Vrijeme je za “BH dnevnik”

“U našem društvu djeluju razni mediji, televizije, portali i novine. Neki od njih rade za određene interese i nisu objektivni. Informativne emisije često su navijačke, prepune grube propagande. Mi to sebi nećemo dozvoliti. BH dnevnik bit će originalni bosanskohercegovački televizijski proizvod koji će pružati istinite, provjerene informacije i vijesti i obrađivat će teme koje zaslužuju pažnju, a ne one koje se lansiraju u javni prostor zarad ostvarivanja nečijih ciljeva”

Od 30. oktobra 2017. godine na više televizijskih stanica u Bosni i Hercegovini počinje  emitiranje BH dnevnika. Ova informativna emisija u programu je televizija iz Sarajeva, Tuzle, Bihaća, Mostara, Zenice i Goražda. Planirano je da uskoro u ovaj projekt budu uključene i televizijske stanice iz Kaknja, Živinica, Visokog i drugih bosanskohercegovačkih gradova. Planirano je da se BH dnevnikom pokriva teritorij cijele Bosne i Hercegovine. Dnevnik će biti emitiran svakim radnim danom u 21 sat. Predviđeno je da proizvodnja bude u Sarajevu u prostorijama i studiju TVSA, a prilozi za BH dnevnik dolazit će iz cijele Bosne i Hercegovine zahvaljujući televizijama iz drugih krajeva zemlje.

Elvir Resić, direktor TVSA, naglašava kako je to zajednički dnevnik više partnerskih televizija. “Već nekoliko mjeseci pripremamo se za emitiranje BH dnevnika. Posljednjih mjesec dana radimo probna izdanja, da vidimo kako će to sve izgledati. Zadovoljan sam dosadašnjim rezultatima. Imat ćemo gostovanja, kao i živa javljanja iz naših gradova, što će dati izuzetnu dinamiku samom dnevniku. BH dnevnik nastao je nakon projekta BH veze, koji traje duže od godinu”, objašnjava Resić.

INFORMACIJE UMJESTO STEREOTIPA

BH veza je informativni program koji se emitira svakim radnim danom. Resić kaže da se javila potreba za podizanjem ovog projekta na viši nivo, te da se upravo iz te želje rodila ideja za BH dnevnikom, koji će građanima ponuditi drugačiji pristup temama i novi pogled na stvarnost u Bosni i Hercegovini. “U našem društvu djeluju razni mediji, televizije, portali i novine. Neki od njih rade za određene interese i nisu objektivni. Informativne emisije često su navijačke, prepune grube propagande. Mi to sebi nećemo dozvoliti. BH dnevnik bit će originalni bosanskohercegovački televizijski proizvod koji će pružati istinite, provjerene, utvrđene informacije i vijesti i obrađivat će teme koje zaslužuju pažnju, a ne one koje se lansiraju u javni prostor zarad ostvarivanja nečijih ciljeva. Bosna i Hercegovina je pritisnuta interesima s različitih strana, najviše iz Srbije i Hrvatske. To mnogi naši mediji, nažalost, ne prepoznaju. Neki centri ciljano i namjerno rade protiv ovog društva, a jedan broj medija samo po navici preuzima informacije i prenosi ih, uopće se ne pitajući ko ih to lansira i proizvodi, s kojim ciljem i za čiji interes”, tvrdi Resić, te dodaje da Televizija Sarajevo, kao i njene partnerske televizije s kojima, pored BH dnevnika, sarađuju na brojnim projektima ne rade ni za koga i nisu ničije produžene ruke. Resić naglašava kako osnivači ovih televizijskih kuća jesu uglavnom kantoni i općine, te da je jedan segment njihovog rada svakako upoznavanje građana s onim šta se dešava u njihovim sredinama, ali da na redovan novinarski posao niko ne utječe i da su ove televizijske kuće potpuno suverene s temama i prioritetima koje novinari i urednici odrede.

