Zabrinutost u Krajini zbog najavljenog novog vala migranata

Novi priliv migranata dodatno će ugroziti sigurnost mještana Velikog Luga i bojim se da se ne ohrabre i počnu napadati prolaznike. Ne bih da ih osuđujem prije vremena, ali samo ne vidim da neko ima kontrolu nad njima. Nije mi jasno šta Međunarodna organizacija za migracije radi po tom pitanju”

 

Migrantska kriza potresa našu zemlju duže od godinu, a Unsko-sanski kanton podnosi njen najveći teret. Izjava ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragana Mektića da se s dolaskom proljeća može očekivati novi veliki val ilegalnih migranata kod Krajišnika je izazvala dodatni strah i nesigurnost. Prošle godine u BiH ušlo je oko 25.000 migranata, a ove se godine očekuje isti ili veći broj. Bez obzira na to što je većina njih napuštala našu zemlju u kojoj su im Unsko-sanski kanton, tačnije Bihać i Velika Kladuša, bili glavna tačka s koje su ulazili u Evropsku uniju, za ovdašnje stanovništvo to nije nikakva utjeha, jer migranti, dok borave u ovim gradovima, prave materijalnu štetu i sve češće izazivaju strah kod građana.

Vlada Unsko-sanskog kantona, odnosno Operativna grupa za koordiniranje aktivnosti i nadzor nad migrantskom krizom, donijela je odluku da Unsko-sanski kanton u postojeće smještajne kapacitete ne može primiti više od 3.200 migranata. Međutim, očigledno je da ta odluka ne pije vode i da migranti dolaskom toplijih dana svakodnevno pristižu u ovaj kanton. Uglavnom dolaze ilegalno preko krijumčara koji ih dovoze privatnim vozilima, a odnedavno i “Talgom”. Nema konkretnih planova i strategija kako bi se zaštitilo lokalno stanovništvo, a migranti smjestili daleko od gradskih i prigradskih naselja.

“Od samog početka ideja je bila da za migrante postoji veći centar izvan grada da bi se smanjio pritisak na Bihać. Do ovog momenta nema nikakvih planova, ništa konkretno niti dogovoreno za otvaranje novog kampa. Nije plan Međunarodne organizacije za migracije, niti je mandat da IOM otvara nove kampove. Ako ova država sutra kaže da će se otvoriti novi kamp na teritoriji neke općine, mi smo tu da to podržimo u okviru našeg posla. Ne mogu komentirati odnose u državnim institucijama, ali mislim da zaista snažne napore ulaže i Ministarstvo sigurnosti BiH i Vlada Unsko-sanskog kantona, kao i lokalna zajednica, s kojima smo u odličnoj saradnji. Ljudi daju sve od sebe da ovo prođe na najlakši način, da možemo u prolasku tih ljudi ovuda osigurati da dobiju normalan smještaj sa svim servisima koje smo u obavezi dati. Mi tu uskačemo kao logistička pomoć, a i dalje se radi na potpisivanju protokola o preuzimanju kampova u nadležnost Ministarstva sigurnosti BiH. Mi smo spremni za potpisivanje tog protokola, ali sada se čeka na odluku Vijeća ministara BiH”, kaže Vladimir Mitkovski, projekt-koordinator pri Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM).

PRIJEDLOG ZA UVOĐENJE POLICIJSKOG SATA

Građani su vrlo zabrinuti u pogledu sigurnosne situacije zbog otvaranja novih migrantskih centara u Bihaću. Ako tome dodamo još i informacije da se iz Grčke prema Balkanu kreće oko 70.000 migranata i izbjeglica, cijela situacija još je složenija. Od svih mjesnih zajednica najveći teret migrantske krize u Bihaću snosi Veliki Lug, u kojem se nalazi prihvatni centar “Bira”. Lokalno stanovništvo je u strahu i samo po potrebi izlazi iz svojih domova. Budući da je riječ o maloj mjesnoj zajednici u malom gradu kakav je Bihać, stanovnici nisu navikli na ovoliki broj nepoznatih lica o čijem porijeklu i prošlosti ni službe sigurnosti nemaju informacija.

“Mi smo ovdje u problemu od prvog dana otkako su oni došli. Sigurnost nam je svakodnevno ugrožena. Svaku noć zovem policiju ili ganjam nekoga po dvorištu. Provaljeno je u četiri kuće u nekoliko dana. Meni su pogazili nasade luka u koje sam ja uložio tri stotine maraka. Tu štetu ja ne mogu naplatiti. Živim od poljoprivrede i demobilisani sam borac, valjda imam pravo i ja na egzistenciju. Sada ide proljetna sjetva i ja ne smijem ništa da sijem zbog toga”, kaže Sead Šehić, mještanin Velikog Luga čija kuća graniči s objektom prihvatnog centra “Bira”.

Edin Šušnjar iz Velikog Luga kaže nam kako o problemu s migrantima i ne razmišlja jer ubrzo očekuje vizu i sprema se za odlazak u Njemačku. Ali ističe kako je zabrinut za majku koja ostaje sama i nije u stanju da se brani od eventualnih pokušaja krađe ili drugih vrsta nasilja koje bi migranti mogli počiniti.

