Ulazak u EU podržava 91 posto građana FBiH i 51 posto građana RS-a

Sve dok postoji mogućnost da se iluzijama zastre stvarnost, sve dok se može igrati s građanima toplo hladno, stavovi i percepcije gradit će se na osnovu nerealnih, pa i nadrealnih elemenata

Pristupanje EU strateški je cilj zemlje koja odluči postati članicom. Sve aktivnosti i svi zadaci koje država obavlja za građane, s ciljem osiguranja normalnog funkcioniranja, uvjetovani su i podređeni tom strateškom cilju. Zbog toga je normalno da se povremeno provjerava percepcija javnosti u vezi s onim što je samoproglašeni osnovni cilj neke zemlje.

Direkcija za evropske integracije BiH redovito, svake godine, radi istraživanje javnosti u vezi podrške koju ona daje procesu pristupanja EU. Posljednje urađeno istraživanje javnosti provedeno početkom ove godine govori kako 76 posto ispitanika podržava članstvo BiH u EU. Ovo je do sada najniži stepen podrške članstvu u EU, mada je i dalje podrška veoma izražena. No, prateći u kontinuitetu stavove javnosti u vezi a podrškom članstvu u EU, vidljiv je konstantan pad podrške. Tako je 2011. istraživanje pokazalo da 88 posto ispitanika podržava članstvo naše zemlje u EU.

Veza između podrške EU i presude Gotovini

Ovakve oscilacije, pa i pad podrške, nisu neobični. U većini zemalja dešava se upravo ista situacija. U početku je podrška javnosti veoma široka. Ona je dijelom rezultat psihološkog efekta, gdje se budućnost u okrilju EU oslikava kao slika blagostanja, reda i napretka, s perspektivama koje su beskrajne. Realne informacije nedostaju, efekti reformi i rezova još nisu vidljivi i ne osjećaju se, te vlada euforija poleta i nadanja pa nema puno dilema da li je članstvo u EU prava stvar.

Primjer iz Hrvatske vrlo je slikovit i predstavlja skoro pa paradigmu odnosa stanovništva prema nečemu što apsolutno utječe na sve segmente njegovog života. U Hrvatskoj je 2000. godine 77 posto stanovništva podržavalo članstvo u EU. Posljednje provedeno istraživanje prije zatvaranja pregovora 2011. godine pokazuje da je došlo do pada podrške koja je varirala u odnosu na različita ispitivanja od 61 do 55 posto. Interesantno je da je prvostepena presuda generalu Anti Gotovini 2011. godine dovela do drastičnog pada podrške članstvu Hrvatske u EU, pa je u tom periodu čak 60 posto ispitanika bilo protiv članstva. Ako se zanemari ovaj čisto politički efekt presude, pad podrške članstvu u EU javlja se redovito kao odgovor na reforme, na pad životnog standarda, jače kontrole, strožiju primjenu pravila, radna mjesta koja nisu vječita, disciplinu, red, odgovornost, jednom riječju, novine koje mijenjaju ritam ustaljenog života. U konačnici, na referendum o članstvu u EU koji je provela Hrvatska u januaru 2012. godine izašlo je 43,5 posto registriranih birača, a podršku članstvu dalo je 66,2 posto onih koji su glasali.

Zemlje iz okruženja Bosne i Hercegovine također pitaju redovito svoje građanstvo kakva je njihova podrška članstvu u EU. Crna Gora je veoma stabilna u uvjerenju da je to ispravan put, pa je podrška u ovoj zemlji na zavidnih 74 posto i uglavnom je stabilna. U Makedoniji podršku članstvu u EU 2014. godine dalo je 80 posto stanovništva.

Međutim, u Srbiji ispitivanje provedeno ove godine pokazuje kako je podrška članstvu u EU na nivou od 41 posto. Podrška članstvu u EU konstantno je niska, a raste postotak protivnika članstvu. Naprimjer, 2006. godine podršku članstvu Srbije u EU dalo je 70 posto ispitanika, a 12 posto bilo je protiv. Ove je godine postotak protivnika članstvu 24 posto. Poznato je da je vlast u Srbiji proevropska. Ipak, postoje vrlo jake struje otvorenog protivljenja članstvu.

Na percepciju javnosti utječu različite stvari, ali je jasno da u ranoj fazi pristupanja direktnih efekata na život i standard stanovništva nema. Stoga se prostor za donošenje odluka popunjava nekim drugim sadržajima koji oblikuju masovnu percepciju. Motivi za pozitivan ili negativan odnos prema nečemu što zemlja proklamira kao svoj strateški cilj i put koji nema alternativu dolaze iz prostora koji nije racionalan, nije realan i nije mjerljiv bilo kojim fizičkim jedinicama.

