fbpx

25. godišnjica genocida nad Bošnjacima: 2020. je presudna godina za Srebrenicu

Bošnjaci u Srebrenici prvo moraju dostojanstveno obilježiti 25. godišnjicu genocida, a nakon toga spremno dočekati oktobarske izbore. Politički predstavnici Bošnjaka, bez obzira na sve nesuglasice i različita mišljenja, moraju pronaći način da zajednički djeluju i ostvare neophodno bošnjačko i probosansko jedinstvo. S druge strane, obični građani već odavno očekuju da bude poznato i ime bošnjačkog kandidata za načelnika, koje se još uvijek ne može naslutiti jer se u Srebrenici svakodnevno spominje neko novi kao potencijalni kandidat

 

 

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

Za Srebrenicu i Bošnjake u ovom gradu 2020. godina od presudnog je značaja. Može se slobodno reći da 2020. godina za Bošnjake u Srebrenici predstavlja ispit odgovornosti u odnosu prema prošlosti, ali i političke zrelosti u sadašnjosti. U julu će biti obilježena 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima “sigurne zone UN-a” Srebrenica, za koju su pripreme već počele, a lokalni izbori koji će biti održani u oktobru predstavljaju priliku da Bošnjaci u Srebrenici ponovo dobiju načelničku poziciju koju su izgubili 2016. godine.

U julu 1995. godine vojska i policija RS-a, uz pomoć vojnih i paravojnih jedinica iz Srbije, napala je Srebrenicu koja je bila “zaštićena zona UN-a”. Nakon pada Srebrenice, počinjen je genocid nad Bošnjacima. Više od osam hiljada dječaka i muškaraca ubijeno je na najsvirepiji način, a žene i djeca transportirani su iz Potočara autobusima na teritorij pod kontrolom Armije RBiH.

Od genocida u Srebrenici prošlo je gotovo 25 godina. Jedan dio preživjelih žrtava vratio se u Srebrenicu, drugi dio rasut je širom svijeta. Svi su godinama tražili i mnogi još uvijek traže svoje voljene ubijene u julu 1995. godine. Godinama Bošnjaci svakog 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Potočari ukopavaju identificirane žrtve genocida. Do sada je klanjano 19 dženaza i ukopano 6.643 žrtava genocida.

U Potočarima će 11. jula 2020. godine biti obilježena 25. godišnjica genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica. U proteklim godinama trajala je borba za istinu, pravdu, ali i borba za dostojanstvena obilježavanja genocida u Srebrenici. Borba je započela s prvim obilježavanjima odmah poslije rata. Kod preživjelih žrtava u prvim mjesecima poslije pada Srebrenice tinjala je nada da su njihovi voljeni koji su odvojeni u Potočarima, ili su krenuli preko šuma, živi. Međutim, s vremenom se nada gasila, a sve više počelo se govoriti o traženju nestalih, ubijenim, strijeljanjima, masovnim grobnicama i genocidu.

U julu 1997. godine u mjestu Ravne kod Kladnja pod sloganom “Ne zaboravimo mrtve, mislimo na žive” održano je prvo obilježavanje genocida u Srebrenici. U prisustvu više od 3.000 ljudi klanjana je dženaza za sve žrtve. Naredne, 1998. godine u Sportskoj dvorani “Mejdan” u Tuzli okupilo se više od pet hiljada žena iz Podrinja koje su tražile krivce za genocid. Ovo tragično okupljanje održano je pod motom “Ako nema živih, nema ni Dejtona”. “Ko nas je izdao” bio je slogan trećeg obilježavanja genocida 1999. godine. Obilježavanje se proširilo na više gradova u Bosni i Hercegovini. Naredno obilježavanje genocida održano je ispred kapije bivše Fabrike akumulatora u Potočarima, u kojoj su Srebreničani bili zatočeni, a muškarci od 12 do 80 godina odvajani od žena i odvođeni na strijeljanje.

