Sarajevo zarađuje najviše novca, a najmanje mu se vraća

“U prošloj godini otvoreno je oko 700 novih privrednih društava u Kantonu Sarajevo. To je odgovor tržišta na povoljne uvjete u poslovnim zonama te povoljna kreditna sredstva. To je direktan utjecaj politika koje je Vlada Kantona Sarajevo provodila prema malim i srednjim preduzećima”

Iako još nije zvanično objavljeno, bruto domaći proizvod (GDP) u Kantonu Sarajevo ima rast od 4,5 posto, dok u ostatku države GDP raste u prosjeku 3,2 posto. Broj zaposlenih konstantno raste, i to više nego u drugim kantonima Federacije BiH i u Republici Srpskoj, drugi ekonomski parametri također rastu. Ministar privrede Kantona Sarajevo Muharem Šabić smatra da je to odraz politika koje je provodila Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo privrede. Poznato je da su u mandatu Vlade, kaže Šabić na početku intervjua za Stav, izabrane četiri strateške privredne grane: metalna industrija, drvna industrija, turizam i IT sektor, i u sve četiri ove grane ekonomski su parametri u porastu, posebno u turizmu i IT sektoru.

STAV: Primjetno je da je iz godine u godinu sve više turista u Sarajevu. Koliko je turizam u Sarajevu razvijeniji u odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine?

ŠABIĆ: Godišnja stopa rasta broja turista u Sarajevu iznosi oko 20 posto. Za ovu godinu, naravno, još nisu završeni statistički podaci, ali moguće je da će stopa rasta biti čak i viša jer vidimo da, zbog svega onoga što se događa u Sarajevu u vrijeme Sarajevo Film Festivala i drugih događaja, Sarajevo postaje prepoznatljiva turistička destinacija u svijetu. Naša gostoprimljivost, gastronomska ponuda, kulturni događaji, historijski turizam, ali i projekti u koje je ulagano –  vertikalni transport na Bjelašnici (šestosjedi i četverosjedi, sistem za osnježavanje) sa sarajevskom žičarom značajno su unaprijedili ponudu i povećali broj turista.

STAV: Kazali ste da su određene politike Vlade Kantona Sarajevo dovele do toga da se ovaj kanton brže razvija nego drugi dijelovi države. Koje su to politike?

ŠABIĆ: Prva stvar koju smo uradili na početku mandata jeste to da smo donijeli Zakon o podsticanju malih i srednjih preduzeća. To je proevropski zakon koji je baziran na aktu Evropske unije “small business act”, koji podstiče zapošljavanje u mala i srednja preduzeća. Svuda po Evropi 98 posto zapošljavanja dešava se kroz mala i srednja preduzeća. Mi smo to shvatili i to nam se isplatilo. Ključno u tom zakonu jeste da smo rekli da će 0,5 posto budžeta svake godine biti uloženo u mala i srednja preduzeća. Mi smo sve ove godine radili na sljedeći način: dio smo plasirali preko komercijalnih banaka za subvencioniranje kredita, posebno smo htjeli da malo relaksiramo tu lošu kamatu koju su firme imale do tada, a drugi dio sredstava jesu grant-sredstva privrednim društvima.

Riješili smo firme tih loših visokih kamata, podržavali smo žensko poduzetništvo, start upe. Što se tiče ovog programa povoljnih kamata, to smo radili s BBI bankom. U zadnje dvije godine smo u saradnji s BBI bankom plasirali 80 miliona maraka povoljnih kredita, prvu je godinu kamata bila 1,79 posto, drugu 1,28 posto, a ove godine smo ponovo izabrali BBI banku i kamata je nula posto. S tri postotna poena Ministarstvo subvencionira kredite firmama, ti krediti idu do milion maraka na 82 mjeseca, znači kapitalna ulaganja i obrtna sredstva, i mislimo da je to pun pogodak. Do sada smo plasirali 80 miliona, a ove godine ćemo plasirati 50. Znači, u ovom mandatnom periodu oko 130 miliona maraka. Drugo, ulagali smo u poslovne zone u Kantonu Sarajevo, oko 2,5 miliona maraka po godini, što je dovelo do otvaranja značajnog broja kompanija, a to samo po sebi vodi većem zapošljavanju.

STAV: Imate li podatke koliko je novih firmi otvoreno?

ŠABIĆ: Za ovu godinu još nisu gotovi statistički podaci, ali u prošloj godini otvoreno je oko 700 novih privrednih društava u Kantonu Sarajevo. To je odgovor tržišta na povoljne uvjete u tim poslovnim zonama, te povoljna kreditna sredstva. Mislim da je to direktan utjecaj ovih politika koje smo imali prema malim i srednjim preduzećima.

STAV: Često se iz manjih sredina spočitava glavnom gradu Bosne i Hercegovine da manje sredine šalju svoj novac u glavni grad. To je priča koja je poznata svugdje, ali su činjenice drugačije, Sarajevo ipak najviše zarađuje. Da li je to slučajno?

