fbpx

DESETAK VAKCINA ZA KORONAVIRUS STIGLO JE U POSLJEDNJU FAZU I TESTIRAJU IH HILJADE LJUDI

Trenutni projekt na kojem radim je razvoj novog lijeka za epilepsiju za djecu i odrasle. Prije toga, bila sam dio kliničkih i medicinskih strategija za različite lijekove kardiovaskularnog sistema, infekcijske bolesti protiv opasnih otpornih bakterija, te neurološko-anelgezijskom sistemu i lijekova protiv bola“, kaže naša sagovornica, koja je doktorat iz farmacije stekla na Ohio State University

 

Piše: Jasmin ALIBEGOVIĆ

Dr. Almasa Hadžiahmetović Bass rodom je iz Donjeg Vakufa i stručnjakinja je za razvoj lijekova u Sjedinjenim Američkim Državama. Jedna je od osnivačica Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS). Doktorica farmaceutskih nauka kaže  kako je njeno djetinjstvo bilo veoma sretno i stabilno, sve do raspada bivše Jugoslavije 1992. godine.

„Odrastala sam uz puno roditeljske ljubavi i brige te sam uvijek bila okružena mnogobrojnom familijom, rođacima, kao i prijateljima iz raznih etničkih grupa. Mnogo smo se igrali vani i bili smo veoma aktivni. U to vrijeme znam da mi je osnovno obrazovanje bilo veoma solidno te sam učila o mnogim stvarima koje sada vidim da djeca istog uzrasta na Zapadu, nažalost, ne uče do srednje škole. U srcu nosim divne uspomene iz djetinjstva“, prisjeća se dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

Dodaje kako svake godine sa sinom posjeti svoje roditelje. „Nastojim naučiti i dublje obrazovati sebe o bogatsvu naše kulture. Na samom području Donjeg Vakufa ima toliko historije i vidim da smo kao narod puni života i otporni na mnoge tegobe što smo proživjeli kroz vijekove. Trebamo biti ponosni na to i jedni druge podržavati“, kaže naša sagovornica. Ističe kako ju je nauka uvijek zanimala, pogotovo u oblasti zdravlja, medicine i lijekova. „Sjećam se da mi je kao djevojčici, kada sam bila bolesna, mama davala antibiotike. Tada sam se pitala šta je to u ovim pilulama što će me ozdraviti. U srednjoj školi sam oscilirala između odluke za više obrazovanje u hemiji ili farmaciji, te sam se odlučila za farmaciju. Diplomirala sam na University of Toledo u državi Ohio, a doktorat iz farmacije stekla sam na Ohio State University. Prije postdiplomskog rada na University of North Carolina at Chapel Hill i ulaska u biofarmaceutski sektor, radila sam kao farmaceut u bolnici“, govori dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

Optimistično gleda na proces pronalaska vakcine protiv koronavirusa. „Mislim da nije pitanje da li ćemo imati vakcinu nego kada ćemo imati vakcinu koja je sigurna i efikasna protiv SARS-CoV-2 virusa. Veoma je bitan lanac distribucije te dostupnost mnogim zemljama gdje će biti potrebna. Vakcina bi trebala biti dostupna i priuštiva upravo onim ljudima koji su u epicentru i onima u najvećoj potrebi. To je i ključ da se smanji širenje bolesti. Do sada u procesu razvoja imamo preko 40 vakcina, koje upotrebljavaju različite platforme mehanizma protiv infekcije. Desetak od tih vakcina stiglo je u posljednju, treću fazu kliničkih studija, gdje se testira na hiljade ljudi i gdje treba da se pokaže da se bolest može spriječiti“, tvrdi ova stručnjakinja za razvoj lijekova.

Odgovorila je i na pitanje da li je vakcina naučno ili geopolitičko pitanje. „Nažalost, sve je politizirano ovih dana, čak i COVID-19 vakcina, iako nauka i zdravstvo u jezgru imaju nesebičan cilj. Dok su vakcine još u razvoju, parelelno se trebaju razvijati infastrukture kanala za pravednu globalnu distribuciju vakcine, čim bude odobrena na tržištu od strane državnih zdravstvenih institucija, kada se dokaže da je sigurna i efikasna. Inače, znamo da razvijene zemlje koje imaju veći bruto domaći proizvod (BDP) imaju veći prosjek vakcinacije nego nerazvijene zemlje. Nažalost, za vrijeme pandemije vakcine i lijekovi ne bi trebali da budu dostupni samo onim zemljama sa najdubljim džepovima“, naglašava dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

Ova priznata naučnica dotakla se i trenutnih projekata na kojima radi. „Trenutni projekat na kojem radim je razvoj novog lijeka za epilepsiju za djecu i odrasle. Prije toga bila sam dio kliničkih i medicinskih strategija za različite lijekove kardiovaskularnog sistema, infekcijske bolesti protiv opasnih otpornih bakterija, te neurološko-anelgezijskog sistema i lijekova protiv bola“, kaže naša sagovornica.