Ovaj tekst nema ambiciju pojednostaviti ili banalizirati pitanje koje svakako zaslužuje ozbiljno stručno, sociopolitičko, psihološko i demografsko studiranje svih dobivenih podataka u trenutku njihovog prikupljanja, ali ako se podaci istraživanja javnosti pogledaju malo pažljivije, ako se uzmu u obzir odgovori na sva anketna pitanja, može se nazrijeti vrh ledenog brijega ispod kojeg stoji golema istina ili golema manipulacija.

Ispitivanje javnosti u Bosni i Hercegovini provodi se na cijeloj teritoriji zemlje, ali se, pored podataka za cijelu zemlju, predstavljaju i agregati prema administrativnoj podjeli zemlje. Tako ovaj postotak od 76 posto podrške članstvu u EU u BiH sačinjava 91 posto podrške iz Federacije BiH, 51 posto podrške iz Republike Srpske te 90 posto podrške iz Brčko Distrikta. Šest godina ranije, 2011. godine, podrška članstvu u EU bila je 88 posto. Federacija BiH i Brčko podržavali su članstvo s 94, odnosno 93 posto, dok je u Republici Srpskoj postotak podrške iznosio 78 posto.

I teška pitanja doći će na red

Građani u Federaciji BiH godinama su svjedoci bezrezervne političke, društvene i medijske podrške procesu, koju ne prate odgovarajuće aktivnosti i potezi, ali nema ni djelovanja koje “gura vodu uz vodu”. U Republici Srpskoj vidljiva je podrška procesu, ali… Ako unutar iste informativne emisije građani čuju kako je na sastanku “X” izražena opredijeljenost RS-a evropskim integracijama, a nakon pet minuta čuju kako je zastupnik u Parlamentu iz RS-a ponovio kako nema prijenosa nadležnosti s entiteta na državu, jasno je da je riječ o plimi i oseci na istom sprudu. Jasno je to i svima onima koji su na sastanku “X” izrazili opredijeljenost, ali ne treba kvariti iluzije.

U Makedoniji su odlučili postaviti javnosti nedvosmisleno pitanje da li podržavaju članstvo Makedonije u EU čak i ako to znači promjenu imena Makedonija. I građani su rekli svoje mišljenje, a da bi slika bila potpuna, izražen je i kroz tačan postotak etničkih Makedonaca, odnosno Albanaca koji su se izjasnili. Postaviti ovako direktno pitanje znači i hrabrost, ali i respekt spram javnosti.

U Srbiji je situacija puno drugačija. Građani su uvjereni da je Rusija najveći donator Srbije u periodu od 2000. do 2014. godine, ali Rusija nije zastupljena čak ni s jednim postotkom u toj pomoći. Nije lahko razuvjeriti četvrtinu stanovništva da im ruska braća nisu baš tako izdašna. U stvarnosti, EU je najveći donator, dok Rusije nema nigdje.

A što se tiče naše zemlje, sve dok postoji mogućnost da se iluzijama zastre stvarnost, sve dok se može igrati s građanima toplo-hladno, stavovi i percepcije gradit će se na osnovu nerealnih, pa i nadrealnih elemenata. Kad budemo spremni da postavimo anketno pitanje: “Da li podržavate članstvo BiH u EU čak i ako to znači da će se unutrašnji ustroj zemlje promijeniti u mjeri u kojoj to zahtijeva proces pristupanja i članstvo?”, tada ćemo moći sa sigurnošću govoriti o podršci članstvu u EU.

Do tada treba širiti tačne informacije, širiti znanje, a onda neka svako kaže šta misli. Ne treba se bojati nerazumnih.

PROČITAJTE I...

Imao sam sreću da sam poznavao Aliju Izetbegovića i svjedočio nekim događajima. Necmettin Erbakan je 1990. imao veliki kongres Refah partije u Ankari i tada je Alija s njim imao sastanak. No, tada je upoznao i Recepa Tayyipa Erdoğana, koji nije imao visoku političku funkciju, a kada se vratio u Sarajevo, na sastanku SDA je rekao da je Kongres lijepo prošao te da je imao lijep sastanak s Erbakanom, ali da im nosi jedan muštuluk

Nekadašnji komandant 7. muslimanske brigade Šerif Patković danas je predsjedavajući Koordinacije boračke organizacije Armije RBiH, koja okuplja Savez dobitnika najvećih ratnih priznanja, Savez demobilisanih boraca u FBiH, organizaciju Porodica šehida i poginulih boraca i Savez ratnih vojnih invalida. Aktivan je u upravnim odborima fondacija za pravnu pomoć borcima Armije RBiH i za stambeno zbrinjavanje boračke populacije u FBiH. S komandantom smo razgovarali povodom oslobađajuće presude Naseru Oriću, ali i reakcije koju je uputio ispred koordinacije koju vodi na, za borce, neprihvatljivo imenovanje Svetlane Cenić na poziciju predsjednice Nadzornog odbora BH Telecoma

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!