U oktobru (25. 10.) 2000. godine, odlukom visokog predstavnika, određena je lokacija u Potočarima za mezarje i spomen-obilježje za žrtve genocida, a 10. maja 2001. godine, također odlukom Wolfganga Petritscha, osniva se Fondacija “Srebrenica – Potočari”, ustanovljena kao neprofitna organizacija koja ima za cilj izgraditi i održavati kompleks u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici iz 1995. godine. Godine 2001. postavljen je kamen temeljac za gradnju Memorijalnog centra, a uredbom visokog predstavnika Paddyja Ashdowna od 25. marta 2003. godine utvrđeno je da “Fabrika akumulatora, zgrada koju je holandski bataljon koristio kao svoje sjedište 1994. i 1995. godine, treba pripasti Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, spomen‑obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine”. Memorijalni centar zvanično je otvorio bivši američki predsjednik Bill Clinton 20. septembra 2003. godine.

Nakon toga, svake se godine 11. jula komemoracijom, dženazom i ukopom identificiranih žrtava genocida obilježi godišnjica genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine. Tako će biti i 11. jula 2020. godine, kada se navršava 25 godina od genocida.

Pripreme za obilježavanje 25. godišnjice genocida počele su još u oktobru 2019. godine, kada je održan inicijalni sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima “sigurne zone UN-a Srebrenica” iz jula 1995. godine. Za predsjednika Organizacionog odbora imenovan je Hamdija Fejzić, koji je i aktuelni zamjenik načelnika Opštine Srebrenica. Imenovani su i potpredsjednici Organizacionog odbora, kao i sekretari. Za potpredsjednike Organizacionog odbora imenovani su Ševket Hafizović, Emir Suljagić i Damir Peštalić, a za sekretare Nermin Alivuković i Mirsad Bešić.

Već na prvom sastanku Organizacionog odbora konstatirano je “da svi oni koji negiraju genocid nisu dobrodošli u Memorijalni centar Potočari”.

“Dostojanstveno i bez problema smo obilježili 24. godišnjicu genocida nad Bošnjacima SZ UN-a iz jula 1995. godine. Uveli smo pravilnik o radu Organizacionog odbora, a riješeno je i finansiranje obilježavanja 11. jula. Uspjeli smo da to uvedemo u sistem, da se zna ko finansira, na koji način, da se uvrsti u određene budžete finansiranje 11. jula. Tako će biti kada je u pitanju obilježavanje 25. godišnjice genocida. Pripreme su već počele. Na vrijeme smo krenuli, poduzete su određene aktivnosti. Otišli su već određeni pozivi prema predsjednicima i premijerima određenih država”, kaže predsjednik Organizacionog odbora Hamdija Fejzić.

Fejzić dodaje da će kompletan Organizacioni odbor biti formiran u drugoj polovini januara, kada će biti održan sastanak na kojem će biti izabrani predsjednici pododbora.

“Nismo još utvrdili datum, ali u posljednjem dijelu januara bit će formiran kompletan Organizacioni odbor kako bismo krenuli s poslom. Bit će mnogo posla. Pripreme i obilježavanje godišnjice genocida ne smiju biti korištene u političke svrhe”, kaže Fejzić.

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, smatra da Memorijalni centar treba zauzimati središnje mjesto u obilježavanju i komemoraciji godišnjice genocida.

“Memorijalni centar je do sada igrao u najboljem slučaju, ponavljam, najboljem slučaju, sporednu ulogu u organizaciji i obilježavanju godišnjice genocida nad Bošnjacima istočne Bosne. Moj cilj je, i ne mogu obećati da će se to odvijati po planu i bez otpora, da Memorijalni centar u skladu sa svojim mandatom postane središnje mjesto u obilježavanju i komemoraciji. Ono što znam pouzdano jeste da ni mi ni naši prijatelji ne želimo da vidimo neke od stvari koje je moguće vidjeti tokom komemoracije i koje bacaju sjenu na događaj čiju svetost nikad ne možemo izgubiti iz vida. Uradit ću sve što mogu da 25. godišnjicu obilježimo na način koji se temelji na uvažavanju svetosti mjesta na kojem se sve nalazimo”, kaže Suljagić.

Suljagić smatra da brzina i način na koji će se transformirati Memorijalni centar nije samo u njegovim rukama i tiče se direktno drugog, važnijeg pitanja, “našeg razumijevanja relevancije vlastitog iskustva”.

