U Turskoj objavljena knjiga o bosanskom mesnevihanu

“Toliko su me dojmili njegov život i njegova ličnost da je na kraju, od nečega što je započeto kao tekst, nastala knjiga. Ustvari, to pokazuje i koliko se toga ima ispričati o ovom mesnevihanu”, kaže Mikail Türker Bal, priređivač knjige o hadži hafizu Halidu ef. Hadžimuliću. U organizaciji Instituta “Yunus Emre”, knjiga će 2. marta biti predstavljena i u Sarajevu

Osim na svoje prirodne ljepote, Bosna i Hercegovina može biti ponosna i na bogatstvo svojih ljudskih vrijednosti. Među onim posebnim ljudima, rođenim upravo na ovom komadiću zemlje, zasigurno je i hadži hafiz Halid ef. Hadžimulić. Mesnevihan i dugogodišnji hatib Careve džamije rodio se 1915, a na ahiret je preselio 2011. godine. Čitaoci Stava imali su priliku saznati ponešto o dnevniku koji je Hadžimulić neumorno vodio od svoje 16. godine, a upravo je iz štampe izišao i drugi dio ovog dnevnika. Ali, neovisno o tome, nedavno je u Turskoj objavljena knjiga Mesnevihan o hadži hafizu Halidu ef. Hadžimuliću, koju je priredio Mikail Türker Bal.

Bal se rodio u Istanbulu, gdje je i odrastao, a danas je jedan od osnivača Akademije tesavvufa na Balkanu, osnovane u Turskoj. Akademiju je osnovala grupa magistara i doktora koji istražuju tesavvuf na Balkanu, a među njima je većina balkanskog porijekla. Mikail Türker Bal, pak, nema nikakvu rodnu vezu s Balkanom, ali, kako kaže, osjeća se kao da je rođen na ovim prostorima.

Njegova prva veza s našom zemljom ostvaruje se početkom devedesetih godina, odnosno početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu. “Tada je bio i rat u Iraku. Međutim, vijesti o Bosni, pozivi na pomoć za Bosnu, te jedno dijete iz Bosne za koje sam se zainteresirao preko jedne serije već su tada u meni probudili posebnu pažnju prema vašoj zemlji”, kaže Bal. Iako je od malih nogu duhovno putovao prema ovim prostorima, prvi je put Bosnu i Hercegovinu posjetio 2012. godine.

“Poznato vam je da je Turska tek posljednjih petnaestak godina ‘došla k sebi’. Vratili smo se svom duhu, onome što jesmo, počeli smo jačati veze s prostorima i narodima s kojima smo prije bili zajedno. Mislim da je danas bogatstvo to što mi iz Turske možemo bez vize putovati u balkanske zemlje”, pojašnjava Bal, ističući da je 2012. godine shvatio da njegov duh pripada ovim prostorima. Od tada svoj život jednim dijelom provodi na Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini. Kao ljubitelju historije, veliku pažnju mu privlače tragovi i ostavštine iz osmanskog perioda, a upravo je te tragove pronašao na Balkanu.

“Tragove duboke historije, ljudske i kulturne vrijednosti i danas žive na ovim prostorima. Kroz balkanske gradove osjećam kao da prolazim kroz vremenski tunel, kao da se vraćam u neke davne godine za kojima čeznem. Uprkos svim ratovima, tragedijama koje su se desile na ovim prostorima, osjećam i dalje taj život”, priča Bal, dodajući da nisu samo historijski objekti ti koji oživljavaju historiju već su to i kultura i tradicija koje se i dalje njeguju. Vjeruje da, kao što tijelo ne može bez duha, tako ni historija ne može bez kulture.

Iako je posjetio sve balkanske zemlje, i premda ih i dalje posjećuje, najveći mir, kaže, pronalazi u Bosni, gdje osjeća kao da je vrijeme stalo.

“Mnogo je vremena prošlo od osmanskog perioda. Dosta se toga promijenilo. Razni su režimi vladali, ali je ostao taj poseban duh koji se njeguje na ovim prostorima”, ističe Bal. Kaže da danas živi u glavnom gradu osmanske civilizacije. Međutim, duh koji pronalazi u Bosni i Hercegovini više ne nalazi ondje gdje on živi. Smatra da je ovdašnji narod bolje sačuvao neke kulturne i tradicijske vrijednosti, te da kulturni kodovi koje su oni u Turskoj “izgubili” i dalje žive u Bosni i zbog toga osjeća zahvalnost.

Kada je 2012. godine prvi put došao u Bosnu, slučajno je posjetio i mezar hafıza Hadžimulića, čiju biografiju do tada nije poznavao. Nakon nekoliko godina ponovo se susreo s imenom Hadžimulića i počeo je više čitati o njemu. “Toliko su me dojmili njegov život i njegova ličnost da je na kraju, od nečega što je započeto kao tekst, nastala knjiga. Ustvari, to pokazuje i koliko toga se ima ispričati o ovom mesnevihanu”, kaže Bal.

Da bismo bolje upoznali Hadžimulića, smatra Bal, potrebno je prvo razumjeti tradiciju mevlevihane koju je gajio. “Treba znati i sve periode kroz koje je prošla mevlevihana koja se ujedno nalazi u vakufnami Isa-bega Isakovića. U knjizi sam to pokušao pojasniti. Mene je posebno impresioniralo da je u svoje vrijeme mevlevihana bila kulturno središte Sarajeva i da je usmjeravala kulturni život u gradu. Zbog toga mislim da Sarajlije žive na velikom kulturnom naslijeđu”, objašnjava Bal.

Govoreći o hafizu Hadžimuliću, ističe da je, osim što je bio hafiz Kur’ana i Kerima, znao i više jezika, bio profesor na univerzitetu, stručnjak za stare spise u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, hatib u Carevoj džamiji. Pored svega toga, gajio je mesnevijske vrijednosti. “Ovo je sve bitno da bismo shvatili ličnost Hadžimulića, on je bio intelektualac iako ni to nije dovoljna riječ da se opiše njegova ličnost. Bio je više od toga”, Kaže Bal.

Mikail Türker Bal trenutno priprema knjigu Sufije Bosne i Hercegovine, a cilj mu je da tursku publiku upozna s ovom temom. Smatra da su u Bosni i Hercegovini živjeli značajne sufije za čija se imena u Turskoj ne zna, te želi da ta imena uđu u literaturu sufizma i u toj zemlji.

“Na Balkanu su me jako dojmile tekije koje su stoljećima imale značajne uloge u održavanju vjerskih vrijednosti ovdašnjih naroda. Kao osoba čiji je i sam život okrenut tesavvufu, i dalje istražujem historiju tesavvufa”, priča Bal ističući da svaki dan upoznaje nova značajna imena i djela. Jedino zbog čega žali jeste što se ni u Turskoj ni u Bosni i Hercegovini ne pridaje dovoljna pažnja ovim kulturnim vrijednostima.

PROČITAJTE I...

Oni hoće još jednom da osloba¬đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os¬tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de-mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!