Umro je Uri Avnery, vodeći izraelski borac za mir s Palestinom

URI Avnery (94), vodeći glas Izraela za uspostavljanje mira s Palestincima, preminuo je sinoć nakon što je ranije u avgustu pretrpio moždani udar, potvrdila je glasnogovornica bolnice Ichilov u Tel Avivu. Povodom smrti Uri Avneryja, Stav objavljuje intervju koji je ovaj mirovni aktivist za naš magazin dao prije tri godine.

URI Avnery (94), vodeći glas Izraela za uspostavljanje mira s Palestincima, preminuo je sinoć nakon što je ranije u avgustu pretrpio moždani udar, potvrdila je glasnogovornica bolnice Ichilov u Tel Avivu.

Avnery je napustio Njemačku još kao dijete za vrijeme jačanja Hitlerove moći, borio se u ratu 1948. godine koji je omogućio opstanak Izraela i žustro se zalagao za priznavanje palestinske države.

Prvi je Izraelac koji se javno susreo s vođom Palestinaca Jaserom Arafatom 1974. godine – a taj je njihov susret žestoko osudila izraelska desnica.

Avnery je prije deset godina za DPA izjavio da želi promjenu “genetičkog koda cionističkog pokreta i dubinsku promjenu svijesti ljudi”. “Osnova stvaranju zamislivog mira je uspostava palestinske države koja bi uključila Zapadnu obalu, Istočni Jeruzalem i Pojas Gaze”, poručio je u intervjuu prije pet godina.

Mirovni aktivist Avnery bio je zastupnik u Knessetu od 1965. do 1974., ponovno od 1979. do 1981., a kasnije je bio glavni urednik opozicijskog sedmičnika Haolam Hazeh. Dobitnik je najznačajnije izraelske novinarske nagrade Sokolov 2003. godine.

Avnery je dobivao pohvale diljem svijeta, dok ga je istovremeno kritizirala izraelska desnica prozvavši ga izdajnikom cionističkog pokreta.

Bivša izraelska ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni opisala je Avneryja kao “revolucionara”. “Nije uzmaknuo unatoč svim napadima, a usadio je ideje mira i skromnosti u srce Izraela, još kad one nisu bile ni u rječniku”, napisala je Livni u ponedjeljak na Twitteru.

Povodom smrti Uri Avneryja, Stav objavljuje intervju koji je ovaj mirovni aktivist za naš magazin dao prije tri godine.

Kada je neko decenijama politički aktivist, a ima više od 90 godina, vjerovatno je riječ o čovjeku s enciklopedijskim životnim iskustvom. Takav je Uri Avnery, izraelski mirovnjak kojeg dio bosanskohercegovačke javnosti poznaje preko njegovih novinskih članaka rijetko objavljivanih u sarajevskim medijima. Avnery ima porodično iskustvo s nacizmom, kao i s izraelskim cionizmom. Ono što ga izdvaja od drugih srodnih aktivista u današnjem Izraelu jeste to da se on već decenijama otvoreno zalaže za priznanje Palestine kao države, i to s vraćenim teritorijama okupiranim od izraelske armije od kraja šezdesetih godina do danas.

Osim kroz knjige i novinske tekstova, to je činio i konkretnim političkim angažmanom. Danas je aktivan u nevladinoj mirovnoj organizaciji Gush Shalom. Ne obazirući se na godine, Avnery povremeno organizira fizičku zaštitu Palestinaca širom Zapadne obale, štiteći ih kako od hapšenja tako i od napada nelegalno doseljenih jevrejskih ekstremista. Sukobljavao se s policijom, primao prijetnje smrću, dobijao batine na uličnim demonstracijama. Lično je poznavao neke od glavnih političkih figura na tom području, od Davida ben Guriona, jednog od osnivača izraelske države, preko nekadašnje premijerke Izraela Golde Meir do Yasera Arafata, bivšeg vođe PLO-a. S Arafatom je provodio i dane na ratištu za vrijeme opsade Bejruta početkom osamdesetih godina. Iako je, blago rečeno, prezauzet, našao je vremena da odgovori na nekoliko pitanja.

STAV: Čime se trenutno bavite u svojim skoro neprekidnim akcijama?
AVNERY: Aktivist sam mirovnog pokreta Gush Shalom kroz koji sudjelujem u brojnim akcijama. Uz to i dalje objavljujem članke koji se prevode na više jezika, za desetine hiljada čitalaca, kako u Izraelu tako i širom svijeta.

STAV: Da li ste optimist ili pesimist za sudbinu Bliskog istoka?
AVNERY: Optimistički gledam na krajnje rješenje bliskoistočnog pitanja, ali sam pesimist u vezi sa zbivanjima u bližoj budućnosti.

