U Sarajevu predstavljeno prvo kolo edicije ‘Bošnjaci’

Edicija predstavlja naučno-istraživački projekt koji je pripremljen povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu "Holiday Inn". Inicijator projekta je sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.

 

Foto: Velija Hasanbegović

Promocija prvog kola edicije “Bošnjaci” upriličena je večeras u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Edicija predstavlja naučno-istraživački projekt koji je pripremljen povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993. u sarajevskom hotelu “Holiday Inn”. Inicijator projekta je sedmičnik Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.

Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića koji je na promociji istakao da je to primjer kvalitetnog i društveno odgovornog projekta, te da imamo sve što je potrebno za obnovu postojećih temelja bošnjačkog, ali i bosanskog identiteta.

– Ove kratke upute u temeljna pitanja našeg naroda; jezika, historije, kulture, vjere, naših nacionalnih prvaka, otvoriće vrata izradi enciklopedija, riječnika, leksikona, književnih antologija. Sve to još uvijek nemamo u kapacitetima koje posjeduju naši susjedi, posebno Srbija i Hrvatska, ali ćemo ih napraviti – rekao je Izetbegović.

Dodao je da su ovih pet knjiga iz edicije koje večeras predstavljaju izdavači naša istinska kulturna baština, čista, bez ikakvih primjesa.

– Naš cilj je jasan: hoćemo da unaprijedimo sve vidove bošnjačkog prisustva u Bosni i Hercegovini. Da se takmičimo sa drugim narodima u dobru, i učinimo svojoj djeci i unučadima ovu zemlju mekšom. Život boljim i lakšim. Jer tamo gdje stremimo neće nas maziti. Evropa danas ima svoje strahove, nedoumice i realne probleme. Samo ako vide da smo spremni suočiti se sa vlastitim nedostacima, prihvatiće nas kao dio evropskog duha i projekta koji je zasnovan na konkurentnosti, upornosti i stalnom jačanju. Bošnjaci i Bosna i Hercegovina to mogu – kazao je Izetbegović.

Naglasio je da je uvjeren da ćemo uskoro otvoriti jedan široki dijalog među Bošnjacima intelektualcima, akademicima, profesorima, nastavnicima, kulturnim i javnim radnicima, političarima, s ciljem jačanja postojećih nacionalnih institucija, bez želje da ikome pariramo u netoleranciji, da ikoga opominjemo ili poučavamo evropejstvu, već da se takmičimo u otvorenom dijalogu, među sobom i sa drugima, sa kojima dijelimo ideju evropske Bosne i Hercegovine.

– Jaki Bošnjaci, sa funkcionalnim institucijama i kvalitetnim projektima mogu biti samo dobre i korisne komšije. Pomagati, a nikako odmagati. Mi smo nesebičan narod, darežljiv, tako da u kućama komšijskih kultura ima dosta našega maltera – potcrtao je Izetbegović.

Prvo kolo edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić).

Ukupno 10 knjiga edicije “Bošnjaci” bit će objavljeno u dva kola. Drugo kolo se nalazi u pripremi te će izaći krajem 2018., odnosno tokom 2019. /fena/

PROČITAJTE I...

Strahovita je snaga zaborava! Čim sam saznao za postojanje tunela (ljeta 1993. godine), krenuo sam u sređivanje dozvola da iziđem na slobodne teritorije, dokle mi bude dopušteno, da svojim očima vidim rađanje jedne narodne vojske, da opišem to što vidim, da ta buduća vojska vidi svog “narodnog” pjesnika, s obostranom nadom da će možda od toga susreta i njemu i njima biti ljepše i lakše. Pamtim da smo preko Igmana “putovali” punih sedam dana. – Ali da nije urađena TV reportaža (s Mirzom Huskićem), da nisu urađeni ovi zapisi, sve bi požderala zvijer zaborava. Data u ovim zapisima, živa, neposredna historija pokazuje svoju žilavost i činjenicu da su se mnogi od naših današnjih problema koprcali u povijesnoj bešici već tih dana i godina. Hvala redakciji Stava što je prepoznala gotovo zaboravljenu životnost i živopisnost ovih zapisa. I oni su dio naše historije

Ove godine, 20. oktobra, navršava se stotinu četrdeset godina od austrougarske okupacije naše domovine, događaja u kojem je hiljade Bošnjaka svjedočilo svoju ljubav i odanost prema svojoj domovini, vjeri i narodu. Hiljade naših predaka i prethodnika dalo je tada svoje živote da bismo mi, njihovi nasljednici i potomci, danas živjeli. I evo, sto četrdeseti put dočekujemo godišnjicu okupacije bez ijedne riječi ili slova o njima. Za sto četrdeset godina nismo podigli nijedan spomenik našim junacima niti smo se puno trudili da bar sačuvamo njihove mezaristane, kojih je iz godine u godinu sve manje

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!