Šta je nama Azija

Azija je kontinent čija površina obuhvata 30% Zemljinog kopna, a u njoj živi 60% ukupnog svjetskog stanovništva. Azija je kolijevka vjere, kulture, civilizacije, pa čak i ljudskih prava. Kada je ekonomija u pitanju, Azija ide naprijed, i to, čini se, nezaustavljivo. Danas je po nominalnom BDP-u Azija kao kontinent druga, odmah iza Evrope. Kada se uzme u obzir paritet kupovne moći (engl. PPP), ona je već najjači kontinent po ekonomiji

Piše: Hišam HAFIZOVIĆ

Za prosječnog bh. građanina, Azija je poprilična nepoznanica. Putovanja u Tursku, kojih je kod naših građana priličan broj, ipak su većinom odlasci u Istanbul, koji je evroazijski, a ne azijski grad. Kada je u pitanju upoznavanje Azije, to je samo grebanje po površini. Odlasci na hadž iz naše zemlje po ovom pitanju ne mijenjaju puno situaciju. Ni boravak 60 naših vojnika u Afganistanu, koji odgovorno obavljaju svoju misiju, ne daje nam dovoljno informacija o ovom kontinentu. Odlasci na neke druge destinacije u Aziji najviše su vezani za uposlenike Ministarstva vanjskih poslova i bogatije građane. Prema jednom od izvještaja turističkih agencija, naši građani nešto više putuju, osim već spomenutog Istanbula, još samo u Dubaji – glavni grad Emirata. Uglavnom, kada sve saberemo, s izuzetkom Turske, to su sve sporadična i rijetka putovanja. Razlog su finansije, ali i naš pristup putovanju. Koliko bi naših mladih ljudi pristalo na bekpekerski način putovanja, koji omladina iz Evrope i Amerike itekako prakticira?!

AZIJA IDE NEZAUSTAVLJIVO NAPRIJED

Azija je ogroman (i naravno najveći) kontinent čija površina obuhvata 30% Zemljinog kopna. Populacija je još veća – 4,4 milijarde ljudi, 60% ukupnog svjetskog stanovništva živi u Aziji. U njoj se smjenjuju gusto naseljena područja i ona potpuno nenaseljena. Politički je raspoređena u 49 država. Podatke o ukupnom broju naroda i jezika teško je naći. U Indoneziji ih živi preko 200, a jezika koji se govore, osim oficijelnog bahasa, ima preko 300. U Indiji se govore 23 jezika.

Na prostoru Azije, odnosno Bliskog istoka, rođeni su, živjeli i primali objavu skoro svi poslanici. Osim Meke i Medine, koje su vezane za život Muhammeda, a.s., ali i život Ismaila, a.s., tu su i brojna druga mjesta vezana za život prethodnih poslanika: Jerusalem (Kuds), Sinaj itd. Hodočasnici pravoslavci koji su išli u Jerusalem u 19. stoljeću po tadašnjem su običaju dobijali naziv hadži. Hadži Risto, po kojem ime nosi jedna sarajevska ulica, upravo je jedan od tih pravoslavnih hodočasnika Jerusalema.

Azija je kolijevka vjere, kulture, civilizacije, pa čak i ljudskih prava. Osim objavljenih zakonika Tevrata, Zebura, Indžila i Kur'ana, Azija je mjesto gdje su se pojavili i drugi od ljudi napisani zakonici – prvi poznati u ljudskoj povijesti. Najstariji poznati sačuvani zakonik, Ur-Namuov zakonik, urezan na ploči klinastim pismom 2050. g. p. n. e., pronađen je na području današnjeg Iraka i danas se nalazi u Istanbulskom arheološkom muzeju. Kira Velikog, osnivača Perzijskog carstva, hvali Herodot, Sokratov učenik Ksenofont proglašava se modelom vladara čak i za Grke, jevrejski izvori ga hvale zbog oslobađanja Jevreja nakon osvajanja Babilona, a sunijski učenjak iz Indije (koji je bio i ministar obrazovanja u Nehruovoj vladi) Ebul-Kelam Azad ga identificira s misterioznim Zul-Karnejnom, koji se spominje u Kur'anu. Kir Veliki na vrhuncu moći oko 500. godine p. n. e. proglasio je kako ne želi vladati onima koji to ne žele i obećao da neće prisiljavati nikoga da promijeni svoju vjeru i da će poštivati sve manjine.

Azija je prostor na kojem se prvo počelo pisati. Pojava pisma većinom se veže za Mezopotamiju – današnji Irak. U Kini je pronađen jedan natpis čija se starost procjenjuje na čak 8.000 godina.

