fbpx

Bakir Izetbegović: SDA je velika stranka i ona će permanentno imati proces pročišćavanja

Dešavanja u Stranci demokratske akcije (SDA), odnosno u Kantonalnom odboru Sarajevo, u posljednje dvije sedmice su u fokusu javnosti zbog snimka kojeg je objavio kandidat za predsjednika KO SDA Sarajevo Semir Efendić. O tim dešavanjima novonar portala Faktor je razgovarao sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem.

Razgovarao: Nedim Pobrić /Faktor/

 

Dešavanja u Stranci demokratske akcije (SDA), odnosno u Kantonalnom odboru Sarajevo, u posljednje dvije sedmice su u fokusu javnosti zbog snimka kojeg je objavio kandidat za predsjednika KO SDA Sarajevo Semir Efendić. O tim dešavanjima novonar portala Faktor je razgovarao sa predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem.

Tek što smo izašli iz jedne, BiH je ušla u novu krizu. Očigledno je da postoje snage kojima je u interesu kreiranje i održavanje tih kriza. Zbog čega to rade i da li je izvorište tih kriza, barem ovih aktuelnih, u Banjoj Luci ili utjecaj imaju i neki politički centri van BiH?

– Kriza je nova, ali su akteri i politika stari. Velikosrpski. Ta politika već 30 godina svađa i sudara srpski narod sa čitavim svijetom, a najtragičnije sa narodima sa kojima dijeli države, životni prostor, sudbinu. I uvijek su im drugi krivi. Nekad su to bili Kominterna, Vatikan, Teheran… Danas su to NATO, PIC, visoki predstavnik, američki, britanski, njemački ambasador… Taj subjektivni politički duh koji vidi trn u tuđem oku, a ne vidi balvan u vlastitom, napravio je sukobe, ratove, urušio zajedničku državu, kumovao razlazu srpskog naroda sa Slovencima, Hrvatima, Albancima, Makedoncima, Crnogorcima.

Srbi žive izmiješani još samo sa Bošnjacima. Predstavnici koji ih trenutačno predvode blokiraju napredak i funkcioniranje države BiH u kojoj žive zajedno sa nama. Na obostranu, a ponajviše na vlastitu štetu. Žele razlaz i sa nama i pri tome razgradnju države Bosne i Hercegovine. To im nikada neće proći.

Milorad Dodik se potrudio da se izdvoji kao personifikacija tih destruktivnih politika. Da li je uopće moguć bilo kakav napredak sa njim kao politički relevantnim faktorom?

– Jasan i čvrst odgovor patriotskog političkog fronta i međunarodne zajednice bi mogao otrijezniti Dodika. Zna se on povući i mijenjati. Petnaest godina smo posmatrali njegovu postupnu metamorfozu od socijaldemokrate koji obećava normalniji odnos prema državi i komšijama, do radikalnog nacionaliste koji obećava konflikt. Prešao je postupno put od političara koji Radovana Karadžića naziva “najvećim zlom koje se desilo srpskom narodu” do predsjednika entiteta RS koji mu je dodijelio odlikovanje. Zavaravali smo se da su “Dodikove riječi loše, ali postupci nisu”, da on ipak uvijek napravi kompromis. Vrijeme je da odbacimo te zablude, i mi i međunarodna zajednica. Politika koju on danas oličava ima jednostavnu strategiju – ili će se pred njom popuštati i dopustiti diktat entiteta nad državom, ili ćemo imati stalne krize i blokade kojima je cilj dokazati da je BiH “nemoguća zemlja, neuspjeli protektorat međunarodne zajednice, da je najbolje razići se” i tako dalje.

Kabadahijska politika pokušava nametnuti svoja mjerila po kojim ima pravo odlikovati ratne zločince, slaviti dan kad su srpski zastupnici 1992. odlučili da se razgraniče sa Bošnjacima i Hrvatima i podijele državu, organizirati neustavne referendume, blokirati rad Parlamentarne skupštine BiH, zaustaviti napredak BiH na putu ka članstvu u NATO savezu i EU, zabraniti Bošnjacima da svoj jezik zovu bosanskim, prenijeti vlasništvo nad prirodnim resursima sa države na entitet kršeći Ustav i zakon, suprotstavljati se odlukama Ustavnog suda. Ovakva politika traži čvrst stav i odgovor.

