Životna pomoć stiže iz Fonda

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kao i Fond koji je osnovan 2011. godine, pomakli su mnoge stvari nabolje u zapošljavanju ove populacije. Ali, još ima prostora da društvo u potpunosti sagleda i prepozna veoma vrijedan radni potencijal koji ima ova kategorija radno sposobnog stanovništva

U Federaciji BiH žive deseci hiljada osoba s invaliditetom, a njihov najveći problem, uz one zdravstvene, jeste zapošljavanje. Osnivanjem Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH, preko kojeg je samo u posljednje tri godine zaposleno oko 2.300 osoba s poteškoćama, stanje se počelo poboljšavati.

RAVNOPRAVNI NA TRŽIŠTU

Jedan od uspješnih primjera zapošljavanja osoba s invaliditetom jeste Privredno društvo “Naš pogled” iz Živinica, osnovano prije pet godina, u okviru kojeg funkcioniraju: salon fizioterapeutskih usluga, restoran “Oko” i pržionica kahve “Bosanski merak”. U ove tri poslovne jedinice zaposleno je 20 osoba, od toga je 15 s invaliditetom.

Društvo je osnovano na inicijativu Udruženja slijepih i slabovidnih lica općina Živinice i Kladanj zato što su njihovi članovi bili na margini po pitanju zapošljavanja, školovanja i ravnopravnog sudjelovanja u društvu.

“Startali smo s tri uposlenika, koji su bili osobe s invaliditetom, da bismo uopće dobili status privrednog društva za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Prednost nam je bila to što je naše udruženje bilo stabilno i imalo je restoran. Pošto je udruženje neprofitna organizacija, inspekcije nisu dozvolile ostvarivanje profita i dobiti. Imali smo razrađenu djelatnost i onda smo je samo pretočili u naše privredno društvo”, priča Jasmin Jašarević, direktor “Našeg pogleda”.

S obzirom na to da su u Udruženju imali školovane fizioterapeute, došli su na ideju da otvore i salon za masažu. To su u obliku projekata na javnom pozivu predložili Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, od kojeg su dobili sredstva za nabavku potrebne opreme, što je bilo dovoljno za pokretanje nove djelatnosti.

“Fond raspisuje dva javna poziva svake godine, a mi smo tako krenuli s novim idejama. Sljedeći naš projekt bio je pokretanje pržionice kahve i pakirnice za praškaste proizvode. Tada smo počeli koristiti i stimulans za dodatno zapošljavanje osoba s invaliditetom od Fonda. Tako smo došli do toga da danas imamo 20 uposlenih, od toga je 15 osoba s invaliditetom”, kaže Jašarević.

Restoran “Oko”, iz kojeg opslužuju centar za hemodijalizu u Domu zdravlja u Živinicama, ravnopravno učestvuje u tenderima za javne nabavke.

“U salonu za masažu rade četiri osobe, od toga su tri osobe s invaliditetom. U salonu imamo dva solarija, saunu, salu za fitnes i salu za oporavak pacijenata, u kojoj se najviše rade vježbe s pacijentima koji su imale moždani, srčani udar ili sportske povrede”, pojašnjava Jašarević, ističući da s kahvom “Bosanski merak” ravnopravno učestvuju na tržištu.

Tvrdi da imaju sve potrebne mašine koje su nabavili uz podršku Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, s kojim imaju dobru saradnju: “Ljudi iz Fonda su uvijek tu za nas. I mi smo svaki projekt na vrijeme opravdali i nije bio zloupotrijebljen. Ljudi iz Fonda to znaju kroz kontrole i nadzore”, priča Jašarević i dodaje da je osnivanje Fonda jedan od najboljih poteza Vlade Federacije BiH: “Vjerujte, te su osobe bile sve na margini. Sve se svodilo na ličnu snalažljivost. S obzirom na to koliko je osoba uposleno, ovaj Fond daje dobre rezultate i trenutno je stanje zadovoljavajuće.”

