Sve više ljudi odlučuje se uplatiti kurbane različitim organizacijama

“Postoji za to više razloga, od brzog načina života do povećanog broja ljudi koji žive u urbanim sredinama, gdje fizički nije ni moguće zaklati kurban. Također, ono što se još prakticira po manjim sredinama kod podjele mesa, da se dio mesa dijeli i komšijama, iz godine u godinu se sve manje dešava u urbanim sredinama, a prije svega zbog nepostojanja svih potrebnih uvjeta za klanje kurbana u gradskim jezgrama”, pojašnjava Karalić, osnivač organizacije “Pomozi.ba”

Kako se približava Kurban-bajram, sve se više govori i o osnovnoj obavezi tog dana, o klanju kurbana. Prije su se ljudi češće odlučivali da sami obave ovu islamsku dužnost, a jedan od razloga tome jeste i činjenica da nisu postojale organizacije i udruženja kojima su mogli povjeriti klanje, ali i podjelu mesa. Danas, kada postoje uvjeti i za jedan i za drugi način obavljanja ovog obreda, ljudi se sve češće odlučuju na uplatu nekoj od mnogih organizacija koje to omogućavaju i koje djeluju u našoj zemlji. Rijaset Islamske zajednice Bosne i Hercegovine ustanova je koja se najduže bavi ovim aktivnostima, a, osim njih, tu su brojne druge organizacije koje već godinama dobijaju donacije za kurbane od naših građana, ali i iz inostranstva. Skoro svaka od ovih organizacija ima posebno područje djelovanja pa kurbani budu iskorišteni na razne korisne načine, odnosno budu podijeljeni na različitim mjestima.

Rijaset Islamske Zajednice u BiH i ove godine prima uplate za kurbane s ciljem pružanja pomoći povratnicima, socijalno ugroženim, kao i za potrebe đačkih kuhinja u medresama i studentskim domovima. Od 2014. do 2017. godine Islamska zajednica u BiH otkupila je od povratnika ukupno 19.000 kurbana, a u 2017. godini kupljeno je više od osam hiljada kurbana od dvije stotine povratnika širom Bosne i Hercegovine. Prošle godine podijeljeno je više od 290.000 kilograma kurbanskog mesa.

Jedna od organizacija koja također prikuplja uplate za kurbane jeste i “Pomozi.ba”, koja zbog svog velikog truda i transparentnog rada uživa sve veće povjerenje građana. Osnivač ovog udruženja Elvir Karalić kaže da oni već petu godinu prikupljaju kurbansko meso te da je primjetno kako se iz godine u godinu povećava broj ljudi koji se opredjeljuju za njihovu organizaciju.

“U današnje vrijeme sve se više ljudi odlučuje za uplatu kurbana u neku organizaciju umjesto na izvršavanje obreda lično. Postoji za to više razloga, od brzog načina života do povećanog broja ljudi koji žive u urbanim sredinama, gdje fizički nije ni moguće zaklati kurban. Također, ono što se prakticira po manjim sredinama kod podjele mesa, da se dio mesa dijeli i komšijama, iz godine u godinu se sve manje dešava u urbanim sredinama, a prije svega zbog nepostojanja svih potrebnih uvjeta za klanje kurbana u nekoj gradskoj jezgri”, pojašnjava Karalić, dodajući da su tu i ljudi iz dijaspore, kojima je gotovo nemoguće izvršiti ovaj obred, te da oni uglavnom nemaju drugu opciju osim da uplate nekoj instituciji ili organizaciji.

Karalić kaže da do sada nisu imali posebnih zahtjeva od donatora, a da je svim njima omogućeno da prisustvuju klanju kurbana. Mogu uzeti sebi trećinu mesa, kao i otići na podjelu mesa na teren s aktivistima i lično dati kurbane pripadnicima socijalno ugroženih kategorija stanovništva.

“Jedan dio kurbanskog mesa podijelimo za Bajram širom Bosne i Hercegovine. Dio mesa dajemo pojedinim udruženjima slijepih, udruženjima penzionera, javnim kuhinjama, dio se dijeli direktno ljudima u ruralnim područjima, a tu su i institucije koje se bave zbrinjavanjem djece s poteškoćama u razvoju. Značajan dio mesa ostavlja se i koristi tokom cijele godine za pripremu obroka koje isporučujemo na kućnu adresu starim, bolesnim i iznemoglim ljudima u Sarajevu, Ilijašu, Brezi, Varešu, Visokom, Kaknju, Prijedoru, Bosanskoj Dubici”, kaže Karalić. Trenutno se dnevno isporučuje približno šest stotina obroka, odnosno blizu 220 hiljada obroka godišnje, a već od jeseni planirano je i širenje na Hercegovinu, potom i na Srednjobosanski kanton i Zeničko-dobojski kanton.

