Šerif Isović, direktor Porezne uprave F BiH: Treba olakšati poreznim dužnicima, ali direktori moraju snositi odgovornost

Porezna uprava dostavila je na zahtjev Vlade FBiH više prijedloga za rješavanje duga, a neki su od njih: da dužnici bez odlaganja plate 10 posto glavnog duga, zamrzavanje duga i prestanak obračuna kamata na zamrznuti dug, oprost kamata, oprost troškova prinudne naplate, plaćanje duga na rate bez obračuna kamata na period do pet godina, oprost dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina, doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kad nije korištena zdravstvena zaštita)

Porezna uprava Federacije BiH ima oko 200 inspektora, što nije dovoljno da se efikasnije bori s brojnim nepravilnostima, od rada na crno, poreznih utaja i sl. Jedan od problema jeste i što porezni inspektori nemaju mogućnost rada tokom vikenda, što porezni obveznici obilato koriste za neevidentiranje prometa. Direktor Porezne uprave Šerif Isović zadovoljan je rezultatima ako se uzmu u obzir kapaciteti Porezne uprave, ali, generalno, nije zadovoljan jer postoji još značajan prostor za poboljšanje uvjeta poslovanja i naplatu javnih prihoda.

STAV: S obzirom na to da je ovih dana aktuelna tema “Agrokor”, da li su kompanije iz ove grupacije dužne Poreznoj upravi FBiH?

ISOVIĆ: Prema evidencijama Porezne uprave Federacije BiH, privredna društva u kojim je “Agrokor” vlasnik dionica: “Konzum” d.o.o. Sarajevo, “Super kartica” d.o.o. Sarajevo, “Velpro” d.o.o. Sarajevo, “Zvijezda” d.d. Sarajevo, “Agrokor-Zagreb” d.o.o. Grude, “Sarajevski kiseljak” d.o.o. Kiseljak, “Ledo” d.o.o. Čitluk, prema dostavljenim prijavama, nemaju dospjelog, a neplaćenog duga po osnovu javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH, odnosno nemaju duga u postupku prinudne naplate. Kod ovih je firmi započet inspekcijski nadzor, tako da će se stvarno stanje znati po okončanju nadzora. Prema informacijama nadležnih poreznih ispostava kod kojih se vode evidencije o ovim poreznim obveznicima, oni su redovno podnosili porezne prijave i plaćali svoje obaveze.

STAV: Poznato je da brojna javna preduzeća i ustanove duguju velike iznose novca Poreznoj upravi FBiH, no, koliki je dug privatnih preduzeća i koliko je Porezna uprava efikasna u naplati potraživanja? Na koji se način vrši naplata? Za ilustraciju, koliko je Porezna uprava prošle godine naplatila novca po osnovu duga iz ranijih godina od privatnih preduzeća?