STAV: Kako je primljen Vaš prijedlog o nazivu “Semitski region” umjesto “Bliski istok”?
AVNERY: Pojam “Semitska regija”, nažalost, nije bio prihvaćen od izraelske javnosti.

STAV: Ako ikada bude priznata palestinska država, kojim prostorom mislite da bi išla granica s Izraelom, i kakav bi tada bio status Jerusalema?
AVNERY: Granica između Izraela i Palestine trebala bi biti temeljena na onoj od prije juna 1966. godine, s manjim izmjenama o kojima bi se uzajamno dogovorilo. Istočni Jerusalem mora biti prijestolnica Palestine.

STAV: Budući da ste poznavali Goldu Meir i Yasera Arafata, kako bi ih politički uporedili?
AVNERY: Nema nekog poređenja između njih dvoje. Oboje su bili dominantne vođe. Golda je bila sasvim beskompromisna i rigidna. Arafat je bio otvoren za promjene. On je bio lider nacionalnog oslobođenja koji je bio spreman za mir s neprijateljem.

STAV: Miko Peled, bivši izraelski vojnik i autor knjige Generalov Sin, izjavio je da postoji genocidna namjera prema Palestincima.
AVNERY: Matti Peled, general iz njegove knjige, njegov otac, bio je moj prijatelj i saradnik. Miko je dosta ekstremniji od svog oca. Ne sviđa mi se ekstremni govor. Palestinsko-izraelski sukob mnogo je složeniji da bi se sveo samo na jednu riječ. Na ovu temu preporučujem knjigu Istina protiv istine koja se može preuzeti s portala našeg Gush Shaloma.

STAV: Šta je za Vas cionizam?
AVNERY: Previše komplicirano za običan odgovor. Sebe nazivam postcionistom. Moja knjiga pod naslovom Izrael bez cionista, objavljena 1967. godine, prevedena je na mnoge jezike.

STAV: Na koji način mislite da bi se moglo zaustaviti stradanje civila u Gazi?
AVNERY: Pojas Gaze vrlo je mali i izuzetno prenapučeni prostor. Stoga je svaki oružani sukob ondje uzrok brojnim civilnim žrtvama. Vojni sukob mora biti spriječen, blokada Gaze mora biti prekinuta, primirje uspostavljeno i s vremenom Gaza treba postati sastavni dio palestinske države.

STAV: Da li jevrejski identitet vidite više kao religijski ili etnički?
AVNERY: Jevrejski identitet mješavina je etničkog i vjerskog. Neovisno od toga, u Izraelu je potrebno izvršiti razdvajanje države i religije.

STAV: Vjerujete li da bi moglo doći do rata između Irana i Izraela?
AVNERY: Ne mislim da će se to desiti. Nema stvarnog sukoba interesa između Irana i Izraela.

STAV: Da li će Benjamin Netanyahu ikada biti zvanično optužen za ratne zločine?
AVNERY: Mislim da do toga neće doći.

STAV: Kako u svojim godinama održavate vidno dobru kondiciju, imajući na umu i višestruka ranjavanja?
AVNERY: Ubrzo ću napuniti tek 92 godine. Nemam namjeru umrijeti u skorije vrijeme.

STAV: Kako biste opisali Davida ben Guriona?
AVNERY: Bio je snažan vođa, s jakim političkim uvjerenjima. Njegov stav bio je da ne može biti mira s Arapima u doglednoj budućnosti te da nam zbog toga treba savezništvo s barem jednom zapadnom velesilom. Ja sam bio njegova opozicija čitav svoj život.

PROČITAJTE I...

: Oko pet hiljada vojnika s područja Srebrenice služilo je u Prvom svjetskom ratu. Poginulo ih je hiljadu. Podaci o njima mogu se pronaći u Državnoj biblioteci Austrije. Oni koji su se vratili s ratišta pričali su o ratnim danima, stradanju, teškim trenucima, bitkama i zarobljavanju. Stotinu godina poslije, još se u srebreničkim selima pričaju nevjerovatne priče o povratnicima iz Prvog svjetskog rata

Časopis je zamišljen da se pojavljuje u četiri sveske i četiri broja u toku godine kako bi mogao da prati sva aktuelna dešavanja. I zaista je u prvih deset godina svog izlaženja zadovoljio primarnu namjenu, da informira raznoliku publiku o svim važnim segmentima koji su važni za Bošnjake. U ovih prvih deset godina smo donosili ozbiljne naučno-istraživačke radove, književne uratke bošnjačkih klasika, kanonskih pisaca, preko recentne književnosti i mladih pisaca, potom tekstova iz oblasti historije, historije književnosti”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!