Ističe da prilikom podjele kurbana nemaju većih problema jer se ljudi odnose s dodatnim poštovanjem prema kurbanskom mesu.

“Podjelu radimo od kuće do kuće u nekim mjestima, dok se u pojedinim regijama organizira dolazak ljudi na određene lokacije na kojima preuzimaju meso iz naših mobilnih hladnjača. Sve se to obavlja u savršenom redu i miru”, pojašnjava Karalić.

Naglašavajući da, nažalost, živimo u vremenu u kojem pojedini ljudi meso jedu samo za Kurban-bajram, Karalić kaže da, gdje god dobiju zahtjev za bravetinom, znaju da je riječ o ugroženim ljudima ili o ugroženom kraju Bosne i Hercegovine: “Naime, posljednjih godina dešava se to da pojedine strane organizacije doniraju velike količine kravljeg mesa, pa se došlo u situacija da čak i neke institucije koje su ranije primale bravetinu više ne žele tu vrstu mesa, jer dobiju dovoljno junetine. Isto se događa i u regijama u kojima se meso dijeli pojedincima, pa s jedne strane imamo nekoga ko želi samo junetinu, a nasuprot njih ima onih koji uopće ne biraju i više su nego zahvalni na bilo kakvom mesu.”

Humanitarno udruženje “Hedija” već četiri godine zajedno s nekoliko udruženja kolje kurbane i dijeli kurbansko meso. Predsjednica ovog udruženja Azra Velagić-Mačić kaže da su zadovoljni odazivom, pogotovo što su pripadnici kategorija kojima se dijele kurbani zaista u teškoj situaciji. “Različiti su razlozi za opciju plaćanja kurbana preko neke organizacije. Većina vjernika u urbanim sredinama nema prostor da lično kolje kurbane, a drugi razlog je što ne znaju kome podijeliti kurbane, a žele da meso dobiju oni koji su u potrebi”, pojašnjava Velagić-Mačić. Do sada su se trudili ispuniti sve zahtjeve donatora, među kojima su da spiskovi kupaca kurbana budu javni, da kurbansko meso bude podijeljeno u određenim područjima ili zemljama koje su ponuđene kao opcija, kao i slanje video i fotosnimaka poslije završene podjele, premda oni budu objavljeni i na stranici kurbani.org.

Iako je dosta uplata iz Bosne i Hercegovine, skoro podjednak ih broj dolazi i iz dijaspore. Humanitarno udruženje “Hedija” kurbansko meso dijeli u nekoliko zemalja za koje smatraju da je to najpotrebnije učiniti. “Najveći dio do sada je išao za sirijske izbjeglice smještene u kampovima u Turskoj. Jedan dio se podijeli i povratnicima u Istočnoj Bosni. Po želji donatora, neke kurbane dijelimo i onim porodicama koje već duže vrijeme imamo u programu pomoći. Većinom su to samohrane majke i porodice u stanju socijalne potrebe te stari i bolesni”, kaže Velagić-Mačić. Ove godine jedan dio će podijeliti u centre u kojima su smješteni imigranti, ako ti centri budu imali uvjete za smještaj veće količine mesa.

“Trudimo se da porodice u potrebi snabdijemo s malo većom količinom kurbanskog mesa, da imaju barem za dva-tri mjeseca. Ti su ljudi jako sretni, pogotovo djeca, što mi je simpatično, ali me i rastuži kad djeca reagiraju rečenicom: ‘Pa sad ćemo jesti makarone s mesom.’ Ta rečenica mnogo govori”, naglašava predsjednica “Hedije”.

Udruženje “Solidarnost” već osmu godinu zaredom u saradnji s partnerskom turskom IHH organizacijom omogućava uplate kurbana porodicama ratom i glađu zahvaćenih područja. U 2017. godini Udruženje “Solidarnost” uplatilo je sredstva za 54 kurbana krave i za četiri ovce, i to za Somaliju, Siriju, Gazu, Mijanmar i Jemen, a i ove su godine organizirali akciju kurbana za ove zemlje.

