Snježana Kordić uporedila Ustav BiH s Hitlerovim zakonima

U danima obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika i promoviranja “jezičke i kulturne raznolikosti te multilingvizma”, lingvistica Snježana Kordić održala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu antiprigodno predavanja na kojem je opet negirala postojanje bosanskog jezika, promovirajući jezički hegemonizam i dovodeći u vezi ustave u Bosni i Hercegovini s nacističkim zakonima o ubijanju Jevreja

Uz prisustvo pedesetak studenata i dva profesora – Envera Kazaza i Nenada Veličkovića – održano je 26. februara u malom amfiteatru Filozofskog fakulteta u Sarajevu izvannastavno predavanje na temu Jezik kao sredstvo ideološke propagande. Predavanje je održala Snježana Kordić, široj javnosti poznatija kao koautorica Deklaracije o zajedničkom jeziku, potpisane prošle godine u Sarajevu.

I ovo predavanje, održano na jednoj od rijetkih visokoobrazovnih institucija na Balkanu na kojoj su Kordićki vrata otvorena, pa makar to bilo i na mala vrata, predstavljalo je rekapitulaciju njenih postavki opširno razrađenih u knjizi Jezik i nacionalizam, o čemu je Stav pisao prošle godine. Također, radilo se o nastavku narativa koji smo imali priliku slušati prilikom predstavljanja Deklaracije o zajedničkom jeziku.

Na predavanju je ponovo negirano postojanje bosanskog jezika, a Snježana Kordić je, po ko zna koji put, ponovila da su bosanski, crnogorski, srpski i hrvatski zajednički standardni jezik policentričnog tipa. Bar lingvisti, kako je primijetio lingvist Inoslav Bešker, ne bi smjeli brkati jezički standard i jezički sistem.

Istina je da su bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski jezik utemeljeni na skoro istovjetnom jezičkom sistemu, ali je istina i to da su standardi znatno različiti. Snježana Kordić još nije predstavila pravopis, gramatiku i rječnik zajedničkog jezika, tri stupa na kojima se uspostavljaju jezički standardi nekog jezika. Naravno, neće to ni učiniti, jer takvo nešto ne postoji.

Akademik Stjepan Damjanović dao je intervju za crnogorski portal Analitika dan prije Kordićkinog sarajevskog predavanja, u kojem je plastično objasnio trivijalnost narativa o zajedničkom jeziku: “Mnogo puta ste u nekoj ulici vidjeli pet istih nebodera: kažete li da je to jedan neboder? Imaju li isti kućni broj? Kažemo da ih je pet jer su na različitom mjestu i u njima žive različiti ljudi, znači, samo su na površan pogled isti. I standardni jezici izrasli na štokavštini služe različitim kulturama i narodima. I ništa ne smeta da imaju različita imena”, objasnio je Damjanović.

Kordić je poručila studentima da njih ni na koji način ne obavezuje činjenica da su bosanski, hrvatski i srpski jezik navedeni u Ustavu kao službeni jezici države Bosne i Hercegovine. Ona je poručila da, ako je nešto napisano u Ustavu i ako važi za slovo zakona, ne mora biti tačno. Međutim, Kordić je to usporedila s nacističkom politikom ubijanja Jevreja.

“Zakoni su svakakvi. Zakoni u doba nacizma su postojali također. Ubijanje sugrađana se odvijalo sve po zakonu. Zakonski je bilo regulirano da su jedni niža rasa, drugi viša rasa i neki znanstvenici su sudjelovali u tome. Bilo je antropologa, bilo je liječnika koji su mjerili ljudima glave, noseve, boje očiju, da bi onda stvarno rekli: ‘Da, da, da: viša rasa – niža rasa’”, objasnila je Snježana Kordić.

Na kraju predavanja gošća je upitala studente šta oni mogu uraditi kako bi razvijali svijest o zajedničkom jeziku i o pogubnosti nacionalističkih politika, a jedan od odgovora glasio je: “Pobuna!” Na to je Kordić odgovorila: “Bravo, bravo! Znači, postoje neke mogućnosti.”

Kao jedan od oblika takvog “pozitivnog” organiziranja, navela je primjer srednjoškolaca iz Jajca koji nisu željeli podjele. Međutim, propustila je spomenuti da ujedinjeni jajački srednjoškolci održavaju nastavu na hrvatskom jeziku (a ne na nekom zajedničkom jeziku) po hrvatskom planu i programu – što je bio i ostao očit primjer diskriminacije prema tamošnjim bošnjačkim učenicima.

Tako je Kordićka napor hrvatskih nacionalista, koji su u Jajcu izdavali svjedočanstva s grbom paradržave Herceg-Bosne, a čije je rukovodstvo osuđeno za udruženi zločinački poduhvat, predstavila kao pozitivan iskorak u borbi protiv nacionalizma.

PROČITAJTE I...

I bez obzira na to da većina Bošnjaka zna da je Komšić političar koji se nije proslavio za vrijeme svojeg osmogodišnjeg mandata u Predsjedništvu BiH, osim što je njegova pojava bila trn u oku Hrvatima, Bošnjaci su mu dali povjerenje jer ga ne vide kao opasnost za opstanak BiH.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!