“Novi priliv migranata dodatno će ugroziti sigurnost mještana Velikog Luga i bojim se da se ne ohrabre i počnu napadati prolaznike. Ne bih da ih osuđujem prije vremena, ali samo ne vidim da neko ima kontrolu nad njima. Nije mi jasno šta Međunarodna organizacija za migracije radi po tom pitanju? Ne brinem se za mlade jer ionako odlaze vani, ali ostaje starija raja, a oni su nemoćni i ne mogu se braniti u slučaju nekih problema s migrantima. Hodaju ovuda i danju i noću. U većim i manjim grupama. Sjede na pruzi. Neko bi trebao da bude zadužen za sakupljanje smeća koje oni ostave iza sebe. Policijske patrole bi trebale stajati na više mjesta i trebalo bi uvesti policijski sat, jer, čim se smrkne, oni se razlete po mahalama”, tvrdi Edin Šušnjar.

Situacija ništa mnogo bolja ni u susjednoj mjesnoj zajednici Mali Lug, koja se nalazi preko puta Velikog Luga, kroz koju se migranti prebacuju, krijući se od policijskih patrola, u centar grada, pri tom čineći i određena krivična djela kao što su provale u privatne kuće i poslovne objekte.

“S obzirom na to da se uz našu mjesnu zajednicu nalazi Željeznička stanica Bihać i da kroz ovo naselje prolazi pruga koja vodi iz Bihaća prema Bosanskoj Krupi i dalje, migranti svakodnevno prolaze ovuda, a da bi izbjegli policiju i policijske kontrole, koriste situaciju i to što mi nemamo rasvjete, pa se na taj način prebacuju u grad, a usput izvrše provale u kuće. Idu od vrata do vrata, kucaju i traže hranu. Ako se vlasnik kuće ne pojavi, onda provaljuju u kuću. Ovdje je njih pet provalilo trgovinu, uprkos videonadzoru, i nanijeli su veću materijalnu štetu vlasniku te trgovine koja je smještena uz samu cestu”, navodi Elvir Šehić, predsjednik Mjesne zajednice Mali Lug.

APEL GRADSKOG VIJEĆA PREDSJEDNIŠTVU BiH

Grad Bihać i Gradsko vijeće Bihaća u skladu sa zaključkom predsjedavajućeg Gradskog vijeća Bihać Davora Župe pozvali su članove Predsjedništva BiH da što prije isplaniraju održavanje radne sjednice u Bihaću na kojoj bi se razmatrao problem migrantske krize u Unsko-sanskom kantonu.

“Vjerovatno ste upoznati s teškom, sada već kritičnom situacijom u kojoj se grad Bihać nalazi posljednjih godinu dana pogođen migrantskom krizom. Također se nadam da ste svjesni i činjenice da trenutno najveći teret ove globalne svjetske migracione krize, koja po svom obimu prevazilazi kapacitete i Bosne i Hercegovine i regije, pada na jednu lokalnu zajednicu. Grad Bihać je, bez obzira što lokalna zajednica nema nadležnosti nad rješavanjem ove krize, učinio sve da interventno sanira i ublaži negativne posljedice po svoje građane. Također je potpuno jasno da je u ovom periodu grad Bihać, što se tiče viših nivoa vlasti, u čijoj je nadležnosti rješavanje problema legalnih i ilegalnih migracija, bio prepušten samom sebi, a potpuno su zakazali Vijeće ministara BiH i Ministarstvo sigurnosti BiH na čelu s ministrom Draganom Mektićem. Unatoč ogromnim problemima, Bihać nije postao ksenofobična sredina. Od prvog dana, u skladu sa svojim kapacitetima, bori se s nastalom situacijom i, čini mi se, jedini je u lancu odgovornosti položio ispit iz solidarnosti, humanosti i ljudskosti, s obzirom na činjenicu da se svakodnevno nastavlja dolazak migranata. Kako je najavljeno od nadležnih državnih organa i međunarodnih organizacija da se prema BiH kreće novi val od oko 70.000 migranata čiji put prema zemljama Evropske unije uglavnom vodi preko Bihaća, nesumnjivo proizlazi da nas već u rano proljeće očekuje pogoršanje i usložnjavanje situacije, što zasigurno može dovesti do katastrofičnih posljedica u sigurnosnom, epidemiološkom i humanitarnom smislu za grad Bihać i njegove građane”, navedeno je, između ostalog, u dopisu članovima Predsjedništva BiH.

I dok lokalne i državne vlasti vode bitku oko toga čija je nadležnost nad migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu, a Međunarodna organizacija za migracije čeka da se oni dogovore, građani su sve više nervozniji i uznemireniji. Mogu se samo nadati da se nove grupe migranata, koje dolaze ovdje na krajnji zapad Bosne i Hercegovine, neće dugo zadržati i da je politika susjedne Hrvatske prema migracijama u određenoj mjeri promijenila, te da će novi val migranata znatno lakše prelaziti državnu granicu s Hrvatskom nego što je to slučaj do sada bio.

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!