fbpx

Bego Gutić: Banovići su danas općina s posebnim potrebama

Od 2018. godine Banovići više nisu ratna zona, došlo je do oslobađanja, ja bih rekao, svijesti građana Banovića, građani sada slobodno misle, slobodno govore i nakon dvadesetak godina došli smo u poziciju da smo nakon te 2018. u mentalnom smislu oslobodili Banoviće i građane Banovića duge okupacije od Mirsada Kukića i njegovih najbližih saradnika

 

 

Razgovarao: Jakub SALKIĆ

Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

Bego Gutić, predsjednik Općinskog odbora Stranke demokratske akcije Banovići, kandidat je za načelnika ove Općine na izborima 2020. godine. Gutić je godinama jedan od najistaknutijih političara u Tuzlanskom kantonu. Bio je premijer Tuzlanskog kantona, a prije toga dugogodišnji zaposlenik Ministarstva unutrašnjih poslova TK-a. Na čelo Vlade došao je s pozicije načelnika PU Lukavac. Za aktuelnu Vladu TK-a kaže da je u ovom trenutku stabilna, neće biti novih većina u Skupštini niti prekompozicija Vlade.

“Svaka politička partija u izbornoj godini zauzima neke startne pozicije, svi pokušavaju da iskoriste resurse koje imaju i da ih na neki način stave u funkciju izborne kampanje. Očekujem da i nakon izbora Stranka demokratske akcije bude najjača politička partija na području Kantona, da osvoji najveći broj vijećničkih mandata i osvoji najveći broj načelničkih i gradonačelničkih pozicija. U nekim općinama i gradovima nastupamo zajedno, u nekim imamo svoje samostalne kandidate. Gdje nastupamo zajedno, očekujemo pobjedu zajedničkih kandidata, ondje gdje idemo samostalno, očekujemo pobjedu naših kandidata”, kaže Bego Gutić na početku razgovora za Stav.

STAV: Tokom predizborne kampanje 2018. godine Banovići su bili kao “ratna zona”, je li se šta promijenilo pred ulazak u predizbornu kampanju 2020?

GUTIĆ: Od 2018. godine Banovići više nisu ratna zona, došlo je do oslobađanja, ja bih rekao, svijesti građana Banovića, građani sada slobodno misle, slobodno govore i nakon dvadesetak godina došli smo u poziciju da smo nakon te 2018. u mentalnom smislu oslobodili Banoviće i građane Banovića duge okupacije od Mirsada Kukića i njegovih najbližih saradnika.

STAV: Kako ste se oslobodili?

GUTIĆ: Svakako da je izborni rezultat koji smo napravili 2018. godine umnogome na to utjecao. Banovići su, tako je to predstavljeno prema vani, bili bastion Mirsada Kukića. Prije izbora 2018. godine Stranci demokratske akcije nisu davali nikakve šanse, odnosno davali su joj minimalne šanse, procjene su se kretale između 800 i 1.000 glasova. Mi smo to sve demantirali ozbiljnim radom mlade ekipe, hrabre ekipe koja se nije bojala ući u tu političku borbu i napravili smo ozbiljan rezultat, i to je bio 4. rezultat ostvaren na prostoru Tuzlanskog kantona, ako uzmemo u obzir dva parametra: broj registriranih birača (20.000 na području Banovića) i ukupni broj glasova u odnosu na broj registriranih birača. To je umnogome doprinijelo da se opća politička klima promijeni u Banovićima i da ljudi počnu slobodno misliti, udruživati se i politički djelovati. Činjenica da ovaj put na lokalnim izborima imamo prijavljenih 12 političkih subjekata u utrci za Općinsko vijeće, što je za šest više nego 2016. godine, govori na neki način o tome.

STAV: Je li politika populizma Mirsada Kukića sama sebe uništila?