Dr. Almasa Hadžiahmetović Bass jedna je od osnivačica Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS), čija je misija unapređenje i razvoj umjetnosti i nauke bh. dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. „Cilj nam je da povežemo bh. naučnike, umjetnike i pojedince istaknute u svojim profesionalnim oblastima, kao i da gradimo mostove saradnje sa Bosnom i Hercegovinom. Oko 200 naših članova su doktori nauka i istraživači, umjetnici i profesionalci bh. porijekla.“

Dodaje da je jedan od pečatnih događaja Akademije godišnja konferencija pod nazivom “Dani BHAAAS u BiH”, koja se svaki put održava na drugoj lokaciji u BiH. „Cilj konferencije je spajanje naučnika i eksperata iz bh. dijaspore sa kolegama iz BiH. BHAAAS na ovu konferenciju dovodi vrhunske stručnjake, čak i neke predavače koji nemaju bh. porijeklo. ‘Dani BHAAAS u BiH’ pružaju im priliku da svoje znanje i stručnost podijele sa kolegama i studentima u matičnoj zemlji. Format konferencije podstiče interakciju između učesnika i promoviše mogućnost umrežavanja i saradnje. Mnogobrojne sesije održat će se u Mostaru u junu 2021. godine“, ističe dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

Govorila je i o inicijativi sa Fondacijom budućnosti u Bosni i Hercegovini (BHFF), koja je do sada zabilježila odlične rezultate u osnaživanju mladih kroz obrazovanje, tehnologiju i liderstvo. „Konkretna ideja je kreiranje ‘Futures Makerspace’ prostora u Donjem Vakufu, gdje se učenicima i mladima pruža pristup savremenoj tehnološkoj opremi, kao i znanjima iz oblasti nauke, tehnologije i biznisa. Glavni cilj je iskoristiti vlastite ideje kako bi se riješili specifični problemi ili pretvoriti ideje u biznis, s uvjetom da se pomaže lokalna zajednica.

Osobe koje su integrirane u ovom uspjehu su osnivač i direktor fondacije prof. dr. Eddie Čustović, Vernisa Rejhan-Ićindić, Almedin Beganović te lokalni poslodavci i školske institucije sadonjovakufskog područja. Isto tako, cilj je primijeniti iskustvo iz ‘Futures Makerspace’ u Tuzli i Srebrenici za širi kolektivni uspjeh“, kaže naša sagovornica. Mišljenja je da je vrijedan rad tajna svakog uspjeha te da svako treba imati viziju, gledati prema naprijed i ne porediti se s drugima.

„Mislim da naši mladi imaju potencijal kao i mnogi njihovi vršnjaci u Europi, SAD, i Aziji i treba im dati podršku. Nastojte da budete produktivan član zajednice u kojoj živite i da modelirate ponašanje koje želite da vidite u svom sistemu. Titule i slova abecede iza imena ne trebaju da budu validacija da čovjek može biti produktivan, uspješan i da pridonosi familiji i zajednici. Držite se svojih vrijednosti i integriteta i neka vam to bude kompas u budućnost. Isto bih istaknula važnost mentorstva i bitnost da se okružite ljudima koji drugačije razmišljaju, da raširite umni horizont iako se možda ne slažete s argumentima druge strane“, poručila je dr. Almasa Hadžiahmetović Bass.

PROČITAJTE I...

„Potkraj studija, možda 1960, otkrivam sasvim drugačiji ambijent i pejsaž na ušću Neretve. Odlazim veslajući trupicom ili vozom za Ploče. Boravim u Kominu ili Rogotinu, crtam od jutra do mraka, opčinjen fantastičnim krajolikom, širokom vodom, oblim valovitim brdima u daljini i plavim nebom. Septembar je, vrijeme sakupljanja plodova ljeta, lađe su pune grožđa, badnji i bačvi, stasite Neretvanke veslaju, nogama gnječe grožđe u badnjima, podignutim kotulama iznad koljena, a raskošno poprsje slobodno visi do pupka. To je za mene idealna inspiracija za Odiseja koji odlazi u avanturu gdje će možda sresti pretilu Kalipso“

Mi danas ni svoju državnost ni svoju nezavisnost ne slavimo samo kao puke datume, ta dva događaja obuhvataju, prihvataju i grle sve ono što ova država jeste i što je čini Bosnom i Hercegovinom. Dan državnosti je, prema tome, prilika da se prisjetimo godišnjica značajnih događaja iz povijesti Bosne, godišnjica koje su nerijetko i same u prošlosti označavale neke nove početke

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!