Osim nama poznatih ibrahimovskih religija, Azija je mjesto pojave i brojnih drugih svjetskih religija: hinduizma, budizma, džainizma, sikizma, taoizma, kineske narodne religije, šintoizma, muizma, zorastrijanizma… Konfučijanizam možemo izdvojiti iz ostalih zbog toga što je on kombinacija moralnih, društvenih, političkih, filozofskih i religijskih interesiranja koja su prožimala kulturu i historiju Istočne Azije. Hui-muslimani – muslimani Kinezi – u konfučijanizmu su našli toliko dodirnih tačaka s islamom da je od njihovih radova nastala čitava literatura koja se zove Han Kitab. Najznačajniji je predstavnik Liu Zhi, koji je svoja djela pisao na početku 18. stoljeća.

O prebogatoj umjetnosti Azije nećemo puno. Samo ćemo istaći jednu od najljepših građevina na svijetu – Tadž Mahal. Tadž Mahal je turbe Mumtaz Mahal, supruge mogulskog sultana šaha Džahana (koji je kao princ izučavao arhitekturu i umjetnost, a svakoj svojoj građevini posvećivao pažnju do najmanjeg detalja). Izgradio ga je supruzi koju je jako volio i koja je preselila na porođaju njihovom 14. djetetu. Kada je on preselio, ukopan je sa svojom suprugom.

Kada je u pitanju pripadnost vjeri, u Aziji su najbrojniji muslimani (oko 1,1 milijarde), zatim hindusi (oko 1 milijarde) pa budisti (blizu 490 miliona).

Kada je ekonomija u pitanju, Azija ide naprijed, i to, čini se, nezaustavljivo. Kao izvor jeftine radne snage, lahko se nametnula na svjetskom tržištu, tako da su pokazatelji proizvodnje riže koji su se nekada u školama bivše Jugoslavije učili napamet postali nebitni. Kina, sadašnji ekonomski gigant, za koju dio teoretičara ekonomije smatra da se, ustvari, samo vraća u svoje prirodno historijsko stanje, jedno je vrijeme imala državnim mjerama ograničeni ekonomski rast od 12% (jer bi veći rast imao za rezultat kolaps). Svoj rast počela je na način kako je to nekada davno počeo Japan: proizvodnja ne tako kvalitetnih, ali jeftinih proizvoda za kojim je vapilo siromašno azijsko tržište dovela ih je s vremenom dotle da se jako veliki procenat svjetske tehnike široke potrošnje danas proizvodi kod njih.

Međutim, taj proces nije išao tako glatko i mi smo za njega čuli tek kada je Kina snažno stupila na svjetsku scenu. Najzaslužniji čovjek za moderni razvoj Kine Deng Ksijaoping (u. 1997) mnogo je ranije počeo s reformom kineskog socijalizma u pravcu pragmatične tržišne ekonomije. Njegova poznata rečenica “Nije važno je li mačka crna ili bijela, važno je da lovi miševe” (koja se čak naziva Teorijom mačkine boje) nije samo pragmatična (praktična) izjava, kako na prvi pogled zvuči, već i najava duboke promjene koja će uslijediti u kineskom društvu. Kada Deng govori o crnim i bijelim mačkama, on ustvari govori o organizaciji kineskog društva i ekonomije, gdje zagovara da se prestane gledati na prošlost jednog Kineza i to da li je ili nije učestvovao u revoluciji dok je god on efikasan i u stanju raditi u okviru socijalističke ekonomije. Ova istinski revolucionarna ideja za tadašnje kinesko društvo bila je potpuna suprotnost prijašnjoj krilatici koja kaže: “Socijalistički voz koji kasni bolji je od kapitalističkog voza koji dolazi na vrijeme.”

AZIJA JAKO BLIZU BRISANJA SVIH POSLJEDICA KOLONIJALIZACIJE

Prema knjizi The World Economy: A Millennial Perspective britanskog historičara ekonomije Angusa Maddisona, Indija je bila najveća svjetska ekonomija od 0. do 1000. godine n. e. Kina je bila najveća i najrazvijenija ekonomija u svijetu tokom većeg dijela zabilježene povijesti dok je nije prestigla Britanska imperija (bez Indije) polovinom 19. stoljeća. Danas je po nominalnom BDP-u Azija kao kontinent druga, odmah iza Evrope. Kada se uzme u obzir paritet kupovne moći (engl. PPP), ona je već najjači kontinent po ekonomiji.

U Kininom komšiluku nalazi se Južna Koreja, dom “Samsunga” i “Hyundaija”, zemlja s najbržim internetom na svijetu – toliko tehnološki razvijena država da već liječi dio svojih građana od ovisnosti internetom. Japan, koji mnogi geografi u geografskom, ali i kulturološkom smislu upoređuju s Velikom Britanijom, i dalje je nevjerovatan primjer radne i opće discipline. Jedan od zakona zbog zdravstvene prevencije nalaže godišnju provjeru težine osoba iznad 45 godina starosti.