ŠABIĆ: Nije slučajno novac došao u Kanton Sarajevo. To je odraz politika koje smo provodili. Radili smo na poboljšanju poslovnog okruženja. Radili smo projekt sa Svjetskom bankom i pristali smo da naknade koje se plaćaju za otvaranje kompanija, poreze općinama i kantonu drastično smanjimo ili ukinemo. Po tom osnovu, budžet Kantona Sarajevo godišnje uskraćen je za dva miliona maraka. Ti novci ostaju u maloj privredi. To je, uz ova sredstva iz podsticaja koja smo uložili, dalo rezultat, došlo je do privrednog zamaha u Kantonu Sarajevo. Kanton Sarajevo neosporno je lokomotiva industrije u Federaciji BiH. Ništa to nije slučajno, mi smo svjesno radili na poboljšanju poslovnog okruženja, a privreda je to prihvatila.

Ja sam u direktnom kontaktu s ministrima privrede drugih kantona i većina njih kopirala je ove naše modele, krenuli su tim putem i oni imaju rezultate. Mi smo samo malo hrabrije i malo ranije krenuli. Naravno da u glavnom gradu ima veća količina novca, ali veći je i rizik. Targetirali smo grane u koje hoćemo da ulažemo, radili smo na tome, dali smo povoljna finansijska sredstva, snizili parafiskalne namete i došao je odgovor. Od tog novca ima koristi čitava Federacija BiH jer se ovdje napravi najviše sredstava, a povrat tih sredstava u Kanton Sarajevo ustvari je najmanji, tako da je to potpuna zamjena teza. Mi smo čak neke kantone i pomagali, kao što je Bosansko-podrinjski kanton, dali smo inicijalna sredstva i oni su ovakav jedan fond napravili za podsticaj malih i srednjih preduzeća. I oni imaju izvrsne rezultate.

STAV: Ko su nosioci razvoja u Kantonu Sarajevo?

ŠABIĆ: To su svakako kompanije iz metalskog i drvnog sektora, turizam, kao i kompanije iz IT sektora. Naš IT sektor usmjeren je na strano tržište, većinu proizvoda plasira vani i donosi značajna sredstva. Imamo mnogo malih i srednjih preduzeća koja sarađuju s velikim korporacijama. Ono što bi trebalo da se desi u Kantonu Sarajevo jeste dolazak velikih industrijskih sistema kakve smo nekada imali. Industrijske zone dislocirane su iz tradicionalnih industrijskih zona u Sarajevu koje su bile u urbanom dijelu grada. One sada lagano idu ka periferiji, formiraju se nove industrijske zone izvan grada, tako da smo dali mogućnost da se otvore nove kompanije.

STAV: Kažete da trebaju doći veliki privredni sistemi u poslovne zone, znači li to da ima već nekih najava, pregovora?

ŠABIĆ: Imamo najava, ali mislim da na nivou države i Federacije BiH loše radimo taj marketinški dio. Imamo nekoliko stvari koje su interesantne velikim stranim kompanijama, prije svega imamo stručnu i jeftinu radnu snagu, imamo industrijsku električnu energiju među najjeftinijom u Evropi, porez na dobit je 10 posto, malo koja zemlja u Evropi ima takav porez. Izgradnjom autoputa i poboljšanjem željezničkog prometa, posebno prema luci Ploče, očekujem da će doći i velike kompanije. Razgovaramo s nekoliko njih i vidimo da taj interes raste. Prošle godine na poslovnoj konferenciji bilo je dosta govora o tome, ima mnogo kompanija iz Turske i Evrope koje su najavile dolazak i ove godine na poslovnu konferenciju jer hoće da osjete bilo, da razgovaraju o tim temama. Mi smo spremni da idemo i dalje ako prepoznamo interes kompanija. Općinske administracije u kojima se nalaze poslovne zone i Vlada Kantona spremni su da dodatno finansiraju i da firmama omoguće lakše poslovanje i pokretanje posla.

STAV: Ministarstvo privrede 25. i 26. septembra organizira Međunarodnu poslovnu konferenciju Kanton Sarajevo 2018. O kakvoj je konferenciji riječ?

ŠABIĆ: To je mini Sarajevo Business Forum, s tim da radimo u saradnji s regijama iz zemalja Evropske unije. Radimo više na konkretizaciji, pripremimo projekte i nudimo ih investitorima koji dolaze iz Zapadne Evrope, golfskih zemalja i Turske kako bismo ih zainteresirali za investiranje. Ove godine radimo s dvije austrijske pokrajine, pokušavamo da dođemo do stranog tržišta da plasiramo proizvode naših malih i srednjih preduzeća, a da njihove investitore dovedemo u Sarajevo. Čini mi se da se tu stvari pomjeraju naprijed. Kad smo ih dovodili, rekli smo da ne tražimo pomoć, mi to finansiramo, nama trebaju vaša privredna društva. Prvi put su, kažu, doživjeli da iz regije Balkana neko ne traži finansijsku pomoć nego partnerstvo, to im je bilo interesantno.

STAV: Odmah poslije konferencije u Sarajevu bit će i “Halal sajam”, jeste li namjerno tako uskladili datume?