GUTIĆ: Pa svakako, jedan od razloga zašto je došlo do slobodnog pada političke popularnosti Mirsada Kukića i njegovih političkih istomišljenika jeste pokušaj da se od čovjeka koji je htio da se izdigne iznad države, iznad sistema, iznad Stranke demokratske akcije napravi nekakav mit, neka živa legenda. Na njegovu žalost, to su i građani i birači prepoznali. Druga stvar, politika i ono što je zagovarao ustvari je bila jedna velika laž, velika prevara. Pod krinkom općeg interesa on je radio na očuvanju i realizaciji ličnih interesa, na svom enormnom bogaćenju, na bogaćenju njegove porodice i bližih saradnika, bivšeg direktora RMU “Banovići” Munevera Čergića, tehničkog direktora Ibrahima Pandića, komercijalnog direktora Rasima Dostovića i tako dalje. Slobodno mogu reći da se radi o jednoj organiziranoj grupi, familijarno povezanoj, koja je šesnaest godina i političku i finansijsku moć crpila iz Rudnika.

STAV: Šta sada kada je presušio taj izvor moći?

GUTIĆ: Pa, evo, vidjet ćemo, taj centar iz kojeg su crpili ekonomsku i političku moć bio je RMU “Banovići”, njihova koncepcija svih ovih godina bila je uništavanje privrede u Banovićima. Danas u Banovićima nemate nijednog ozbiljnog privrednog subjekta osim RMU “Banovići”, koji u ovom trenutku zapošljava približno 2.800 ljudi. Ono malo privrede što smo imali prije rata uništeno je kroz privatizaciju koja se obavljala pod strogom kontrolom Mirsada Kukića, čak je i on bio među osobama koje su privatizirale ovdašnju firmu “Rudar Invest”, koja je nakon nekoliko godina otišla u stečaj, pa je “Helios” otišao u stečaj, koji je opet privatizirao njegov najbliži saradnik, bivši premijer Tuzlanskog kantona Enes Mujić, pa smo imali odlazak u stečaj Fabrike građevinske opreme, koja je bila u vlasništvu Kukićevog rođaka, pa je Tvornica konfekcije “Borac” u stečaju, tako da smo došli u situaciju da se općina Banovići kontrolirala kroz Rudnik, politiku zapošljavanja u Rudniku, dodjeljivanje pozicija, beneficija i stimulacija.

Sada, nakon što je to sve prekinuto, očekujem, a to se već vidi, da su i taj politički projekt Mirsada Kukića i njegova politika, slobodno mogu kazati, u slobodnom padu. O tome govore i podaci, u Banovićima se već 2.000 ljudi vratilo u SDA, a i taj fantomski sindikat, koji je faktički politički sindikat i koji je još jedan od mehanizama pomoću kojeg je Kukić kontrolirao rudnik i izborne procese u Banovićima, također je u slobodnom padu, već se 900 članova sindikata učlanilo u Sindikat rudara Bosne i Hercegovine. Sve to govori u prilog tome da će SDA na lokalnim izborima pokazati svoju pravu snagu u Banovićima i da ćemo konačno političkom projektu PDA zabiti glogov kolac, da će to biti posljednja igra leptira.

STAV: Kako u takvoj situaciji pokrenuti Banoviće?

GUTIĆ: Banovići se, prije svega, moraju otvoriti, u ovom trenutku su zatvoren grad, začahuren grad, grad strogo kontroliran od lokalne administracije. Bilo je dolazaka domaćih i stranih investitora, ozbiljnih investitora koji su, zbog nespremnosti lokalne zajednice da pruži podršku takvim projektima, odustajali. To je prvi uvjet, otvaranje Banovića, privlačenje domaćih i stranih investitora. Mi smatramo da se napravila greška s poslovnom zonom u Banovićima, koja je napravljena daleko od grada, gotovo pod planinom Ozren. Poslovna zona mora se graditi u neposrednoj blizini grada Banovića, negdje na potezu između Živinica i Banovića. I ključna stvar, Rudnik mora biti inkubator privrednog razvoja Banovića, mora razvijati lokalnu privredu, dosad to nije bio slučaj. Ja imam analizu javnih nabavki Rudnika za 2018. godinu, najveći odljev novca išao je izvan Banovića, a značajan dio prema Srbiji i Republici Srpskoj. Rudnik se, dakle, mora vratiti u funkciju razvoja Banovića, domaćih firmi, poslove moraju dobijati lokalne firme, zatim kantonalne, pa federalne, a tek ako niko od njih nema određeni proizvod ili uslugu, Rudnik može nabavljati izvan Bosne i Hercegovine. Mislim da je to jedini način da se Banovići pokrenu. Naš je moto “Zajedno i odlučno u promjene i pokrenimo Banoviće”. Ja sam siguran da će SDA to znati i uraditi.