Filipini od 2010. godine bilježe rapidni ekonomski rast. Indonezija (najmnogoljudnija muslimanska zemlja) jedna je od 10-tak novoindustrijaliziranih država u svijetu, peta po razvijenosti na kontinentu, između Rusije i Turske, 16. u svijetu, što joj je osiguralo mjesto u G-20. Na listama najviših nebodera sve je više onih koji su u Aziji. Na listi od njih ukupno 50, nalazi se 6 koji su u SAD-u i 2 u Moskvi u Rusiji. Svi su ostali na prostoru Azije. U Aziji, gdje je trgovina jedna vrsta tradicije, jesu i najveći tržni centri na svijetu. U Hong Kongu 68% međunarodnih firmi ima svoje sjedište.

Kada se sve ovo uzme u obzir, može se primijetiti da je Azija jako blizu brisanja svih posljedica kolonijalizacije – ako se to nije već i desilo. Bliski istok će u tome, vjerovatno, još neko vrijeme biti izuzetak zbog strateškog položaja i velikih energetskih potencijala.

Da bi se Azija sagledala cjelovito, ipak je potrebno uzeti u obzir i njene negativne aspekte. Jedan od glavnih jeste nepostojanje jedinstvene kontinentalne deklaracije o ljudskim pravima – Azija je jedini kontinent koji je nema. Kršenja ljudskih prava čest su slučaj. Najeklatantniji primjer jeste tretman autohtonih Rohinja muslimana u Mjanmaru (nekadašnjoj Burmi), kojima se osporava pravo na državljanstvo, proglašava ih se imigrantima iz Bangladeša, oduzima im se pravo na vlasništvo i nad njima provodi tortura. Ujgurima – turkičkom narodu čiji najveći dio živi u Zapadnoj Kini – osporavaju se vjerska prava. ISIL-ovo je djelovanje u Siriji, između ostalog, dovelo do raseljavanja ionako male kršćanske populacije na Bliskom istoku. Žene u Indiji, ali i Pakistanu, imaju veliku opasnost da se nađu na udaru silovanja (čak i grupnog), ako pripadaju nekoj od nižih kasti.

Ratnom stanju u Siriji, koje je najgori produkt “Arapskog proljeća”, nazire se nekakav kraj. Međutim nejasan, jer još uvijek nije jasno šta su se tačno svjetski i regionalni akteri dogovorili. U nekim dijelovima Afganistana stanje je tako besperspektivno da mladići pred sobom imaju dvije opcije: ili se drogirati opijumom ili uzeti pušku (na strani vojske ili na strani Talibana). Jedan od problema današnjeg Afganistana jeste što su se paštunska plemena (Paštuni su većinski narod u Afganistanu) mnogo više opredijelila za Talibane nego za centralnu vlast. Sjeverna Koreja, koja jedva hrani svoj narod, a vojnici joj stopiraju na cestama, zastrašuje SAD i čitav komšiluk ispaljivanjem dalekometnih raketa.

Pitanje slobode govora veliki je problem u većini azijskih zemalja.

Što su neke od azijskih država industrijski razvijenije, to je zagađenje veće. U Kini to ide do zastrašujućih razmjera. Smatra se da oko 1,1 milion ljudi umre od posljedica aerozagađenja u toj dalekoistočnoj državi. Ipak, vlada najavljuje žestok okršaj s njim.

Pokušaj odgovora na pitanje iz naslova: Naizgled daleki kontinent koji je mnogo više utjecao na civilizaciju nego što bismo mogli i pomisliti.

Azija – prostor velikih potencijala, ali i velikih izazova.

PROČITAJTE I...

Treba razumjeti da nije bilo pasoša, da se radilo o jednom ummetu koji je živio u jednoj državi i sve je bilo prisvajano kao zajedničko. Jedan od najznačajnijih pjesnika te književnosti, među svim velikim klasicima, jeste Alaudin Sabit Užičanin, naš čovjek. Među najznačajnijim jesu Derviš-paša Bajezidagić i Ahmed Hatem Bjelopoljak. Kao iznimno mali narod, dali smo veliki doprinos razvoju jedne značajne civilizacije. Trebamo se zapitati koliko smo spremni dati danas, ne samo Bosni i Hercegovini nego i čovječanstvu

Kao da pripada krajoliku Žepe od nastanka svijeta, ovaj most, umoren teškim bremenom ljudskih sudbina, još čuva svoje tajne. U starim zapisima i putopisima nema nikakvih podataka o njegovom graditelju i vremenu gradnje. Na mostu nije sačuvana tabla s tekstom koji bi ponudio precizne podatke o njegovom nastanku

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!