Govoreći o koncepciji BH dnevnika, Resić ističe da će se govoriti i o pozitivnim i o negativnim aspektima bosanskohercegovačkog društva, ali da će se stvari posmatrati iz realne, objektivne perspektive, te da se neće upotrebljavati niti ružičaste, niti sive i crne naočale. “U Bosni i Hercegovini problemi su očigledni. Ali, ti problemi imaju ime i prezime, imaju uzroke kojima se niko ne bavi i niko ih ne objašnjava, nego se paušalno, po principu stereotipa, prikazuju krivcima i oni koji za određene probleme nisu nikako krivi. Moramo pokazati kakva je trenutna pozicija Bosne i Hercegovine, kako se na nju reflektiraju i politički odnosi unutar BiH i oko BiH, te kako se sve to odražava na ekonomiju, obrazovanje, kulturu i općenito razvoj društva. Moraju se ozbiljnije analizirati uzroci zbog kojih se u Bosni i Hercegovini stvari ne kreću onako kako bismo željeli. Ne možemo tvrditi da je BiH nekada bila top destinacija u svijetu, a da je danas na marginama zbivanja jer to, naprosto, nije tačno. Bosna i Hercegovina je u posljednjih stotinu godina uvijek bila na marginama zbivanja, ali niko o tome ne govori”, napominje Resić i nastavlja:

“Mi ćemo pokušati tragati za uzrokom ovih i sličnih problema koji opterećuju bosanskohercegovačko društvo kako bismo shvatili zašto ne možemo krupnijim i bržim koracima ići naprijed. Da li je to pitanje političke nestabilnosti, da li je razlog to što u BiH najmanje dvije politike vuku nazad želeći da BiH nestane? Mi uporno tvrdimo da to radi vlast, ali niko ne govori o tome koja je to vlast. U Bosni i Hercegovini imamo tri vrste vlasti i tri vrste politike: probosansku, oportunističku i antibosansku politiku. Treba ih prepoznati. I probosansku politiku treba kritizirati i kazati šta se tu radi dobro, a šta ne radi. Dužni smo ukazivati na probleme za koje smo većinom sami krivi. Moramo govoriti i o našem neradu i neodgovornosti, kako političara, tako i običnih građana. BH dnevnik neće nikoga maziti, nego će pokušati na objektivnim analizama i kroz obrađene teme davati prave informacije.”

NEĆE SLUĐIVATI GLEDAOCE

Amer Brkan, direktor City televizije iz Mostara, kaže da će ova TV kuća kao partner projekta BH dnevnik ponuditi sve ljepote Mostara i Hercegovine, priče koje se već dugo stavljaju na dno liste “zato što je propaganda postala važnija od pozitivnog i istine”. “Mlada ekipa City televizije ponudit će svježu i objektivnu perspektivu na Mostar i okolicu. Nedopustivo je da prosječni korisnik medija bolje poznaje šta se dešava u nekom beogradskom naselju nego u Bihaću, Goraždu, Tuzli i drugim bosanskohercegovačkim krajevima. Ovdje ću uzeti za primjer i Mostar. To je grad koji je u našim medijima predstavljen kao grad-slučaj, a znamo da u Mostaru ima mnogo više pozitivnih priča koje konačno trebaju pronaći svoje mjesto u bosanskohercegovačkom medijskom prostoru. BH dnevnik je upravo ta platforma za ovu, ali i ostale aspekte prošlosti i stvarnosti Mostara i Hercegovine, a samim tim i cijele Bosne i Hercegovine. BH dnevnik će biti drugačiji i po tome što neće raspamećivati gledaoce, neće poručivati kako država BiH ne treba postojati, te neće biti mjesta za stihijsko novinarstvo – za one teme i poruke koje se kreiraju i nameću iz propagandnih jazbina”, opominje Brkan.

Almir Mulabećirović, generalni direktor Radio-televizije Tuzlanskog kantona, ističe da gotovo dvije godine rade na ovom projektu, a počeli su od BH veze: “Radili smo na tome da pokrenemo zajednički dnevnik koji bi pokrivao cijelu Bosnu i Hercegovinu. I, evo, dočekali smo da uđemo i u završnu fazu tog projekta. U programskoj politici pratit ćemo državu Bosnu i Hercegovinu, koja nam je na prvom mjestu. I pratit ćemo neku drugu vrstu priča, za razliku od onih koje smo svakodnevno u prilici slušati na drugim medijima, što isključivo traže loše i negativne vijesti koje onda potiču ljude na odlazak, pa se onda priča kako ovdje ništa ne valja, kako se ništa ne radi i nema perspektive. Mi mislimo da postoji čitava druga strana, armija ljudi koji žive u našoj divnoj i voljenoj zemlji i koji žele pokazati dobre stvari, ideje, projekte i poslove koji se u njoj pokreću i uspješno realiziraju.”

