Velira i Fikret “vedre i oblače”

Posao meteoosmatrača vrlo je odgovoran. Ne smije se kasniti na posao, niti zakasniti s osmatranjem, jer se program koji trenutno koriste otvara desetak minuta prije punog sata. Ima mnogo posla u bihaćkoj meteorološkoj stanici, iako mnogi misle da se tu skoro ništa ne radi. Meteoosmatrač Fikret Bečić kaže da mu znaju reći kako se on zeza na poslu. Da bi i nas uvjerio u suprotno, Bečić nas je proveo kroz svoj rutinski postupak i pokazao nam kako sve funkcionira

 

Meteorologija je nauka o zemljinoj atmosferi i promjenama i od izuzetnog je značaja za savremeno društvo. Razvoj meteorologije počeo je sredinom 17. stoljeća primjenom prvih instrumenata za mjerenje meteoroloških pojava. Koliko je meteorologija danas bitna, dovoljno govori činjenica da bi današnji život bio nezamisliv bez vremenske prognoze koja nam pomaže da lakše i kvalitetnije isplaniramo naše putovanje, odmor ili određeni posao koji trebamo obaviti.

 BIHAĆ IMA SPECIFIČNU KLIMU

Meteorološka stanica Bihać uskoro bilježi osmu deceniju svog rada i postojanja. Postala je svojevrsni simbol i zaštitni znak grada. Ova vrlo značajna ustanova u nadležnosti je Federalnog hidrometeorološkog zavoda, a trenutno ima dvoje uposlenika: Veliru Memić, šefa stanice, i Fikreta Fiću Bečića, meteoosmatrača.

Velira Memić u ovoj ustanovi počela je raditi 1. marta 2004. godine, a od 2014. godine je šef Meteorološke stanice Bihać. Po struci je poljoprivredni tehničar, a završila je i Visoku poslovnu školu. Velira podsjeća da su prva mjerenja na području Bihaća počela u vrijeme Austro-Ugarske, i to u naselju Zavalje, a podaci iz tog vremena i danas se čuvaju u muzeju u Beču.

“Prve meteorološke stanice u BiH izgrađene su u doba Austro-Ugarske. Na Bjelašnici je meteorološka stanica izgrađena 1894. godine, tada je napravljena i prva mreža meteoroloških stanica u BiH. Meteorološka stanica u Bihaću izgrađena je 1950. godine, ali i prije nje su postojala mjerenja, i dolje niže je postojala stara stanica. Meteorološka stanica Bihać jedna je od četrnaest glavnih stanica u Federaciji BiH i, zbog svog geografskog položaja, jako je važna za cijelu Bosnu i Hercegovinu, jer sve promjene vremena koje nam dolaze kreću se od zapada prema istoku. Tako da smo mi u Bihaću neka vrsta kapije ili vrata svega, pa tako i vremenskih promjena. Ciklone koje se formiraju na Antlantiku najprije idu preko nas, a zatim idu na ostale dijelove BiH. Podaci koje mi ovdje izmjerimo vrlo su značajni za ostale stanice u BiH jer se na osnovu naših osmatranja rade prognoze, određuje klima nekog područja, kao i trenutno stanje atmosfere koje mi ovdje očitamo u roku od deset minuta nakon osmatranja. Kakvo je vrijeme u Lici i Krajini, uglavnom takvo vrijeme za četiri do pet sati bude u Sarajevu. Na području Unsko‑sanskog kantona postoji još jedna meteorološka stanica u Sanskom Mostu, ali manjeg kapaciteta, iako imaju slična mjerenja kao i mi. Svaki sat putem informacionog sistema odavde u sabirni centar, koji se nalazi u Sarajevu, šaljemo podatke koji najprije idu u regionalnu razmjenu, a zatim i šire, svim nacionalnim meteorološkim službama koje pripadaju Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, koje imaju pravo da uzmu naše podatke i mi njihove”, pojašnjava Velira.

Bez osmatranja meteoroloških parametara ne bi se poznavala ni klima nekog područja. To bi prouzrokovalo direktan utjecaj na zdravlje ljudi i njihovu imovinu, kao i na cijeli životinjski i biljni svijet. Meteorološki podaci korisni su i za poljoprivredu, ali u oblasti avijacije i raznih drugih oblasti, ističe Velira Memić i dodaje da Bihać ima specifičnu i vrlo promjenjivu klimu.

“Ovaj je kraj specifičan po tome što se nalazi u kotlini. U zimskom periodu po vremenu značajno odstupa od drugih, jer su kotline hladnije, zračna se masa teže pokreće ako nema vjetra i velikog zračenja i zbog toga obično budu hladnije. Ima Bihać još jednu specifičnost po kojoj je poseban, a ona se zove ‘fenski zid’. To je pojava koja nastaje uslijed jugozapadnog vjetra koji dolazi preko Plješevice, u čijem podnožju dolazi do njegovog zbijanja i tako zagrijan zrak onda ima naglu promjenu i stvara se uzlazno strujanje. Područje Bihaća pogodno je za jedriličarstvo upravo zbog tog uzlaznog toplog strujanja. Samim zagrijavanjem zraka dolazi do porasta temperature u Bihaću i, kada puhne jugozapadni ili južni vjetar, Bihać bude najtopliji u Bosni i Hercegovini, topliji čak od Mostara i Neuma”, ističe Velira Memić.