STAV: Kako građani Banovića gledaju na lokalnu upravu, jesu li zadovoljni kvalitetom života i uslugama?

GUTIĆ: Nama ne treba lokalna administracija koja će svake izborne godine raditi neke infrastrukturne projekte. Mi smo u ovom trenutku općina s posebnim potrebama, svaki ozbiljan infrastrukturni projekt u ovom trenutku, izuzev onih simboličnih, krpljenja asfalta, radi se i finansira s drugih nivoa vlasti ili čak od Evropske razvojne banke. Nama ne treba općina s posebnim potrebama koja će ovisiti o pomoći drugih. Mi moramo kao općina u budžetu svake godine planirati sredstva za kapitalna ulaganja. Banovići u ovom trenutku plaćaju najskuplju vodu, a nemamo redovno snabdijevanje vodom; Banovići plaćaju najskuplje grijanje, a 40 posto grada nije toplificirano. Jedan od naših projekata jeste instalacija daljinskog sistema grijanja u dijelovima grada gdje toga nema. Banovićke mjesne zajednice nemaju riješeno pitanje putne infrastrukture, sramota je u ovom trenutku, u 21. stoljeću, da imamo mjesne zajednice koje nemaju vodu, gdje su glavni putevi makadamski, a da ne govorimo o rasvjeti i kanalizaciji. Sport i kultura tretiraju se u Banovićima i predstavljaju kao da je to nešto elitno, namijenjeno određenoj grupi pojedinaca. Mi smo do prije dvije godine u Banovićima imali književne susrete “Lejla Avdić”, koji su ukinuti; banovićka “Budućnost”, fudbalski klub, igrala je pretkolo Kupa UEFA, a danas je u nekoj trećoj ligi. Prema tome, sve to valja složiti, ali prije svega, naš je prioritet privredni razvoj Banovića.

STAV: Smiješno zvuči da grad uglja nema grijanja.

GUTIĆ: Slažem se, smiješno zvuči, a još je smješnije da je toplana koja je ovdje izgrađena i projektirana na banovićki ugalj izgrađena prije 35 godina i da građani plaćaju najskuplje grijanje. Banovići su četvrti grad u Tuzlanskom kantonu po aerozagađenju zbog korištenja uglja kao energenta. Svi mi vidimo da je tehnologija napredovala, da se sistemi daljinskog grijanja projektiraju na neke druge energente – plin, pelet, biomasu… Banovićki vodovod, izgrađen poslije Drugog svjetskog rata, u katastrofalnom je stanju. Srećom, imali smo dovoljno padavina ove godine pa nije bilo nestašice, a inače je normalna pojava u ljetnom periodu da imamo redukcije.

STAV: Djeluje depresivno.

GUTIĆ: Ovo nije nikakva kampanja, nije nikakav populizam, ovo svako u Banovićima zna. Svi će vam potvrditi ovo što sam kazao. Zahvaljujući ovoj politici, u posljednjih nekoliko godina 2.000 ljudi, uglavnom mladih, odselilo je iz Banovića.

PROČITAJTE I...

Probosanske stranke se opredijelile da podrže nezavisnog kandidata za načelnika Jasmina Hušića, a onda je Konaković na Facebooku za Hušića napisao kako je bio “savjetnik Ade Mulalića, desne ruke zločinca Fikreta Abdića”.

Plan je borba protiv onoga što je francuski predsjednik nazvao “islamističkim separatizmom”, s dvostrukim ciljem iscjeljivanja društvenih podjela i borbe protiv nasilnog ekstremizma. Već takva postavka problema mora (bolno) dirnuti u živac svakog pobožnog muslimana s obzirom na to da implicira njihovu “neprosvijećenost” te izdvaja njihovu religiju kao jedinu koja je rasadnik nasilnog ekstremizma

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!