PAPUČE S POTPISOM IZ GORAŽDA

Udruženje oboljelih od cerebralne paralize i distrofije iz Goražda osnovalo je firmu “Životna pomoć”, u kojoj osobe s invaliditetom vrijedno pokazuju kako mogu biti ravnopravni članovi društva. Mirsada Ćulov, predsjednica Udruženja oboljelih od cerebralne paralize i distrofije Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i direktorica firme, kaže da je Udruženje kroz niz aktivnosti spoznalo da je jedan od osnovnih problema osoba s invaliditetom nemogućnost zapošljavanja.

“Imali smo priliku družiti se sa sličnim udruženjem iz Njemačke. Oni imaju radionice u kojima zapošljavaju osobe s invaliditetom. Kada sam bila kod njih u posjeti i vidjela, to mi je bila dovoljno dobra ideja da je pokušamo realizirati i kod nas. Oni su nam pomogli u osiguravanju mašina i svega ostalog”, kaže Ćulov.

Radionica “Životna pomoć” djeluje od 2005. godine, a prvobitna djelatnost bila je proizvodnja drvenih slagalica za djecu uzrasta od tri do šest godina, koje su najvećim dijelom plasirane na njemačko tržište. Za dvije godine uspjeli su slagalicama opskrbiti vrtiće u Njemačkoj. Nažalost, iako su bile odličnog kvaliteta, u BiH niko nije bio zainteresiran za te igračke.

“Kod nas još uvijek bolje odgovaraju neke igračke sumnjivog kvaliteta nego ove koje su se proizvodile u Bosni. Kada smo vidjeli da nemamo više tržišta, a nije bilo ni zakona ni Fonda, morali smo napraviti veliku pauzu”, priča naša sagovornica.

Prije tri godine su se ponovo aktivirali. Uradili su potrebne akte i dobili status zaštitne radionice u kojoj sada proizvode platnene papuče. “Ovo je sada malo bolji dio priče jer sada već imamo Fond za zapošljavanje osoba s invaliditetom, s kojim imamo fer saradnju i podršku”, kaže Mirsada Ćulov.

U neposrednoj blizini njihove radionice nalazi se privatna firma “Prevent”, od koje uzimaju ostatke platna. Pošto “Prevenet” proizvodi autopresvlake, imaju mogućnost da od veoma kvalitetnog materijala uzimaju ostatke i šiju platnene papuče ili pokućnice.

“Naši najveći kupci su naši sugrađani. Ipak, nisam zadovoljna. Da l’ nemam sreće ili ljudi nemaju sluha da nas podrže, nisam sigurna”, iskrena je Ćulov. Radionica “Životna pomoć” ima i mašine za vez, tako da papuče rade s ličnim imenom.

U radionici trenutno rade četiri osobe s invaliditetom. Kad imaju više narudžbi, onda angažiraju i svoje roditelje. “U Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH prijavljujemo se svaki put kad osjetimo potrebu za tim i do sada smo imali pozitivan odgovor i fer saradnju. Mislim da ti ljudi zaslužuju pohvale”, kaže Ćulov. Ona smatra da je položaj osoba s invaliditetom mnogo bolji nego prije deset godina, ali i naglašava da još ima mnogo stvari koje nisu sistemski riješene i na kojima se mora raditi.

 

Ahmet Baljić, direktor Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH

STAV: Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH formalno je profunkcionirao 2011. godine s namjerom da služi kao podrška zapošljavanju svih kategorija osoba s poteškoćama. Vi ste na mjesto direktora došli 2015. godine. Šta ste zatekli i šta ste do sada uradili?

