Arapsko ljeto u Bosni i Hercegovini

Oko 20% noćenja ostvaruju turisti iz arapskih zemalja, drugi su Poljaci (8,5%), treći Turci (8%), četvrti Hrvati (5,4%), peti Srbijanci (4,9%), šesti Slovenci (4,7%), sedmi Italijani (4,6%), osmi Nijemci (3%), deveti su turisti iz Švedske (2,7%), a deseti iz Južne Koreje (2,7%).

Piše: Mahir Sokolija

 

Broj arapskih turista u Bosni i Hercegovini opao je znatno tokom ramazana. A onda je uslijedio ljetni bum. Turisti iz arapskih zemalja (Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Kuvajta, Bahreina, Katara i Egipta) izbili se na prvo mjesto po broju posjeta našoj zemlji. U julu je oboren i još jedan rekord, ukupna posjeta stranih turista narasla je na 99.708. U julu 2016. godine bilo ih je 29% više nego u istom mjesecu lani.

Turisti se ove godine odlučuju i za duži boravak. Broj noćenja porastao je u odnosu na isti period lani za 33,7%. Među stranim turistima oko 15% je Arapa, Turaka je oko 12%, Poljaka 6,6%, posjetilaca iz Hrvatske je 6,3%, iz Srbije 5,6%, Južne Koreje 5,3%, Slovenije 4,3%, Italije 4,1%, Njemačke 3,1%. SAD-a 2,8%… Poredak je nešto drukčiji kada je riječ o noćenjima. Oko 20% noćenja ostvaruju turisti iz arapskih zemalja, drugi su Poljaci (8,5%), treći Turci (8%), četvrti Hrvati (5,4%), peti Srbijanci (4,9%), šesti Slovenci (4,7%), sedmi Italijani (4,6%), osmi Nijemci (3%), deveti su turisti iz Švedske (2,7%), a deseti iz Južne Koreje (2,7%).

Strani turisti uglavnom ne posjećuju nešto manji bosanskohercegovački entitet. Prema izvještajima entitetskih statističkih zavoda, u Federaciji je u julu zabilježeno 188.230 (84,8%) noćenja, a u Republici Srpskoj 30.693 (13,8%). Slabo zanimanje stranaca za ljepote prirode i gradova u Republici Srpskoj popravljaju susjedi iz Srbije. U prvih sedam mjeseci ove godine 30% turista koji su posjetili ovaj entitet stigli su s one strane Drine. /M.S./

PROČITAJTE I...

Paradoksalno zvuči da je Njemačka, zemlja koja je bila kolijevka nacionalsocijalizma – koji se temelji na vrlo sličnim vrijednostima kao i ono što se danas naziva ekonomskim protekcionizmom i nacionalizmom, a to su prije svega zatvaranje granica za strane robe i usluge uz izgovor da će to zemlju učiniti jačom – postala jedini iskreni zagovornik integracije, jedinstvenog tržišta, slobodne ekonomije

Prema istraživanju Kiel instituta, dug Bosne i Hercegovine prema Kini iznosi oko 10 posto GDP-a BiH. Podsjetimo, u 2017. godini, a to je period na koji se odnose i podaci Kiel instituta, Bosna i Hercegovina imala je GDP od 31 milijardu maraka. Ukupni dug prema Kini za projekte koji su završeni ili početi iznosi 2,9 milijardi maraka, što je 9,35 posto GDP-a BiH, a ako bismo iz ove računice izostavili Hamovićevu privatnu TE Stanari, dug prema Kini bio bi 1,84 milijarde maraka, što je 5,93 posto GDP-a

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!