Srebreničke nekropole stećaka: (Ne)zaštićeni “kameni spavači”

Na listi UNESCO-a nema nijedne srebreničke nekropole uprkos tome što se na ovom području nalazi veliki broj nekropola, najkrupniji i najmasivniji stećci na području Bosne i Hercegovine, bogato ukrašeni primjerci stećaka. Mnoge nekropole stećaka na području Srebrenice, ali i Bosne i Hercegovine, tokom vremena su nestale ili su uništene. Mnoge su još uvijek neotkrivene ili nezaštićene i propadaju, iako je svaki stećak “povelja” koja svjedoči o bogatoj historiji Bosne i Hercegovine

 

Na području općine Srebrenica gotovo da nema sela koje nema u svojoj blizini nekropolu stećaka. Nažalost, samo su dvije nekropole proglašene nacionalnim spomenicima: nekropola u selu Urisići i nekropola Mramorje u selu Bektići. Stećci predstavljaju jedinstvenu pojavu u svijetu koja svojim raznovrsnim oblicima, ornamentima, simbolikom, epitafima daje originalnost i posebnu vrijednost u vremenu i prostoru na kojem su rasprostranjeni. Rasprostranjenost stećaka veže se za granice srednjovjekovne bosanske države. Mnoštvo je stećaka, u narodu poznatih i pod nazivom “mramorje”, “rimsko groblje”, “kameni svatovi”, na teritoriji istočne Bosne.

Historičar Šefik Bešlagić napravio je šezdesetih godina prošlog stoljeća obimno istraživanje o broju stećaka na području Srebrenice. Prema njegovoj evidenciji, na području Srebrenice evidentirane su 43 nekropole s ukupno 815 stećaka. Profesor Senad Đozić, kustos Muzejske zbirke u Srebrenici, kaže da je Bešlagićevo posljednje istraživanje o brojnosti i stanju stećaka na području Srebrenice rađeno tokom 2010. i 2011. godine.

“Tom prilikom evidentirano je 50 nekropola stećaka koje broje između 950 i hiljadu stećaka. Razlog zbog čega nije utvrđen tačan broj stećaka jeste i taj što se neke nekropole nalaze u blizini ili u minskim poljima, pa nije bilo sigurno istraživati. Ono što je zanimljivo jeste da su u tom istraživanju evidentirane nove nekropole koje nisu bile zabilježene ranije”, kaže Đozić i dodaje da su samo dvije nekropole proglašene nacionalnim spomenicima. “Na tim nekropolama treba poduzeti posebne mjere i zaštitne radnje.”

Nekropola u Bektićima plijeni kako ljepotom krajolika, tako i stećaka. Bektići su na srebreničkom području poznati po tome da je nekad tu bio Bektića han. Nalazio se na raskrsnici puteva, jer je u prošlosti najkraći put od Sarajeva do Srebrenice išao preko Sućeske i prolazio pored sela Bektići. I danas se na mjestu gdje je bio smješten han mogu pronaći razni predmeti, kovanice novca koje potječu iz rimskog, a pogotovo iz osmanskog perioda. Nekropola stećaka smještena je na brijegu iznad sela, s nje puca pogled na selo i mjesno muslimansko groblje na kojem je svoj smiraj pronašla i srebrenička heroina Hatidža Mehmedović. I groblje i nekropola stećaka svjedoče o kontinuitetu života na ovom prostoru uprkos činjenici da su se mnoga carstva i vladari mijenjali. Nekropola stećaka lijepo je uređena, očišćena i jasno se vidi 18 stećaka koji su u skladu s prirodom. Stanovnici Bektića kažu da stećci njima znače mnogo i da su preci uvijek govorili da treba poštovati to mjesto i mramorove, kako su stari nazivali stećke.

Senad Đozić tvrdi kako je Srebrenica posebna i po tome jer se u njoj nalazi nekropola s najkrupnijim stećcima u Bosni i Hercegovini. Riječ je o lokalitetu Zlatište kod Ljeskovika, gdje se nalaze stećci u obliku sljemenaka, visine oko dva i dužine od tri i po metra. To su impozantni stećci koji su izuzetno dobro očuvani, a pravljeni su od kvalitetnog kamena. Međutim, na ovom području postoje i nekropole stećaka koje nisu registrirane, a brigu o njima vodi lokalno stanovništvo. Neke su, nažalost, i zarasle. Primjer je nekropola stećaka koja se nalazi u selu Sastavci, koja broji šezdesetak stećaka. Drugi je primjer nekropola stećaka smještena iznad sela Broševići i Šušnjari.

Ova je nekropola, barem po onome što se vidi u njoj, s tridesetak stećaka, uglavnom ploča i sanduka. Primjetno je da su stećci masivni i pojedini teški nekoliko tona. Natpisi na njima nisu vidljivi s obzirom na to da su mnogi stećci zarasli ili su prekriveni mahovinom. Skriveni su od očiju prolaznika, tako da malo ko i zna da postoje. Ova je nekropola zasad neistražena, a ni njezini stećci nisu zaštićeni. Stanovnici sela, oni koji znaju za nekropolu, kažu da su u prošlosti ljudi znali s nekropole iskoristiti kamenje i komade stećaka kao građevinski materijal, ali su zbog nevolja u kojima su se kasnije nalazili vraćali komade ili manje stećke gdje su ih i pronašli.

Na samitu UNESCO-a u Istanbulu 2016. godine donesena je odluka o upisu stećaka na Listu svjetske kulturne baštine. Na Listi se nalazi ukupno 30 nekropola, od kojih se 22 nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine, po tri na području Srbije i Crne Gore i dvije na teritoriju Hrvatske. Nažalost, na listi UNESCO-a nema nijedne srebreničke nekropole uprkos tome što se na ovom području nalazi veliki broj nekropola, najkrupniji i najmasivniji stećci na području Bosne i Hercegovine, bogato ukrašeni primjerci stećaka. Mnoge nekropole stećaka na području Srebrenice, ali i Bosne i Hercegovine, tokom vremena su nestale ili su uništene. Mnoge su još uvijek neotkrivene ili nezaštićene i propadaju, iako je svaki stećak “povelja” koja svjedoči o bogatoj historiji Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Oni ispred sebe imaju vrlo opasan i ogroman teren. Riječ je o vrlo visokoj planini Plješevici, nema naseljenih mjesta. Tu je puno zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava. Ima i divljih životinja. Migranti su veoma ugroženi na tom putu i mi smo pokušavali da im skrenemo pažnju na to. No, oni imaju cilj da pod svaku cijenu pređu granicu i dokopaju se Evropske unije. Zato ne biraju ni vrijeme ni sredstva kako bi to ostvarili, kaže Ermin Lipić, načelnik bihaćke Gorske službe spašavanja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!