ISOVIĆ: Na dan 31. marta 2017. godine saldo duga u prisilnoj naplati iznosio je 2.529.252.993,25 KM. U ovom dugu, dug poreznih obveznika s kapitalom u privatnom vlasništvu iznosi oko 50 posto. Porezna uprava, shodno pravilima, provodi mjere prinudne naplate koje obuhvataju blokadu transakcijskih računa, naplatu duga iz novčanih sredstava, vrijednosnih papira, potraživanja, zaplijene i prodaje imovine. Prodaja imovine vrši se putem javne aukcije, ali često za kupovinu nema zainteresiranih kupaca. Praksa je pokazala da se u postupku prinudne naplate zaplijenjena imovina veoma teško prodaje, odnosno za kupovinu imovine uglavnom nema zainteresiranih kupaca. Porezna uprava pokrenula je značajne aktivnosti u naplati zaostalog poreznog duga. Tako je u 2016. godini u oblasti prinudne naplate izdato 44.218 rješenja kojima su pokrenute zakonom propisane mjere prinudne naplate. Prinudnim putem naplaćeno je ukupno 130 miliona maraka. Na nivou 10 kantonalnih poreznih ureda izdato je oko 18.500 naloga za plaćanje u iznosu od 418.440.820 KM. Zaključena su 582 sporazuma o odgođenom plaćanju i plaćanju duga na rate, po osnovu kojih je naplaćeno 14.314.976 KM. Izvršena je prodaja imovine u 453 slučaja, u vrijednosti od 5.155.294 KM, i proglašena nelikvidnost u iznosu od 1.922.987 KM. Međutim, i pored ovih aktivnosti, dug u prinudnoj naplati na dan 31. decembra 2016. godine s obračunatim zateznim kamatama iznosio je preko 2,4 milijardi KM i sigurno je da određeni iznos duga neće biti naplaćen. Prije svega, neće biti naplaćen dug od subjekata koji su prestali raditi, koji su proglasili nelikvidnost i protiv kojih je pokrenut stečajni postupak, jer se u stečajnom postupku, u pravilu, namiruje dvadesetak procenata potraživanja. Stoga sam i zagovornik rješenja da se dug novim zakonskim rješenjima uredi i na taj način da se pokuša izvući maksimalna naplata poreza, i ne samo poreza već i duga koji porezni dužnici duguju svojim dobavljačima.

Da bi Porezna uprava bila efikasnija, ne samo u naplati duga već i u izvršavanju svih funkcija, neophodno je osigurati realno potrebne resurse. Neophodna su nova pravna rješenja, materijalna i finansijska sredstva i nova kadrovska rješenja. U razvijenim državama za porezne organe izdvajaju se velika sredstva, što je sasvim razumljivo, jer svaka marka uložena u Poreznu upravu nije trošak već investicija koja se višestruko vraća. Ostvarenje cilja da Porezna uprava bude pravedna, racionalna i efikasna nije i neće biti lahko i brzo i ovi ciljevi brže će se ostvariti ukoliko se za to budu brže osiguravali potrebni uvjeti.

STAV: U posljednje vrijeme spominje se mogućnost oprosta duga firmama i ustanovama koje je osnovala Vlada FBiH. Koliko je to “pametan” potez i kakvu poruku šalje privrednom sektoru?

ISOVIĆ: Stanje duga javnih prihoda već je dugo vremena zabrinjavajuće i krajnje je vrijeme da se ovaj problem sistemski, odnosno zakonski riješi. Sasvim je jasno da dužnici ukupan dug neće moći platiti. Jedini način da se ovaj dug riješi jeste da se donese zakon kojim bi se uredilo plaćanja ovog duga. Imajući u vidu stanje poreznog duga, jedna od primarnih reformskih aktivnosti trebala bi biti rješavanje postojećeg poreznog duga i iznalaženje mjera za sprečavanje rasta i nastajanje duga u budućnosti. Ova rješenja trebaju biti jednakopravna za sve dužnike, neovisno da li su javni ili privatni. Međutim, neizbježno je da rješenje za ove dužnike trebaju sadržavati povoljnije uvjete od onih koje su imali obveznici koji su svoje obaveze već platili. Kakva god bila zakonska rješenja, ona neće biti pravedna, jer su obveznike koji su blagovremeno izvršavali svoje obaveze stavila u podređen, diskriminirajući položaj u odnosu na ove dužnike. Međutim, pitanje koje se može postaviti jeste: Šta je alternativa ovim “povoljnijim uvjetima”? Alternativa je blokada računa, prisilna naplata, stečajni postupak iz kojeg se, prema iskustvima, naplati oko 20% potraživanja… Blokadom računa dužnika proizvele bi se negativne posljedice koje bi se odrazile na ekonomiju u cjelini, na javne prihode, zaposlene i sve građane, pa i na obveznike koji nisu dužnici jer im ovi subjekti duguju. Upravo iz ovih razloga, Porezna uprava uputila je više inicijativa i prijedloga za uređenje ovog duga. Naime, Porezna uprava dostavila je na zahtjev Vlade FBiH više prijedloga za rješavanje duga, a neki su od njih: da dužnici bez odlaganja plate 10 posto glavnog duga, zamrzavanje duga i prestanak obračuna kamata na zamrznuti dug, oprost kamata, oprost troškova prinudne naplate, plaćanje duga na rate bez obračuna kamata na period do pet godina, oprost dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina, doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kad nije korištena zdravstvena zaštita). Uprava je uputila i inicijativu da se dužnici oslobode obaveze osiguranja garancija ili propiše mogućnost za osiguranje garancija putem mjenice, kao i da se onemogući isplata plaća bez istovremene uplate poreza i doprinosa na plaće, a sve uz uvjet da nema oprosta doprinosa koji ulaze u penzijsko-invalidski staž zaposlenika i redovno plaćanje tekućih obaveza.