BALJIĆ: Rezultati rada koje mi imamo danas jesu čista matematika, oni su egzaktni i dokazivi. Kada je riječ o naplati posebnog doprinosa od osnivanja do 2015. godine, ona je na godišnjoj razini iznosila oko šest miliona maraka. Od 2015. godine do danas, zahvaljujući svim mjerama i aktivnostima koje smo provodili, ta je naplata porasla na 14,5 miliona maraka. Ovo je egzaktan pokazatelj da je riječ o povećanju višem od 200%. Porastom prihoda, Fond je bio u mogućnosti da adekvatnije realizira projekte zapošljavanja osoba s invaliditetom. U periodu od 2010. do 2015. godine za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom Fond je isplatio ukupno oko sedam miliona KM, a od 2015. do kraja tekuće godine za ovu namjenu bit će izdvojeno 26 miliona KM. To je povećanje od 400%. Od 2010. do 2014. godine zaposleno je oko 650 osoba s invaliditetom. U periodu od 2015. godine zaključno s 31. decembrom tekuće godine mi ćemo se moći pohvaliti činjenicom da je zaposleno oko 2.300 osoba s invaliditetom za nepune tri godine rada.

STAV: Kako ste postigli ove rezultate?

BALJIĆ: Odmah smo napravili presjek stanja iz kojeg se jasno vidjelo da poslodavci, kada je riječ o uplati posebnog doprinosa, funkcioniraju po principu švedskog stola. Oni društveno odgovorni koji žele uplatiti – uplate. Oni koji ne žele ne uplate i prođu nekažnjeno. Mi smo kreirali aplikativni softver i propisane su obaveze svim poslodavcima. Oni su, između ostalog, obavezni popuniti obrasce koji se nalaze na stranici Fonda i jednostavno uđu u bazu podataka. Tragom toga, u posljednje vrijeme poslali smo oko 8.000 upozorenja pred tužbe. Radili smo aktivno na terenu. Imali smo samo u tekućoj godini oko 30 javnih prezentacija i projekata Fonda, imamo dobru saradnju s organizacijama osoba s invaliditetom i, generalno, imamo pozitivan ambijent s tendencijom daljnjeg rasta i razvoja. Naplata po osnovu posebnog doprinosa u konstantnom je porastu i to nam pruža osnovu da možemo realizirati sve započete projekte i raspisati nove. Danas imamo evidentiranih više od 12.000 poslodavaca s uplatama posebnog doprinosa. Ali, generalno, mi ćemo imati problem na ovom polju sve dok se ovo pitanje sistemski ne riješi. Imamo nedorečen zakon i mi smo u vječitoj borbi s vjetrenjačama. Evo, hvala Bogu, malo po malo, te stvari idu nabolje i rezultati su vidljivi. Problem je što, iako je zakonodavac propisao i sankcije za nepoštivanje zakonskih odredbi, jedna institucija u Federaciji nema ingerenciju da provodi nadzor nad provedbom tog zakona u dijelu koji se odnosi na uplatu posebnog doprinosa. Zato u tom dijelu imamo anarhiju.

STAV: Koliko su osobe s invaliditetom upoznate s pravima koje mogu ostvarivati preko Fonda?

BALJIĆ: Uspjeli smo se odazvati na sve pozive zainteresiranih grupacija u Federaciji i u BiH. Nama je u interesu da afirmiramo ovu priču, da skrećemo pažnju osobama s invaliditetom koje imaju pravo pristupa sredstvima Fonda, da nudimo kvalitetne programe i projekte, da generalno Fond nudi kompletnu podršku za osobu s invaliditetom, od školovanja, doškolavanja, kvalifikacije, specijalizacije za odrasle, do stimuliranja novog zapošljavanja i održavanja te zaposlenosti. Ja sam siguran da osobe s invaliditetom nisu dovoljno upoznate sa svim onim pravima koja mogu ostvariti od Fonda.

STAV: Zašto?