Čini se da je i međunarodna zajednica ovaj put svjesnija opasnosti situacije u koju Dodik gura cijelu državu. Prepoznajete li namjeru da konkretno djeluju po tom pitanju?

– Međunarodna zajednica je ovaj put reagirala odlučnije nego ranije. Poruke PIC-a, OHR-a, zemalja Kvinte, naročito SAD-a, su ovaj put jasnije. Ogromna sredstva, materijalne i ljudske resurse, ali i vlastiti ugled su zemlje predvođene SAD-om investirale u uspostavljanje mira u BiH i na Balkanu. I neće dopustiti da se ta investicija dovede u pitanje. NATO nastavlja sa proširenjem na Balkanu, i neće stati. NATO je u BiH. BiH će biti u NATO-u. BiH će biti dio Evropske unije. U BiH će vladati mir. Ukoliko nastave praviti probleme i dovoditi u pitanje mir i stabilizaciju prilika u BiH, oni koji predvode neodgovorne i iracionalne politike će se neizbježno suočiti sa sankcijama međunarodne zajednice.

Ta destruktivna politika iritira bh. patriote, sputava cijelu državu, ali čini se da posebno iscrpljuje dio BiH u kojem Dodik crpi svoj politički kapacitet. Kako vam danas zvuči konstatacija o entitetu RS kao “boljem dijelu BiH”, koju je Dodik zastupao prije nekih desetak ili nešto više godina?

– Trebalo bi pitati penzionera iz RS koji prima najnižu penziju u Evropi kakav mu je život u “boljem dijelu BiH”. Sam Kanton Sarajevo ima jaču ekonomiju od cijele RS. Populacija stari, mladi ljudi odlaze. Ogromnoj većini stanovnika RS nije do kriza, napetosti, naročito do novih sukoba ratova. Nemaju razloge za to, a samim tim ni spremnost mladih ljudi da krenu tim putem. Lider SNSD-a je ušao u slijepu ulicu, moraće se vratiti nazad. Kriza koju je proizveo će iscrpljivati cijelu zemlju, ali će stanovništvo u RS pogađati teže. Kada, da to tako pojasanim, privredi i građanima Federacije voda dođe do grudi, privredi i građanima RS će doći do grla. Žao mi je što nas velikosrpska politika vodi u smjeru zajedničkog potonuća, ali ne smijemo popustiti.

Činjenica je da će strane sudije jednog dana morati otići iz Ustavnog suda BiH. Šta je potrebno da se promijeni, pa da se to dogodi?

– Strane sudije su prije devet godina, pod pritiskom SNSD-a, odstranjene iz bh. pravosuđa. Bilo je prerano za to. Dobili smo bolesno pravosuđe pod kontrolom politike. To se ne smije desiti sa Ustavnim sudom. Nećemo to dozvoliti. Općenito, strani faktor, PIC, OHR, strane sudije, sve to mora ostati u BiH dok defintivno ne pređemo integracijski i reformski Rubikon. A to nije bliska budućnost. Ustavni sud je jedna od rijetkih institucija u BiH koja nije bazirana na etničkom principu, na paritetima. U sastav Ustavnog suda ulaze nepristrasni međunarodni suci sa izuzetnim referencama i ugledom. Vjerovatno je to razlog što je ovaj sud u proteklim decenijama donio niz odluka koje se nisu svidjele politici koju sam opisao. I to je razlog što je radikalna politika krenula u napad i na sami Sud. Nećemo se povući pod pritiskom. SDA sa partnerima SBB-om i DF-om je reagirala tvrdo i odlučno – odbačen je prijedlog zakona kojim su SNSD i HDZ predložili izmjenu strukture Ustavnog suda, odbačena je mogućnost bilo kakvih razgovora dok ne prestane blokada državnog nivoa vlasti. Postupne izmjene u sastavu Ustavnog suda mogu biti postignute tek kroz implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i reformu kompletnog pravosuđa, kada BiH postane članicom NATO-a i EU-a.

I u HDZ-u vjeruju da strane sudije trebaju otići. Stoje li oni rame uz rame sa SNSD-om po ovom pitanju?