RAZMJENA PODATAKA

Mjerenja svih podataka i meteoroloških parametara stalno se provode pomoću “registernih instrumenata”, za svaki parametar posebno. Na stanici postoje osnovni i registerni instrumenti. S osnovnim rade meteoosmatrači, a registerni mjere promjene u meteorološkim parametrima u toku dvadeset četiri sata. Riječ je o mehaničkim instrumentima sa satnim mehanizmom koji se navija svakih sedam dana, na sebi imaju trake sa satnim podjelama koje se mijenjaju.

“Prvo je osmatranje u 6 sati i 30 minuta, i to je jedinstveno vrijeme za sve osmatrače u svijetu. Zatim, u 6 sati i 45 minuta prvo ide osmatranje oblačnosti, horizontalne i vertikalne vidljivosti, ustanovimo kakvih sve još pojava ima radi kompletiranja slike. Potom se mjeri temperatura, relativna vlaga, visina snježnog pokrivača ako ga ima, količina padavina. U jutarnjim satima od proteklog dana uzima se kolika je bila maksimalna temperatura u toku dana ili minimalna temperatura u toku noći. Mjerimo i atmosferski pritisak, i sve to po posebnim formulama organiziramo i napišemo u sinop izvještaj, koji je jedinstven u meteorološkom svijetu i ima poseban šifrirani jezik. Sve te podatke, nakon što ih obradimo, deset minuta do punog sata unosimo u računar koji je putem informacionog sistema spojen sa sabirnim centrom u Sarajevu i svi se podaci u taj centar prosljeđuju. Deset sati smo u stanici kolega Fikret Bečić i ja, radimo u dežurstvima”, priča Velira.

Fikret Bečić je metoosmatrač koji je u Meteorološku stanicu Bihać došao 1. februara 1996. godine. Na posao, kaže, mora da stigne do 6 sati i 30 minuta, bez obzira na vremenske prilike, zastoje u saobraćaju ili zdravstveno stanje. Najprije, usput, na gradskom mostu s ljestvice očita nivo vodostaja, a čim stigne na radno mjesto, kreće u akciju i mjeri podatke na ostalim meteorološkim uređajima.

“Ako je padala kiša, kišomjer izlijem u menzuru da vidim kolika je bila količina padavina. Očitam temperature tla, a kada uđem u meteorološku stanicu, očitam barometar, barograf, anamograf, vjetar i, kada upisujem podatke, moram upisati i one od jučer o visini maksimalne i minimalne temperature. Sve to radim preko informativnog meteorološkog sistema. Kada u taj sistem unesemo svoje podatke, oni automatski idu u razmjenu širom svijeta. U biti, mi istovremeno dajemo podatke i onima u Japanu, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama. Bihać je veoma specifičan grad zbog tog svog južnog vjetra. Iako je ovdje preovladavajući vjetar zapadni i sjeverozapadni, ali, kada puhne jugo, dešavaju se velike promjene temperature. Sjećam se da sam jednom, a bio je februar, poslao podatke u Sarajevo i nazvao me rahmetli Vehid Imamović da ponovo vidim temperaturu jer je u Sanskom Mostu bilo plus četiri, a ovdje plus trinaest. To je zbog tog južnog vjetra. Maksimalna temperatura u Bihaću bila je 8. augusta 2013. godine, a iznosila je 42 stepena Celzijusa, dok je minimalna bila minus 29 stepeni Celzijusa, tako da je sve između ta dva broja sasvim normalno za Bihać”, priča Bečić.

Posao meteoosmatrača vrlo je odgovoran. Ne smije se kasniti na posao, niti zakasniti s osmatranjem, jer program koji trenutno koriste otvara se desetak minuta prije punog sata. Ima mnogo posla u bihaćkoj meteorološkoj stanici, iako mnogi misle da se tu skoro ništa ne radi, pa Bečić uz smiješak kaže da mu znaju kazati da se on zeza na poslu. Bečić nas je proveo kroz svoj rutinski postupak pokazavši nam kako sve funkcionira.

“Ovo je higrograf koji radi na principu ljudske kose, u smislu razvlačenja. Kada je relativna vlažnost visoka, ta se kosa razvlači i povlači gore kazaljku. Kada je relativna vlažnost niska, kosa se suši i povlači kazaljku dolje. Ovo je termograf koji ima automatski mjerač temperature. Odmah je uz njih i termometar za mjerenje temperature tla, koji je uboden u zemlju”, objašnjava Bečić.

Dan meteorologije obilježava se svake godine 23. marta. Tog datuma prije 78 godina osnovana je Svjetska meteorološka organizacija koja ima 189 nacionalnih meteoroloških službi, a Bosna i Hercegovina je 1994. godine postala njenom punopravnom članicom. “Svake godine na ovaj dan u Ženevi, gdje je sjedište Svjetske meteorološke organizacije, upriliči se okrugli sto na kojem bude govora o nekoj temi koja je u toj godini značajna za klimu u svijetu. Ove godine tema je Weather-ready, climate-smart i u okviru nje bit će razgovarano o osmatranju vremena u cilju boljeg razumijevanja klimatskih promjena. Kod nas se obično u Sarajevu organizira konferencija kako bi se obilježio ovaj dan”, kaže Velira Memić.

PROČITAJTE I...

Svaki slobodan sahat vremena prilikom svake moje posjete Zagrebu provodim na Mirogoju. Tako i danas, ovog lijepog augustovskog četvrtka. Prošetam u tišini do rahmetli dida Hasana, uzdahnem, zikrim okružen obiteljskim katoličkim grobnicama uglavnom, a onda obiđem cijelo groblje zastajkujući tu i tamo i uzimajući ibreta o vrijeme i mjesto na koje zastanem i ljude čija su imena uklesana u manja ili veća grobna uzglavlja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!