BALJIĆ: U tome dijelu mi radimo što je do nas, naši su kapaciteti vrlo skromni. Radimo javne promocije i prezentacije. Nažalost, imamo potpunu medijsku blokadu. Da se napravi drugačiji pristup, vjerujem da bismo imali više zainteresiranih osoba s invaliditetom za projekte koje nudi Fond. Paradoksalna je činjenica da, prema nezvaničnim podacima, u Federaciji imamo oko 30 hiljada osoba s invaliditetom od 60% i više, i kao takvi imaju pravo pristupa ovim sredstvima, ali ne apliciraju u većem broju. Znači da osobe s invaliditetom nisu dovoljno upoznate sa svojim pravima.

STAV: Ko je nadležan da ih upozna s tim pravima?

BALJIĆ: Mi radimo što je do nas. Radimo promocije i prezentacije, afirmiramo Fond kroz organizacije osoba s invaliditetom, kroz javne promocije i prezentacije naših programa i projekata. Ali, mislim da mi u tom dijelu ne možemo napraviti nikakav poseban iskorak u odnosu na postojeće stanje zbog medijske blokade. Jednostavno, pravi se sveopći ambijent letargije i beznađa, što je potpuna laž i neistina. Stvarno stanje sasvim je drugačije. I mi smo dokaz da je stvarno stanje jasno drugačije. Evo, uzet ćemo posljednji javni poziv, gdje je za stimulans i nova zapošljavanja ostalo neutrošeno oko 400.000 maraka. Mi pričamo o namjenskim nepovratnim sredstvima koja nisu mala i beznačajna. Dapače, jako su značajna i ostanu neutrošena. Imate situaciju da, s jedne strane, ostane neutrošen novac, a s druge imate paradoks da se stalno priča o sivilu, crnilu i beznađu u državi, što jednostavno nije tako.

Mi se borimo protiv toga i dajemo sve od sebe da popravimo stanje. Broj zainteresiranih osoba s invaliditetom i broj poslodavaca koji žele zaposliti osobe s invaliditetom raste iz javnog poziva u javni poziv. Samo po posljednjem pozivu Fond je osigurao 6,6 miliona KM za nova zapošljavanja.

Pored zapošljavanja, bitno je naglasiti da mi održavamo zaposlenost za više od 1.200 osoba s invaliditetom za koje plaćamo kompletne doprinose. Imamo kvalitetne projekte profesionalne rehabilitacije kroz koje je omogućen pristup sredstvima Fonda za osobe koje žele da se prekvalificiraju, da se educiraju, specijaliziraju za određeno zanimanje. Imamo od zanata do doktorata. Jako me veseli kada vidim da raste broj osoba s invaliditetom koji pokreću samostalne biznise i obrte. Znači, svi oni funkcioniraju, rade i opstaju isključivo zahvaljujući pomoći koju dobivaju od Fonda. Takvih obrta imamo oko 800 danas i to je jedan od najkvalitetnijih načina gdje, pored onog početnog stimulansa, osoba s invaliditetom ostvaruje pravo na trajnu refundaciju doprinosa. Faktički, sve do momenta njenog penzioniranja. Zahvaljujući drugačijem odnosu prema poslu, i mi imamo ovaj jasan i mjerljiv rezultat. Imamo mnogo pozitivnih priča. Godine 2015. imali smo 15 preduzeća, danas imamo 90.

PROČITAJTE I...

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od toga susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije

Ove godine, 20. oktobra, navršava se stotinu četrdeset godina od austrougarske okupacije naše domovine, događaja u kojem je hiljade Bošnjaka svjedočilo svoju ljubav i odanost prema svojoj domovini, vjeri i narodu. Hiljade naših predaka i prethodnika dalo je tada svoje živote da bismo mi, njihovi nasljednici i potomci, danas živjeli. I evo, sto četrdeseti put dočekujemo godišnjicu okupacije bez ijedne riječi ili slova o njima. Za sto četrdeset godina nismo podigli nijedan spomenik našim junacima niti smo se puno trudili da bar sačuvamo njihove mezaristane, kojih je iz godine u godinu sve manje

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!