Prijedlog Porezne uprave jeste i da se banke zakonom obavežu da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća bez plaćanja doprinosa i da se zakonom propiše da Porezna uprava s bankama ima online vezu, da se dograde propisi kojima se regulira naplata i prisilna naplata, da se obavezno donese propis o poreznom knjigovodstvu… Prijedlog Porezne uprave jeste i da se zakonom zabrani obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su vršili utaje poreza ili su svjesno izbjegavali da plate prijavljeni porez.

STAV: U sektoru turizma možda je i najviše onih koji izbjegavaju plaćanje poreza. Kako Porezna uprava može stati ukraj takvoj praksi i natjerati obveznike da budu odgovorniji?

ISOVIĆ: Sve djelatnosti kod kojih je u poslovanju značajno prisustvo gotovine podložne su izbjegavanju plaćanja poreza. Obveznici koji se bave turističkom djelatnošću pod kontrolom su Porezne uprave koliko su i ostali porezni obveznici i koliko nam to omogućavaju kadrovski i drugi kapaciteti kojim raspolažemo. Bolji rezultati mogu se postići zajedničkim djelovanjem svih institucija i kontrolnih organa, Federalne uprave i kantonalnih uprava za inspekcijske poslove i turističkih zajednica. Neophodno je da na cijelom području države svi kontrolni organi efikasno izvršavaju svoju funkciju, da se dogradi pravni okvir i da sudovi i tužilaštva po prijavama koje podnose kontrolni organi izriču brze i odgovarajuće kazne…

STAV: Postoji izreka, koja se prepričava kao šala, da se u Međugorju ukazao fiskalni račun, aludirajući na to da postoje dijelovi FBiH u kojima se sistemski krši zakon. Ima li nedodirljivih za Poreznu upravu FBiH?

ISOVIĆ: Od mog imenovanja na ovu dužnost nastojali smo, koliko su nam to kadrovski kapaciteti dozvoljavali, inspekcijskim nadzorom obuhvatiti čitav prostor Federacije BiH. Porezna uprava svoje aktivnosti provodi racionalno i transparentno, postupajući jednako prema svim poreznim obveznicima, bez obzira na kojem području Federacije ili u kojoj općini obveznik ima sjedište. Prilikom planiranja i izvođenja aktivnosti Porezne uprave, kao kriterij je bila, a i ubuduće će biti, zastupljenost svih dijelova Federacije BiH i jednak tretman svih poreznih obveznika, bez obzira na kojem je području njegovo sjedište. Principi inspekcijskog nadzora ne zasnivaju se na ravnomjernom broju kontrola na bilo kojoj teritorijalnoj zastupljenosti, pa ni zastupljenosti općina, već prije svega na bazi indicija i saznanja da obveznici nepravilno posluju. Ono što objektivno postoji i što je “problem” jeste da na nekim područjima imamo nesrazmjer između broja kontrola i utvrđenih nepravilnosti. Ove će stvari biti predmet kvantitativne i kvalitativne analize i nakon toga ćemo se prema ovome odrediti. Cilj Porezne uprava jeste da ona bude pravedna, racionalna i efikasna institucija. Rukovodeći se ovim ciljevima, Porezna uprava nastoji prema svim poreznim obveznicima imati jednakopravan odnos, profesionalan i u skladu s važećim propisima.