ŠABIĆ: To organizira naša partnerska banka BBI. Pokušavamo da napravimo tako da ljudi koji dođu na sajam ostanu i na konferenciji i da budu u Sarajevu sedam dana, što je značajno za naš turizam. Pokušavamo uvezati ta dva događaja. Nama je svakako interesantno tržište golfskih zemalja i s aspekta investitora koji bi došli u Sarajevo i s aspekta izvoza naših proizvoda na ta tržišta. Kanton Sarajevo i ovog puta radi za čitavu Bosnu i Hercegovinu, pokazuje ostatku države kakav model treba da bude. Dakle, ti novci koji dođu u Kanton Sarajevo moraju se zaraditi, mora se pobuditi interes da bi ljudi investirali.

STAV: U zadnjoj ste godini mandata, šta smatrate svojim uspjehom?

ŠABIĆ: Kako sam rekao, dobra je stvar Zakon o podsticanju malih i srednjih preduzeća i plasman 130 miliona maraka privredi. Ove godine prvi put imamo program za mlade s Privrednom i Obrtničkom komorom KS-a, izdvajamo milion maraka za zapošljavanje mladih. Od značajnih projekata jeste i izgradnja vertikalnog transporta i sistema vještačkog osnježavanja na Bjelašnici, u koji je uloženo 20 miliona maraka. Dosta smo ulagali u industrijske zone i poboljšanje poslovnog okruženja, što je dalo dobre rezultate. Sljedeće što smo dobro uradili jeste to što smo iščistili Zakon o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu, prilagodili smo ga tržištu i očekujemo interes investitora upravo u tom području. Posebno je to važno za budućnost privrednih subjekata u kojima država ima vlasništvo. Svjedoci smo da je mala i velika privatizacija doživjela slom, mislim da je uspješniji model davanja koncesija i javno-privatno partnerstvo.

STAV: Dakle, sada se konačno može krenuti u realizaciju projekata po modelu javno-privatnog partnerstva?

ŠABIĆ: Donijeli smo evropski zakon u ovoj oblasti oslobođen administrativnih tegoba, eliminirani su parafiskalni nameti, ukinuta mogućnost parafiskalnih barijera. Kada sam došao u Ministarstvo privrede, neke koncesije za vode, dolomite i krečnjake čekale su firme po pet-šest godina. Mi sada svaki zahtjev za koncesiju rješavamo u roku šest mjeseci, ili damo koncesiju ili je ne damo, nema odugovlačenja.

STAV: Ima li već naznaka da će se realizirati uskoro neki projekt po modelu javno-privatnog partnerstva?

ŠABIĆ: Imali smo javni poziv za javnu rasvjetu. Da pojasnim, koncesije su se do sada davale samo za vodu i krečnjak, sada pod koncesiju možete dati sve – saobraćaj, vode, infrastrukturu, svugdje je moguće izabrati partnera s kojim ćete raditi. Mislim da je time moguće oživjeti stare privredne sisteme koji sada propadaju. Vidite koliko je skupo zemljište u Sarajevu, a imate na atraktivnim lokacijama infrastrukturu kojoj pada cijena. U privatizaciji investitor kupuje sve, a kada dajete koncesiju, država istog trenutka počinje zarađivati od koncesione naknade, a investitorima je puno lakše raditi zato što im je partner općina, kanton, država itd. Nakon određenog perioda, investitor može dokapitalizirati privredno društvo, kupiti preostali dio dionica i tako firme lakše izlaze iz krize. Mislim da je to velika šansa za nas.

STAV: Je li to model za rješavanje problema gradskog saobraćaja?

ŠABIĆ: Što da ne?! Poznato je u svijetu da se pojedine vrste saobraćaja daju pod koncesiju, trolejbuski saobraćaj, podzemne željeznice itd. Veliki gradovi u svijetu tako su riješili problem gradskog saobraćaja. Apsolutno mislim da se dio problema javnog gradskog saobraćaja može riješiti koncesijama.

PROČITAJTE I...

Prema relevantnim statističkim podacima, od ukupnog broja turista u Bosni i Hercegovini u 2017. godini, 36,9 posto njih posjetilo je Sarajevo, odnosno, Bosnu i Hercegovinu posjetilo je ukupno 1,3 miliona turista, a Sarajevo njih 482.441. U broju ostvarenih noćenja Kanton Sarajevo učestvuje s 33 posto, dakle, od 2,6 miliona noćenja turista u Bosni i Hercegovini, u Kantonu Sarajevo ostvareno ih je 885.979

Tri godine GRAS pokušava nabaviti nove minibuse da bi mogao održavati linije u sarajevskim padinskim naseljima, ali “Transturist”, koji uopće ne može učestvovati na tenderima, obara svaki GRAS-ov tender, a u tome ima podršku firme “Sejari”, koja se pojavljuje kao ponuđač minibusa, koja očito ne želi isporučiti minibuse, ali odugovlačenjem pogoduje “Centrotransu”. Zajedničko im je većinski vlasnik – “Sejari Holding GMBH” iz Njemačke

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!