fbpx

Arapsko ljeto u Bosni i Hercegovini

Oko 20% noćenja ostvaruju turisti iz arapskih zemalja, drugi su Poljaci (8,5%), treći Turci (8%), četvrti Hrvati (5,4%), peti Srbijanci (4,9%), šesti Slovenci (4,7%), sedmi Italijani (4,6%), osmi Nijemci (3%), deveti su turisti iz Švedske (2,7%), a deseti iz Južne Koreje (2,7%).

Piše: Mahir Sokolija

 

Broj arapskih turista u Bosni i Hercegovini opao je znatno tokom ramazana. A onda je uslijedio ljetni bum. Turisti iz arapskih zemalja (Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije, Kuvajta, Bahreina, Katara i Egipta) izbili se na prvo mjesto po broju posjeta našoj zemlji. U julu je oboren i još jedan rekord, ukupna posjeta stranih turista narasla je na 99.708. U julu 2016. godine bilo ih je 29% više nego u istom mjesecu lani.

Turisti se ove godine odlučuju i za duži boravak. Broj noćenja porastao je u odnosu na isti period lani za 33,7%. Među stranim turistima oko 15% je Arapa, Turaka je oko 12%, Poljaka 6,6%, posjetilaca iz Hrvatske je 6,3%, iz Srbije 5,6%, Južne Koreje 5,3%, Slovenije 4,3%, Italije 4,1%, Njemačke 3,1%. SAD-a 2,8%… Poredak je nešto drukčiji kada je riječ o noćenjima. Oko 20% noćenja ostvaruju turisti iz arapskih zemalja, drugi su Poljaci (8,5%), treći Turci (8%), četvrti Hrvati (5,4%), peti Srbijanci (4,9%), šesti Slovenci (4,7%), sedmi Italijani (4,6%), osmi Nijemci (3%), deveti su turisti iz Švedske (2,7%), a deseti iz Južne Koreje (2,7%).

Strani turisti uglavnom ne posjećuju nešto manji bosanskohercegovački entitet. Prema izvještajima entitetskih statističkih zavoda, u Federaciji je u julu zabilježeno 188.230 (84,8%) noćenja, a u Republici Srpskoj 30.693 (13,8%). Slabo zanimanje stranaca za ljepote prirode i gradova u Republici Srpskoj popravljaju susjedi iz Srbije. U prvih sedam mjeseci ove godine 30% turista koji su posjetili ovaj entitet stigli su s one strane Drine. /M.S./

PROČITAJTE I...

Mislim da je, generalno gledano, “lock down” bio greška, ali poslije bitke hiljadu generala. Smatram da je sad ta svijest narasla, da se ne može ići s tim rezom, u smislu stopiranja ekonomskih tokova, pokušat će se živjeti normalnim životom, koliko je to moguće, ali određene će industrije svakako osjetiti koronu, to je prije svega turizam. Ostale industrije naći će neki način daljeg života s virusom, ali to ipak neće biti u onom obimu kao ranije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!