STAV: Kladionice su se, za sada, uspjele spasiti povećanja poreza. Hoćete li istrajati u namjeri da se izmjene propisi i da se poveća porez za kladionice?

ISOVIĆ: Problem poslovanja kladionica jeste zakonske prirode, koji prije svega određuju dva segmenta, i to: reguliranje obavljanja ove djelatnosti i porezna politika za ovu djelatnost. Uređenje oba segmenta u stvarnoj je nadležnosti Federacije, a ne kantona i općina. Kantoni, odnosno općine, pokušali su urediti “poreznu” politiku za ovu djelatnost, koja je rezultirala donošenjem sudskih presuda u korist kladionica. Zbog propisa kantona i općina, i obveznici i Uprava imali su i još imaju značajne troškove. Izgubljeno je dosta vremena, a sudovi su se bavili ovim umjesto drugim predmetima, a sigurno je da su i donosioci ovih propisa imali troškove, tako da, kad se sve sabere, napravljen je veliki društveno-ekonomski trošak. Porezna uprava našla se između dviju vatri, s jedne strane vlast s različitim interesima, a s druge strane kladionice, čiji je interes profit… Rješenje je da se zakonom Federacije, uz učešće kantona i općina, uredi ova oblast. Mišljenja sam da pitanje rada i pitanje oporezivanja kladionica zakonski nije dobro uređeno. Trenutna su zakonska rješenja, s aspekta oporezivanja, ovu djelatnost “privilegirala”. Također, sistem je oporezivanja i nadzora složen, a mogu reći i skup. Za kontrolu ovih subjekata potrebni su vrhunski informatičari i poznavaoci poreznih propisa. Da bi se kontrolirao rad kladionica, trebalo bi “natjerati” igrača ili naći dobrovoljca da se u toku kontrole kladi, a kojih u toku kontrole nikada nema, ili inspektoru, protivno zakonu, dati novac da on “okuša svoju sreću” kako bi se provjerilo da li sistem funkcionira u skladu sa Zakonom.

Utjecaj ove djelatnosti na društvo može se regulirati određivanjem lokacija na kojima se ova djelatnosti može obavljati na drugim principima. Jednostavno, treba reducirati mjesta i lokacije na kojima se ova djelatnost može obavljati. U ovom kontekstu, mišljenja sam da kriterij da kladionica nije bliže od 100 metra od školskih ustanova i vjerskih objekata, koji predstavlja uvjet za registraciju, nije dobar. Federalnim zakonom treba urediti da kantoni i općine imaju aktivnu ulogu i propišu lokacije na kojima se može obavljati ova djelatnost. Zašto se ne bi propisale i odredile lokacije na kojima se mogu priređivati igre na sreću, jer, ako se neko želi kockati, neka sjedne u automobil i ode na određenu lokaciju udaljenu 5 ili 10 kilometara, pa neka se tamo kocka… Postojeća porezna politika za ovu je djelatnost specifična, stimulativna, nije u sistemu PDV-a, među samim vrstama klađenja različita (5% na uplate i paušal od 300,00 KM mjesečno), dobici do 100,00 KM nisu oporezovani porezom na dohodak.

