“Stav” utemeljio književnu nagradu “25. novembar”

Svečana dodjela nagrade bit će upriličena u Hotelu “Evropa” 25. novembra, na Dan državnosti BiH uz prisustvo uglednika iz kulturnog i političkog života BiH.

U Sarajevu je 11. novembra utemeljena nagrada “25. novembar”.

Nagradu je inicirao sedmični časopis “Stav” u ime izdavača, kompanije “Simurg media” d.o.o.

Nagrada se dodjeljuje povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine iz oblasti književnosti u tri kategorije, i to za:

  1. životno djelo iz oblasti književnosti;
  2. knjigu godine iz oblasti književnosti;
  3. neobjavljeni rukopis mladoga pisca.

U 2016. godini bit će dodijeljena nagrada za životno djelo iz oblasti književnosti. Za druge dvije nagrade raspisat će stručni žiri konkurs početkom 2017. godine.

Žiri za dodjelu nagrade sačinjavaju historičari i teoretičari književnosti te književni kritičari. Uprava “Simurg media” d.o.o. usvojila je prijedlog uredništva časopisa “Stav” da se za stručni žiri u 2016. godini imenuju prof. dr. Sanjin Kodrić kao predsjednik žirija i članovi doc. dr. Almir Bašović, prof. dr. Dijana Hadžizukić, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, doc. dr. Sead Šemsović te ispred časopisa “Stav” glavni urednik Filip Mursel Begović.

U Hotelu “Evropa” 11. novembra održan je sastanak stručnog žirija te je odlučeno da se nagrada “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti dodjeljuje književnicima iz Bosne i Hercegovine te se sastoji od: a) nagradnog fonda u iznosu od 10.000 KM; b) skulpture u izradi akademskog kipara Adisa Lukača; c) plakete.

Svečana dodjela nagrade bit će upriličena u Hotelu “Evropa” 25. novembra, na Dan državnosti BiH uz prisustvo uglednika iz kulturnog i političkog života BiH.

Odluku o dobitniku nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti objavit će stručni žiri 23. novembra na press‑konferenciji.

PROČITAJTE I...

Nesporno je da postoje čitavi organizirani krugovi koji kontinuirano rade na daljnjem destabiliziranju Bosne i Bošnjaka u ovom smislu, a i mi im u nekim slučajevima zdušno pomažemo u tome, pa se npr. iznova pitamo šta smo to mi kao narod, čak jesmo li uopće narod, a to se reflektira i onda kad je riječ o našoj književnosti i kulturi, odnosno o našem kulturnom identitetu uopće... Tako se, kao da smo kolektivno “omađijani” kakvom zlom “čarkom”, iznova pitamo kako nam se zove maternji jezik, šta je to naša književnost i kultura ili je li ona uopće naša, odričemo se nekih naših ključnih pisaca i drugih izrazito važnih ličnosti naše kulturalne ili društvene povijesti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!