Mulabećirović kaže da će u realizaciji BH dnevnika učestvovati stotine ljudi koji su zaposleni na različitim bosanskohercegovačkim TV stanicama. Pojašnjava da će BH dnevnik uređivati zajednički urednički kolegij koji će svako jutro dogovarati i formirati strukturu dnevnika i kandidirati teme za taj dan. “Svaki dan će se voditelji iz Sarajevskog, Tuzlanskog i Unsko‑sanskog kantona rotirati u vođenju dnevnika, a svako jutro ćemo zajedno odlučivati šta je najbolja i najvažnija priča za taj dan u Bosni i Hercegovini, i onda će te teme po tom prioritetu ulaziti u taj dnevnik. Ovo znači da ćemo nekada iz područja koje pokriva naša televizija imati jednu ili dvije priče, nekada čak i više, a nekada nijednu. Može se desiti da pola BH Dnevnika bude posvećeno gostima i temama s područja Tuzlanskog kantona ili sjeveroistočne Bosne, koju mi pokrivamo”, kaže Mulabećirović.

DRŽAVNI MEDIJSKI PROJEKT

Senad Ramić, izvršni direktor programa TV USK, nada se da će BH dnevnik biti kvalitativni iskorak na informativnom prostoru Bosne i Hercegovine. Kaže da će sve ono što bude zanimljivo na prostoru Unsko-sanskog kantona biti popraćeno i kako će se emitirati najaktuelniji program koji će biti zanimljiv svim gledaocima iz cijele Bosne i Hercegovine. Planirano je da BH dnevnik bude informativna emisija koja će emitirati informacije od Bihaća do Trebinja, od Bijeljine do Neuma. Kada je riječ o entitetu RS, Elvir Resić kaže da će, za početak, dio informacija s područja Nevesinja i Gackog pokrivati televizija iz Mostara, televizija iz Bihaća moći će otići u Prijedor, Tuzla će pokrivati Bijeljinu, Janju itd. “Vrlo brzo ćemo ponuditi saradnju televizijama iz Banje Luke i iz istočne Hercegovine. Želimo da cijela Bosna i Hercegovina bude integrirana, da pokažemo kako nije riječ o nekom etničkom, već o državnom medijskom projektu koji će pokazati istinsku sliku Bosne i Hercegovine, bez bilo čijih utjecaja i interesa. Na televizijama koje su danas prisutne u Bosni i Hercegovini uglavnom se može vidjeti više tema iz Beograda i Zagreba, nego iz Tuzle, Bihaća ili Goražda. U nekim medijima jasno se prepoznaje kolonizatorski odnos prema Bosni i Hercegovini. Otkud nekome pravo da u Beogradu ili Zagrebu raspravlja o Bosni i Hercegovini pored živih Bosanaca i Hercegovaca, a i pored gomile njihovih vlastitih problema kojima su zatrpani u vlastitim avlijama”, pita Resić.

U projekt BH dnevnika uključena je i jedna televizija iz Novog Pazara, tako da će se redovno emitirati i prilozi iz Sandžaka. “Oni su već učestvovali u pilotima. Tako je zabilježena posjeta Erdoğana Sandžaku i mi smo imali prilog o tome u našem pilot-dnevniku. Sarađivat ćemo sigurno i s drugim televizijama iz regije. Neke televizije iz Makedonije i s Kosova već su zainteresirane za saradnju. Ovo je medijski projekt koji će polahko razvijati svoj značaj u medijskom prostoru. Od kvaliteta našeg rada zavisi hoćemo li biti zanimljivi i gledani i hoće li nam ljudi vjerovati. Ponekad imam osjećaj da nismo svjesni ničega pozitivnog, kao da sami sebe ne želimo poštovati. U najtežim vremenima i uvjetima, tokom agresije na BiH, pokazali smo koliko vrijedimo, koliko smo hrabri, ustrajni, ali i civilizirani. Danas kao da smo se počeli stidjeti sami sebe. I to je rezultat medijske propagande. Moramo vratiti svoj ponos, svoje dostojanstvo koje imamo i zaslužujemo. Između ostalog, i zbog toga nam treba BH dnevnik”, konstatirao je Resić.

PROČITAJTE I...

“Cazinska medresa zatvorena je odmah nakon završetka Prvog svjetskog rata, a ponovo je otvorena odmah nakon početka posljednjeg rata, odnosno agresije na našu zemlju. Medresa je zatvorena 1920. godine zbog nedostatka materijalnih sredstava, a otvorena je 1993. godine zbog duhovnih potreba muslimana ovog kraja. Cazin i cijela Bosanska krajina nisu mogli više podnositi stanje prekinute tradicije, već su odlučili obnoviti kontinuitet pamćenja. Medresa je ponovo svečano otvorena 8. septembra 1993. godine”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!