Zbog ovih stvari, Porezna uprava inicirala je krajem 2015. godine izmjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o igrama na sreću. Prijedlog Uprave bio je da se svi dobici oporezuju porezom na dohodak po stopi od 10%, koliko iznosi i porez na dohodak svih zaposlenih, i da se sve igre na sreću jednako oporezuju, tj. da se izvrše izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, tako da se propiše obračun i uplata naknade jednako za sve igre na sreću, tj. u procentu od 5% na svaku pojedinačnu uplatu igrača. Razlozi za predložene izmjene navedenih zakona jesu: pravednije oporezivanje, povećanje porezne baze oporezivanjem prihoda koji nisu oporezovani, sprečavanje zloupotreba, jednostavniji obračun i kontrola te povećanje javnih prihoda. Također, porezna politika, prema mom mišljenju, treba se zasnivati na trima ključnim parametrima, i to: ekonomskoj snazi i bogatstvu obveznika, profitabilnosti djelatnosti i da porezna politika ima razvojnu ulogu za društvo. Ako se ima u vidu da je u 2016. godini promet od priređivanja igara na sreću iznosio 1.504.744.486,27 KM i da su isplate do 100KM koje ne podliježu oporezivanju iznosile 1.172.450.276,64 KM, onda je sasvim jasno da su naši prijedlozi bili opravdani i da je pitanje oporezivanja ove oblasti, prije svega, ekonomsko, a ne političko pitanje i prosto je nevjerovatno da se o oporezivanju kladionica raspravljalo više nego, primjera radi, o ukidanju porezne olakšice na izvoz, pa se logički postavlja pitanje: koja država ima interes ukidati porezne povlastice na izvoz i aktivnosti koje stvaraju novu i razvojnu vrijednost i utječu na smanjenje trgovinskog deficita, a davati pogodnosti na nešto (igre na sreću) što ne daje ove vrijednosti. Stoga mislim, da se rasprava o oporezivanju kladionica vodila na ovaj način, vjerovatno bi i ova oblast bila drugačije uređena, a budžeti bi u 2016. godini bili bogatiji za preko 150 miliona KM.

STAV: Kakve rezultate daju pojačane kontrole, koliko je povećana naplata poreza u, recimo, prva tri mjeseca ove godine? Koliko je ukupno prikupljeno poreza?

ISOVIĆ: Svjesni činjenice da su države koje nemaju uređen porezni sistem (poreznu politiku i poreznu pravu) na veoma niskom nivou razvijenosti, nestabilne, imaju izraženu korupciju, ugrožena su i nestabilna prava i po svim bitnim kriterijima zauzimaju nepovoljna mjesta na tabelama normalnih i uređenih država, Porezna uprava usmjerila je u proteklom periodu svoje aktivnosti na: porast naplate javnih prihoda, unapređenje procesa rada i sređivanje stanja u Poreznoj upravi, pokretanje inicijative za uređenje statusa Porezne uprave i propisa iz njene nadležnosti, podizanje svijesti obveznika da dobrovoljno prijavljuju i plaćaju porezne obaveze, poticaj građana da prijavljuju nepravilnosti… Porezna uprava FBiH promijenila je u periodu od polovine novembra 2015. godine koncept inspekcijskog nadzora i počela s brzim kontrolama, tzv. akcijama. Do sada smo izvršili 34 jednodnevne brze akcije, u kojima smo izvršili 8.468 inspekcijskih nadzora. U ovim kontrolama otkriveno je: 2.922 radnika s neriješenim radno‑pravnim statusom, 1.322 subjekata koji su poslovali bez odobrenja za rad, 784 obveznika koji nisu uopće imali instaliran fiskalni uređaj, 2.637 obveznika koji nisu izdavali račune. Zbog utvrđenih nepravilnosti, zapečaćeno je 1.942 objekta i izdato 5.245 prekršajnih naloga s izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 12.168.380 KM. Pored ovih akcija, vršene su i redovne kontrole, u kojima je u 2016. godini utvrđeno preko 400 miliona dodatnih poreznih obaveza. Pored ovih pokazatelja, utvrdili smo da su kontrolirane ciljne grupe, nakon kontrola, imale značajan porast prometa i uplaćenih obaveza po osnovu javnih prihoda.