“Islamic Relief”, međunarodna nevladina organizacija sa sjedištem u Engleskoj, u Bosni i Hercegovini djeluje od 1992. godine, a projekt klanja kurbana i podjele mesa provodi u 33 zemlje svijeta. U toku rata u Bosni i Hercegovini kurbansko meso dostavljalo se opkoljenim gradovima u konzervama, a danas se to čini u vidu zaleđenog mesa. Meso se dijeli povratnicima u Republici Srpskoj, jetimima, javnim kuhinjama, samohranim roditeljima i slično. Za razliku od ostalih organizacija, u “Islamic Reliefu” većina donacija stiže od nebošnjaka, odnosno od muslimana iz raznih razvijenih zemalja. Osim donacija za Bosnu i Hercegovinu, moguće je uplatiti i kurban za Siriju, Jemen, Palestinu, Mijanmar, Bangladeš, Somaliju, Mali, Malavi i Čad. U svojoj objavi za ovogodišnje kurbanske uplate “Islamic Relief” ističe da su protekle godine kurbansko meso dostavili za više od tri miliona osoba.

Humanitarna organizacija Međunarodni forum solidarnosti “Emmaus” još je jedna od organizacija preko koje je moguće uplatiti kurban. “Emmaus” kurbanskim mesom svake godine osigurava značajne količine mesa za ishranu korisnika Prihvatnog centra “Duje”, Narodne kuhinje u Doboju, kao i internatskog smještaja za djecu u Srebrenici, dok se jedan dio mesa dijeli osobama u stanju socijalne potrebe, izbjeglim i raseljenim licima u Bosni i Hercegovini. “U razgovoru s donatorima mogli smo zaključiti da im je to jednostavniji i pravedniji način jer smatraju da tako kurbani idu u ruke onih kojima su zaista prijeko potrebni. Pored novčanih uplata, građani sami donose kurbane u naš Centralni ured u Klokotnici, Doboj Istok, gdje se kurbani pripremaju i pakuju”, kažu iz organizacije “Emmaus”, ističući da su prošle godine prikupili četrdeset tona mesa, od kojih je deset podijeljeno porodicama u Bosni i Hercegovini, posebno onima koji žive u ruralnom području Istočne Bosne i u kolektivnim naseljima te osobama treće životne dobi i slično.

Manjak uvjeta za klanje kurbana i brz način života samo su neki od razloga zašto se vjernici odlučuju na donacije kurbana nekoj od organizacija. Jedan od bitnijih razloga jeste i taj što se ljudi u potrebi javljaju upravo institucijama i organizacijama, te stoga vjernici svoj kurban putem donacije mogu lakše dostaviti onima kojima je potreban.

 

PROČITAJTE I...

Slaviti kult ličnosti jednog diktatora progresivno je i urbano, veličati one koji su nam donijeli demokratiju i slobodu nazadno je i ruralno. Patiti za jednopartijskim sistemom i policijskom državom moderno je i kozmopolitski, a primitivno je i šovinistički uživati u demokratskom višestranačju i nacionalnim strankama. LGBT osobe mogu na ulicama demonstrirati svoje “vrijednosti”, ali vjernička populacija svoje mora upražnjavati u kući, među četiri zida. Parada ponosa jeste festival slobode, javni iftar manifestacija je isključivosti i radikalizma. Psovati i vrijeđati vjerska osjećanja većine građana ove zemlje jeste sloboda govora, kritika takvih psovki i uvreda govor je mržnje. Ne slagati se s njihovim stavovima jeste cenzura, a usuditi ih se kritizirati nepatvoreni je fašizam, dok je dehumanizacija, demonizacija i javni linč njihovih neistomišljenika sloboda govora. Crno je bijelo, a bijelo je crno

Vraćanje tražitelja azila preko granice bez razmatranja njihovih slučajeva protivno je Zakonu o azilu Evropske unije, Povelje EU o temeljnim pravima i UN-ovoj Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, objavio je “Human Rights Watch”. Evropska komisija treba pozvati Hrvatsku, članicu EU, da zaustavi i istraži vraćanje tražitelja azila u BiH i tvrdnje o nasilju nad njima. Isto bi tijelo trebalo pokrenuti pravni proces protiv Hrvatske zbog kršenja evropskih zakona

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!