“Dvadeset peta godišnjica je trenutak u historiji kada imamo priliku da sagledamo iskustvo genocida u istočnoj Bosni, njegove refleksije na genocid i zločine protiv čovječnosti počinjene drugdje i konačno počnemo graditi jedan jedinstven narativ o tome šta se dogodilo devedesetih godina. Ne želim da se osvrćem, barem ne previše, na vrijeme iza nas, ali svi napadi na našu memoriju, a oni će u godini pred nama biti samo žešći, zapjenjeniji, rezultat su naše odluke da dopustimo svođenje kompletnog iskustva genocida protiv našeg naroda na pet dana jula 1995. godine i istočnu Bosnu. Sada moramo izaći iz tog (samo)nametnutog narativa i Srebrenicu, ali i opsadu Sarajeva, prijedorske logore – da nabrojim samo emblematske zločine – uvrstiti u jedan jedinstven narativ o pokušaju uništenja jednog naroda u njegovoj geografiji”, naglašava Suljagić.

Suljagić smatra da će u godini pred nama prvi napad će doći s “dobro poznatih uporišta”: iz industrije negiranja koju je utemeljio i brižljivo je njeguje režim Milorada Dodika u obliku tzv. izvještaja tzv. komisija za Srebrenicu i Sarajevo.

“Na to ćemo, vjerujem, imati spreman odgovor i već počinjemo da radimo na tome, ali napadi na Srebrenicu, odnosno Memorijalni centar su svakodnevni iz jednog prostog razloga: u onoj mjeri u kojoj je zločin počinjen u Srebrenici bio zločin uperen protiv svih na, i negiranje tog zločina je upereno protiv svih nas. Posao koji rade ljudi u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari težak je i nezahvalan – na trenutke se ponovo osjećam kao da sam u enklavi, u 1993. ili 1994. godini, to je naime nivo naše izolacije – ali je historijski i stoga koristim i ovu priliku da pozovem sve građane BiH, sve one protiv kojih je Srebrenica bila uperena ili su to tako doživjeli, da ovaj centar počnu smatrati svojim vlasništvom i počnu se tako ponašati”, rezolutan je Suljagić.

Bošnjaci u Srebrenici očekuju da će 25. godišnjica genocida biti obilježena dostojanstveno, kako to žrtve zaslužuju, da će proći bez problema i provokacija. Predstavnici udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida očekuju da će do 11. jula biti usvojen Zakon o negiranju genocida, a stava su da, ako to ne uradi Parlament BiH, onda treba da to uradi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko.

Nakon obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima “SZ UN-a” Srebrenice, bit će intenzivirana predizborna kampanja za lokalne izbore u oktobru. Bošnjački politički predstavnici u Srebrenici ušli su u 2020. godinu prilično nejedinstveni. Zapravo, podijeljeni su u dvije grupe. Jedna grupa okupljena je oko SDA (SDA, SBB, SBiH, DF, bivši načelnik Ćamil Duraković i drugi), dok drugu grupu, koja je i dio vlasti, predvodi Hamdija Fejzić, aktuelni zamjenik načelnika (tu su još i Nedib Smajić, predsjednik Skupštine, PDA, SDP). U proteklim mjesecima održan je niz sastanaka između političkih predstavnika koji, ruku na srce, nisu dali konkretan rezultat u vidu jedinstvenog stava i nastupa na oktobarskim izborima.

Prema riječima predsjednika OO SDA Srebrenica i delegata u Vijeću naroda RS-a Alije Tabakovića, “2020. godina je na neki način ispit zrelosti Bošnjaka u Srebrenici, ali i općenito Bošnjaka izvan Srebrenice”.

“Budući da je izborna godina, slijedi nam obaveza da učinimo sve kako bismo vratili dostojanstvo Srebrenici. Ovo je vjerovatno posljednja prilika da Srebrenicu vodi čovjek koji ne negira genocid”, kaže Tabaković, koji “očekuje od svih aktera koji se bave javnim i političkim životom da svi daju svoj doprinos zajedničkom nastupu”.