– HDZ podržava rad Ustavnog suda i insistira na implementaciji njegovih odluka. Po pitanju sastava Ustavnog suda, HDZ-u bi odgovaralo da strane sudije odu, pa da se i u Ustavnom sudu napravi tronacionalna podjela. To neće ići, ali to ne znači da ćemo se dramatično sukobiti sa HDZ po ovom pitanju. Svako ima pravo na svoja politička gledanja, ali SDA i HDZ naprosto nemaju pravo na sukobe koji produbljuju krizu. Moramo zajednički, na dnevnoj osnovi, ublažavati efekte blokada koje proizvodi treća strana. Hrvatska politika lavira između Bošnjaka i Srba već decenijama. Kad god je bila uz bosanske patriotske snage, stvari su se stabilizirale. Treba nam takva politika HDZ-a u ovom kritičnom trenutku, ali i na trajnoj osnovi. Zato ćemo uporno održavati živ dijalog sa Čovićem i HDZ-om, sastajati se i tražiti rješenja. Prvi prioritet je očuvati stabilnost u zemlji, amortizirati udare, nastaviti kakvim-takvim tempom pozitivne trendove. Reformske, integracijske i ekonomske. Pružit ćemo ruku i Hrvatima koji nisu u HDZ-u. U Kantonu Sarajevo smo podržali imenovanje Marija Nenadića, vrsnog pravnika i borca Armije RBiH na poziciju premijera Vlade Kantona. Ponovo SDA daje kako bismo svi dobili.

Prošle sedmice ste razgovarali sa čelnicima te stranke. Je li postignut ikakav napredak po pitanju izmjena Izbornog zakona, ili su svi akteri i dalje na početnim pozicijama?

– Nismo napravili strateške pomake, ali smo imali isti stav po pitanju aktuelne blokade, po pitanju migrantske krize, po pitanju rješenja sanitarne deponije “Uborak” koja pravi ozbiljan ekološki problem Mostarcima, približili smo stavove po pitanju izbora vijećnika u Gradskom vijeću Mostara, zajednički zatražili od Vijeća ministara ubrzanu implementaciju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji su preduslov za dobivanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u Evropskoj uniji.

Šta to znači u kontekstu formiranja nove federalne izvršne vlasti?

– Ništa novo, nažalost. HDZ može držati status quo po tom pitanju, i vjerujem da će to tako biti do lokalnih izbora u oktobru.

S obzirom da se Dragan Čović nerijetko poziva na frustraciju Hrvata u kontekstu navodne nejednakopravnosti, da li se ikada izjasnio po pitanju očigledne frustracije Bošnjaka zbog nedovoljne zastupljenosti na pozicijama u institucijama vlasti?

– Svi imaju svoje frustracije, zahtjeve, tvrdnje o uskraćenosti i ugroženosti. HDZ uporno ističe problem koji su oni definirali kao “izbor legitimnih predstavnika”, što se prije svega odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. I Bošnjaci imaju svoje zahtjeve koji se kreću u okviru poštovanja Ustava, vladavine zakona, normalnog funkcioniranja državnog aparata, nacionalne i građanske ravnopravnosti. Bošnjaci po Ustavu i zakonima imaju pravo na 44 posto pozicija u državnoj strukturi, ali su u principu svedeni na 33 posto, imaju pravo predstavljanja i utjecaja u tijelima koja u ovoj zemlji dijele pravdu i koja dijele novac, ali su obespravljeni i preglasani u Fiskalnom vijeću, u VSTV-u, u Sudu BiH i Tužilaštvu, u CIK-u. Samo Islamska zajednica nema ugovor sa državom, druge dvije vjerske zajednice ga odavno imaju, samo Bošnjacima se dovodi u pitanje pravo na bosanski jezik, mada je to Ustavom definirano i tako dalje.

I ljevičarske, ili građanske stranke, koje imaju skoro duplo više zastupnika u Državnom i Federalnom parlamentu od HDZ-a, imaju svoje zahtjeve utemeljene na evropskim standardima, presudama Evropskog suda za ljudska prava i pomenutom Mišljenju Evropske komisije. Oni ne žele etničke podjele u politici, ne žele da ih iko pred glasačkom kutijom pita za porijeklo i genetiku, i traže uklanjanje diskriminacije po kojoj pripadnici “konstitutivnih naroda” imaju veća prava od onih koji ne žele da se na takav način svrstavaju.

