Upravlja li “Coca Cola” institucijama Bosne i Hercegovine

Interni e mailovi “Coca Cole” objavljeni u dokumentima DC Leaks otkrivaju kako se “Coca Cola” bori protiv uvođenja poreza na gazirana pića s ciljem smanjenja unosa šećera i sode u organizam, koji izazivaju gojaznost i dijabetes. Među zemljama u kojima je “Coca Cola” uspjela spriječiti uvođenje poreza jeste i Bosna i Hercegovina

Ko je spriječio povećanje akciza na bezalkoholna pića u Bosni i Hercegovini? Ni manje ni više – “Coca‑Cola”. U dokumentima pod nazivom DC Leaks, odnosno e‑mailovima koje je razmjenjivalo osoblje ove globalne kompanije, jasno se vidi uloga “Coca‑Cole” u sprječavanju povećanja akciza na bezalkoholna pića, a akcize se u većini slučajeva odnose na gazirana pića. Prema našem zakonodavstvu, u bezalkoholna pića ubrajaju se “pića od voćnog soka, voćne baze, biljnih ekstrakata, žitarica i sirutke, umjetna osvježavajuća bezalkoholna pića i niskoenergetska osvježavajuća bezalkoholna pića”. U svijetu se to zove sugary drinks ili soda drinks.

Početkom ove godine vlade Federacije BiH i Republike Srpske predložile su zajedno povećanje akciza na bezalkoholna pića, pivo, alkohol, cigarete i naftu. Novac od povećanja akciza na bezalkoholna pića, pivo, alkohol i cigarete koristio bi se za reformu zdravstvenog sektora.

Činjenica je da je BiH jedna od rijetkih zemalja u svijetu i jedina zemlja u regiji u kojoj se plaća porez na bezalkoholna pića od 0,10 KM po litru. Na neki način, ovo je klasični sugary tax (izraz koji se inače, uz soda tax, koristi za porez na gazirana pića poput Coca-Cole).

Britanski list The Oserver objavio je nedavno tekst u kojem detaljno razotkriva kako “Coca-Cola”, ali i cijela industrija sugary drinks, nastoji spriječiti javne politike koje ograničavaju upotrebu šećera u industriji pića ili eventualno uvođenje poreza, koje bi opet imalo ulogu smanjenja potrošnje nezdravih gaziranih pića. Poznato je da su gazirana pića jedan od uzročnika dijabetesa i gojaznosti. The Observer, između ostalih država, navodi i BiH kao primjer zemlje u kojoj je industrija gaziranih pića spriječila povećanje poreza. U tom kontekstu naveden je e‑mail u kojem se osoblje “Coca‑Cole” hvali kako su spriječili povećanje akciza 2013. godine, ali The Observer je propustio navesti da je “Coca‑Cola” to ponovila i 2016. godine.

Kada je otkriveno da je u Nacrtu zakona o akcizama Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH predvidio povećanje akciza na bezalkoholna pića, o čemu ranije nije bilo govora, to je za sve bilo veliko iznenađenje. Proizvođači su se odmah udružili i počeli djelovati kroz udruženje u okviru Vanjskotrgovinske komore BiH, a pomoć su dobili i od Udruženja pivara (koji su također obuhvaćeni Zakonom), profesora s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i čak od same Uprave za indirektno oporezivanje. Na kraju, taj zakon, koji je obuhvatao i bezalkoholna pića, nikada nije ugledao svjetlo dana. Nije došao ni do Vijeća ministara. Od svih prijedloga, izmjene su ostale samo na povećanju akciza na gorivo, a i to je oboreno u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Tih se dana u “Coca‑Coli” vodila intenzivna komunikacija, vladalo je svojevrsno vanredno stanje. Strategija ove kompanije bila je fokusirana na raskrinkavanje načina kako se koriste fondovi za koje se prikuplja novac od akciza.

“Naša komunikacija treba biti fokusirana na činjenicu da povećanje akciza neće donijeti benefit budžetu nego suprotno, mi ćemo na lokalnom nivou napraviti kalkulacije koje će podržati naše prijedloge”, pisala je u e‑mailovima Melina Androutsopoulo iz “Coca‑Cole” Centralne i Istočne Evrope.

Androutsopoulo je detaljno objasnila strategiju: prvo treba aktivirati asocijaciju proizvođača bezalkoholnih pića, zatim argumente “Coca‑Cole” podržati činjenicama (napominje da je slična korporativna studija rađena na Filipinima i u Vijetnamu, i to se može iskoristiti i u BiH), tražiti sastanak s američkim ambasadorom u BiH i drugim zainteresiranim stranama te fokusiranje na odnose s medijima.

Ona je tvrdila u e‑mailovima da je trenutni budžetski deficit jedini razlog zbog kojeg se povećavaju akcize na bezalkoholna pića jer vlade planiraju predloženim povećanjem prikupiti dodatnih 13,2 miliona maraka godišnje. Slične promjene 2013. godine, nastavlja ona, uspješno smo zaustavili zajedničkim radom s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Udruženjem poslodavaca.

Boška Trbojević iz “Coca‑Cole Hellenic” izvijestila je 29. aprila kolege iz korporacije šta se dešavalo u vezi s akcizama.

“Imali smo sastanak u Ambasadi Amerike sa šefom ekonomske sekcije. Zamolili smo ga da nas podrži lobirajući kod ministra finansija Vjekoslava Bevande, HDZ-a i SNSD-a. Ambasada će nas podržati. Imali smo i sastanak u Centru civilnih inicijativa. Planirali smo sastanke s Draganom Čovićem ili njegovim ekonomskim savjetnikom te s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirkom Šarovićem, kao i sastanak poslovne zajednice s direktoricom Svjetske banke u BiH i predstavnicima EU. Također, 5. maja planiramo lansirati našu studiju. Nastavit ćemo konsultacije s vlastima oko akciza i javnih finansija koliko god budemo mogli kao poslodavci. Fiskalni deficit jeste veliki i krucijalno je da industrija bude konsultovana prije bilo kakvih izmjena propisa. Želimo biti dio konsultativnog procesa i želimo lansirati našu studiju u najboljem trenutku za nas”, piše u e‑mailovima koje poslala Boška Trbojević.

Koliko je uspješno “Coca‑Cola” organizirala akciju sprječavanja povećanja akciza pokazuju i izjave koje su se tih dana mogle čuti i pročitati u medijima u BiH.

Cijeli tekst pročitajte u novom broju časopisa Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 3. oktobra. 

 

 

PROČITAJTE I...

“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”

: Spremnost NATO-a da Bosni i Hercegovini i njenim Oružanim snagama pruži ne samo stručnu već i materijalnu pomoć radi ubrzavanja procesa modernizacije dodatno je ohrabrujuća ako se ima u vidu zastoj u realizaciji Akcionog plana za članstvo (Membership Action Plan – MAP) uslijed opstrukcija Vlade Republike Srpske o pitanju knjiženja vojne imovine, što je jedan od bitnih preduvjeta za ulazak u NATO

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!