“Sada već možemo reći da će Bošnjaci imati jednog kandidata za načelnika, ali će se razgovori oko liste za Skupštinu nastaviti u narednom periodu. Uglavnom smo usaglasili zajedničke principe političkog djelovanja za naredne izbore. Postoji mogućnost da mali broj pojedinaca neće prihvatiti principe zajedničkog političkog djelovanja Bošnjaka, ali ako bude tako, oni nisu više problem našeg razgovora i bit će jasno na kojoj su strani, tj. na strani onih koji negiraju genocid”, mišljenja je Tabaković. U suštini, svi bošnjački politički predstavnici u Srebrenici mišljenja su da je neophodno bošnjačko jedinstvo.

“Postoje razne kombinacije kada je bošnjački korpus u pitanju; na koju stranu i gdje se svrstati. Smatram da, bez obzira na poglede, Bošnjaci trebaju imati jedinstvenu listu i jednog kandidata za načelnika”, rekao je u izjavi za lokalne medije aktuelni zamjenik načelnika Opštine Srebrenica Hamdija Fejzić.

Bez obzira na sve, pred Bošnjacima u Srebrenici je težak i turbulentan period u kojem će im biti neophodna podrška prije svega iz Sarajeva.

“Kada govorimo o Srebrenici, svi smo emotivni i ponekad ne ulazimo trezveno u ozbiljne procese. Svakako da su nas izbori 2016. iznenadili i zatekli. Trebalo je vremena da se oporavimo. Ono što nedostaje jeste institucionalna podrška nama ovdje da se nosimo sa sistemima koji nas negiraju. To je Banja Luka uz podršku Beograda. Da bismo se izborili s time, neophodna nam je jača institucionalna podrška Sarajeva”, kaže bivši načelnik Opštine Srebrenica Ćamil Duraković.

Duraković smatra da je “Srebrenica obaveza svih nas, posebno probosanskih političkih stranaka”.

“Kada se stvari prepuste i lokaliziraju, onda se desi to što imamo. Neki neodgovorni Bošnjaci ne vide značaj Srebrenice većim od onoga što su njihove vlastite pozicije. Ne smijemo dozvoliti da pojedinac pa ni jedna stranka ima ekskluzivitet nad Srebrenicom, koja je mnogo važnija od nas pojedinačno. Jedino rješenje jeste da se sve probosanske stranke ujedine na pitanju Srebrenice i, pored deklarativne, daju svaku drugu podršku da se izbori ove godine iznesu do kraja, a to je vratiti Srebrenici dostojanstvo izborom načelnika koji ne negira genocid i izborom većine u Skupštini opštine koja ne negira genocid, a to su probosanske stranke. Svaka druga priča ili izvlačenje iz nje vodi nas u još veći gubitak nego što je to bilo 2016. godine. Mislim da stvari idu u dobrom smjeru i da smo na putu da ostvarimo puno političko jedinstvo, jer prostora za gubljenje Srebrenice 2020. godine nemamo iz prostog razloga što bi još jedan Grujičićev mandat i ovo malo Bošnjaka povratnika otjerao iz Srebrenice. Mi to ne smijemo dozvoliti”, kaže Duraković.

Bošnjaci u Srebrenici prvo moraju dostojanstveno obilježiti 25. godišnjicu genocida, a nakon toga spremno dočekati oktobarske izbore. Politički predstavnici Bošnjaka, bez obzira na sve nesuglasice i različita mišljenja, moraju pronaći način da zajednički djeluju i ostvare neophodno bošnjačko i probosansko jedinstvo. S druge strane, obični građani već odavno očekuju da bude poznato i ime bošnjačkog kandidata za načelnika koje se još uvijek ne može naslutiti jer se u Srebrenici svakodnevno spominje neko novi kao potencijalni kandidat. Sve to stvara dodatnu nervozu među bošnjačkim stanovništvom koje generalno nije zadovoljno proteklim periodom. Međutim, Bošnjaci u Srebrenici svjesni su da bi najveća i najdostojanstvenija pobjeda u 2020. godini, kada se obilježava 25. godina genocida, bila da na čelu Srebrenice bude čovjek koji ne negira genocid.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!