih farmaceutskih kompanija koje u Bosni i Hercegovini imaju svoje proizvodne pogone. Ako naše kompanije nisu proizvodile lijek koji je trebao biti stavljen na listu, tek je onda stavljan na listu lijek inozemnog proizvođača.

Međutim, čudnim odlukama ovdašnjih kantonalnih ministara, od kojih neki sada “pucaju” na više dužnosti u federalnim zavodima, odjednom su počeli biti favorizirani inozemni proizvođači.

Tako se, recimo, na vrhu liste našao proizvođač iz Slovenije koji je do tada bio daleko iza bh. kompanija kada je u pitanju promet i zarada od lijekova.

S druge strane, ne postoji niti jedan način, ni teoretski ni praktičan, na koji bi se proizvod bilo kojeg od pet bosanskohercegovačkih proizvođača mogao na isti način naći na tržištu Slovenije. Kome je takva odluka i zašto bila u interesu, lahko je zaključiti.

PROČITAJTE I...

Sindikat apelira na ministra Džindića da se ne pokoleba i ne uzmiče pred “ovim perfidnim napadima, koji nisu motivirani proklamiranom borbom za dobrobit RMU Banovići, ljudska prava, toleranciju i jednakost, već nekim drugim, podmuklim, politikantskim, pa i ličnim interesima”.

Da bi osoba koja je podnijela zahtjev za azil mogla pristupiti tržištu rada u Bosni i Hercegovini, mora čekati devet mjeseci. Ako u toku tih devet mjeseci zahtjev za azil ne bude obrađen i ako za to krivac nije podnosilac azila, osoba se može prijaviti na evidenciju nezaposlenih osoba pri kantonalnim službama za zapošljavanje. Međutim, dok je migrant prijavljen na evidenciju zavoda, on nema pravo na zdravstvenu zaštitu niti bilo kakve novčane naknade. Kada se zaposli, odnosno kada dobije radnu dozvolu, na osnovu toga ima pravo na dobijanje dozvole za boravak

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!