Sve ove aktivnosti dovele su do povećanja naplate javnih prihoda, tako da su u 2016. godini porezni obveznici uplatili oko 4,5 milijarde KM javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava, što predstavlja veću naplatu javnih prihoda za oko 350 miliona maraka u odnosu na 2015. godinu, ili, iskazano u procentima, više za 8,51%. Pozitivan trend naplate prihoda ostvaren je i u prva tri mjeseca 2017. godine. Naime, u periodu od januara do marta 2017. godine naplaćeni su porezi u iznosu od 1.175.018.761 KM, što je za 133.082.535 KM više u odnosu na isti period 2016. godine, ili, iskazano u procentima, više za 12,77%. To je najveći rast prihoda od poreza u regiji i Evropi.

STAV: Prošle je godine uveden e-mail s posebnom namjenom da se svako može javiti i direktno vam pisati ukoliko zna za neku nelegalnu radnju. Kakve je to dalo rezultate, koliko ste primili obavijesti i šta ste uspjeli utvrditi kontrolama koje ste poduzeli?

ISOVIĆ: Porezna uprava omogućila je građanima da, uz punu diskreciju, mogu izvršiti svoju građansku dužnost i prijaviti nepoštivanja poreznih zakona i druge koruptivne radnje, a da pritom ne moraju ostaviti svoje lične podatke. U periodu od novembra 2015. godine do danas zaprimljeno je oko 2.100 prijava građana koje su nakon provjere osnovanosti navoda proslijeđene nadležnim organizacionim jedinicama na postupanje. Sve osnovane prijave koriste se prilikom planiranja inspekcijskih nadzora. Što se tiče sadržaja zaprimljenih prijava, one se uglavnom odnose na neprijavljene radnike, bespravan rad (rad bez odobrenja nadležnog organa), neizdavanje fiskalnih računa, neuplaćivanje doprinosa i sl. Analizom prijava i povratnih informacija nakon njihove provjere, može se zaključiti da je veliki broj prijava bio osnovan, te da je oko 90% poreznih obveznika sankcionirano zbog utvrđenih nepravilnosti po zaprimljenim prijavama. Navedeni podaci ukazuju na činjenicu da smo podstakli i ohrabrili građane da prijavljuju uočene nepravilnosti u radu i poslovanju poslovnih subjekata i na taj način daju lični doprinos u borbi protiv sive ekonomije i korupcije koje predstavljaju veliku prepreku na putu ka boljoj i jačoj državi u svim njenim segmentima.

STAV: Porezna uprava evidentirala je u posljednje vrijeme značajan rast broja zaposlenih. Da li je to više posljedica prijavljivanja do sada neprijavljenih radnika ili otvaranja novih radnih mjesta?

ISOVIĆ: Ima i jednog i drugog. Nismo ulazili u to šta je posljedica broja prijavljenih radnika. S 12. aprilom 2017. godine bila su ukupno 500.824 zaposlena radnika u Federaciji BiH. Od toga je onih koji žive u RS-u, a rade u FBiH 6.503, a onih koji žive i rade u FBiH 494.321. Nismo se bavili analizom koliko je posljedica otvaranja novih radnih mjesta, a koliko je posljedica prevođenja radnika iz sive zone u radno-pravni status. Kroz ove akcije imamo direktne i indirektne efekte na broj zaposlenih. Direktni su efekti po osnovu akcija preko 4.000 zaposlenih.

 

PROČITAJTE I...

Za manje od dvije godine TRZ Hadžići uspio je razviti dva nova proizvoda iako se nikada ranije nije bavio proizvodnjom oružja. RPG je već postao hit na tržištu, traže ga istok i zapad, pa čak i susjedne zemlje – Srbija i Hrvatska. Još dva nova proizvoda uskoro će kao prototip ugledati svjetlo dana: pametno odijelo i automatski bacač granata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!