U BiH egzistiraju četiri političke grupacije, od kojih su tri dominantno nacionalne, a četvrta je nadnacionalna. Za tu četvrtu redovito glasa upravo četvrtina bh. glasača. U balansu interesa ove četiri grupacije leži buduća stabilnost BiH. A u disbalansu nestabilnost. Niko ne smije biti ignoriran, i niko ne može dobiti više nego što mu pripada, tražiti “hljeba na pogaču”. Recimo, pokušavati da uvredama, ucjenama i ultimatumima poremeti ovaj prirodan balans, kako to uporno pokušava strana predvođena SNSD-om. Komplicirana je ovo formula i neće je biti moguće riješiti u sljedećih 15 dana, kako to očekuje HDZ. Ali, moramo je riješiti. I vjerujem da je možemo riješiti u sljedećih 15 mjeseci. I sve je to još uvijek na vrijeme.

Javnost je već svjedočila određenim posljedicama snimka u kojem se obećava zaposlenje u zamjenu za glas na kantonalnim izborima u SDA. Asim Sarajlić je podnio ostavke na funkcije, dva nesuđena ministra su se povukla. Hoće li biti još rezova izazvanih tim snimkom?

– Zavisno od toga šta će ustanoviti komisija koju čine članovi Etičkog odbora SDA. Ova komisija će ispitati temeljito sve aktere afere. A SDA je velika stranka i ona će permanentno imati proces pročišćavanja. Desetine utjecajnih kadrova su otišle u vremenu od kada sam ja preuzeo poziciju predsjednika SDA. Jedni glasno, uz afere, a drugi tiho.

Imate li povjerenje u rad Kadrovske komisije nakon svega što se moglo čuti na snimku?

– Vjerovatno su neki pojedinci imali utjecaja na neka zaposlenja, ali nijedno bitno imenovanje se ne može desiti bez odluke Kadrovske komisije. Njen sastav čine ljudi poput Šefika Džaferovića, Denisa Zvizdića, Adila Osmanovića, i ja vjerujem u njihove kriterije i poštenje.

Mogu li se ponoviti izbori za Kantonalni odbor SDA Sarajevo? Na tome insistiraju neki od zvaničnika Vaše stranke, poput Semira Efendića ili Aljoše Čampare. Jeste li razgovarali sa njima?

– Razgovarao sam sa Safetom Softićem. I on je čovjek kojem vjerujem bez ostatka. Bio je član Kantonalne izborne komisije koja je organizirala i pratila izbore za predsjednika i članove rukovodstva KO SDA Sarajevo. Po onome što sam od njega čuo, ne bih rekao da je integritet izbornog procesa doveden u pitanje. Naravno, moglo se ponešto bolje uraditi, recimo omogućiti obraćanje kandidata za predsjednika Kantonalnog odbora, ali izostanak toga nije povreda izbornog postupka. Ovih dana intenzivno radi Centralna izborna komisija Stranke po žalbi Semira Efendića, pa ćemo vidjeti šta je njen nalaz i preporuka.

Može li ova situacija dovesti do ozbiljnijeg raskola u stranci, barem u Sarajevu?

– Može dovesti do raskola ako se utjecajna grupa kadrova, naročito mladih i ambicioznih, marginalizira. Oni će tražiti svoj prostor, u SDA ili van nje. I mladi, naravno, moraju imati strpljenja. Ponekad im u šali kažem – preskočite po neku stepenicu, nemojte pokušavati da preskočite spratove, opasno je to. U ovom času su prepoznatljive pukotine i podjele na “urbane” i “ruralne”, na “mlade” i “stare”, na one “koji su branili BiH” i one “koji su zemlju u ratu napustili”. Nezdrave su ovo podjele, i rukovodstvo SDA treba da ih izbriše kroz mudro balansiranje svega pomenutog. Sve je to SDA. Njena snaga je u veteranima, ali je njena budućnost u mladim i obrazovanim kadrovima.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!