Sarajevo halal-sajam: Muslimani su u Evropu donijeli nove zahtjeve za proizvođače

Kako je islam druga po veličini religija na svijetu, očekuje se da će tržište halal-proizvoda porasti s 45,3 milijarde američkih dolara u 2016. godini na više od 58,3 milijarde do 2022. godine. Najveći sektor globalne halal-industrije jesu islamske finansije s 43 posto udjela na tržištu, nakon čega slijedi halal-hrana s 36 posto udjela

 

Međunarodni sajam halal-industrije “Sarajevo Halal Fair” održava se od 27. do 29. septembra ove godine. To je ujedno i prilika da predstavimo vlastitu halal-industriju. Već deceniju Agencija za halal certificiranje BiH, kao institucija osnovana od Islamske zajednice u BiH, obavlja halal-certificiranje kompanija po metodologiji priznatoj u svim muslimanskim zemljama, te izdaje certifikate koji se smatraju prihvatljivim u islamskom svijetu. Bosanskohercegovačke kompanije prepoznale su ovu priliku i korist od halal-certificiranja, tako da danas nema ozbiljne kompanije iz segmenta prehrane a da ne posjeduje halal-certifikat. Takvih je kompanija u Bosni i Hercegovini 75, no, stječe se dojam da je premalo kompanija koje se bave uslugama koje nisu prehrambene a da imaju halal-certifikat. Agencija izdaje i certifikate za Srbiju, Crnu Goru i čak za Litvaniju. Do sada je certificirano 26 kompanija iz Srbije, te po jedna iz Crne Gore i Litvanije.

Možda toga nismo ni svjesni, ali svjetsko tržište halal-proizvoda ima veliki potencijal, koji najbolje ilustrira broj potencijalnih konzumenata – dvije milijarde. Halal-proizvod u najkraćem znači proizvod koji je iz aspekta islama dozvoljen za konzumiranje muslimanima, tačnije, proizvod koji ne sadrži ništa što je muslimanima zabranjeno za konzumiranje ili korištenje – alkohol, svinjetina, meso životinja koje nisu zaklane na propisan način (to podrazumijeva klanje životinje u ime Allaha, dž. š.), plaćanje ili uzimanje kamate, pornografija i bilo koja vrsta aktivnosti koja se smatra grijehom – korupcija, kriminal i sl.

Kako je islam druga po veličini religija na svijetu, očekuje se da će tržište halal-proizvoda porasti s 45,3 milijarde američkih dolara u 2016. godini na više od 58,3 milijarde do 2022. godine. Najveći sektor globalne halal-industrije jesu islamske finansije s 43 posto udjela na tržištu, nakon čega slijedi halal-hrana s 36 posto udjela, podaci su Agencije za prikupljanje i obradu podataka “Statista”.

“Kako se globalno tržište halal-hrane povećava, potražnja iz zemalja koje nemaju sredstva za proizvodnju dovoljnih količina svoje halal-hrane postajat će sve veća. Vodeći uvoznici halal‑hrane u 2015. godini među zemljama Organizacije islamske konferencije (OIC) bili su Saudijska Arabija, Malezija i Ujedinjeni Arapski Emirati, a jedna od najpopularnijih uvoznih namirnica jeste govedina. Brazil je u istoj godini bio najveći izvoznik halal-mesa, a potom Australija i Indija”, navodi Agencija “Statista”.

Prema njihovim podacima, regije s najvećim udjelom konzumenata halal-proizvoda bile su Bliski istok i Afrika, gdje je nešto više od polovine stanovništva konzumiralo halal-proizvode u 2016. godini. Međutim, iste godine muslimanska zemlja s najvećom potrošnjom hrane i pića bila je Indonezija.

To je, ukratko, potencijal halal-tržišta, ali iskorištavanje tog potencijala u praksi nešto je sasvim drugo. Razlog je u tome što potrošači ne traže samo halal-proizvod nego, prije svega, kvalitetan proizvod.

Škola za ekonomiju i biznis iz Indonezije radila je 2015. godine studiju o tome šta potrošač smatra važnijim: halal-oznaku ili kvalitet. Pokazalo se da je kvalitet najvažniji faktor koji podstiče kupovinu i povećava lojalnost robne marke. Halal je minimum za ulazak na tržište za određene segmente kao što je prehrambeni sektor. Kompanije često naprave grešku u samom razumijevanju halala, jer se većina njih drži površne definicije i implementacije halal-standarda. Istraživanje Škole za ekonomiju i biznis pokazuje da to nije dovoljno, halal-potrošači žele mnogo više od same oznake “halal”.

“Halal je više od ritualnog klanja i čuvanja od haram sastojaka. To znači da je proizvod / usluga održiv, pošten i prirodan. To su vrijednosti koje novi potrošač želi da vidi u halal-proizvodima i uslugama. Generacija novih potrošača, generacija Y, više je kritična i otvorena. Oni vide halal kao minimum da bi nešto bilo na listi za kupovinu, ali halal nije dovoljan da osvoji novo potrošačko srce. Oni žele kvalitet, raznolikost i zahvalnost. Kvalitet za ovu generaciju mora ići ruku pod ruku s halalom. Kombinacija halala i kvaliteta veoma je povezana sa zadovoljstvom kupaca. To pravi razliku na rastućem tržištu halala, jer kupci traže da halal ne bude samo oznaka dozvoljenog nego da bude oznaka kvaliteta”, navodi se u studiji Škole za ekonomiju i biznis iz Indonezije.

“Euromonitor International” izdao je publikaciju posvećenu halal-tržištu. Za nas je najinteresantniji dio istraživanja koji se odnosi na tržište Zapadne Evrope, koja je najznačajnija izvozna destinacija za bosanskohercegovačke proizvode. U publikaciji se navodi da je, podstaknuto rastućom muslimanskom populacijom u zapadnoevropskim zemljama, halal‑tržište prehrambenih proizvoda posljednjih godina doživjelo nezapamćeni rast, postajući jedan od najbrže rastućih prehrambenih sektora. Iako ne postoji zvanični konsenzus u pogledu veličine ovog tržišta u Evropi, nekoliko udruženja i certifikacijskih tijela pružaju različite procjene, koje se kreću od 40 do 100 milijardi eura. U svakom slučaju, nesporno je da je halal‑tržište hrane daje doprinos evropskoj ekonomiji koji se mjeri u desecima milijardi eura.

Velika Britanija i Francuska etablirale su se kao dva glavna tržišta halal-hrane u Evropi. Po pravilu, potrošnja halal-hrane ili proizvoda koji su dopušteni prema islamskom pravu proporcionalna je veličini muslimanske zajednice u bilo kojoj zemlji. Prema procjenama Centra “Pew Research”, Francuska i Velika Britanija dom su za jedanaest miliona muslimana.

Međutim, postoje izuzeci od ovog pravila. Socijalni skepticizam i nedostatak uvažavanja ovog sektora ometaju prodaju halal-hrane u nekim evropskim zemljama, čak i kod onih sa značajnom muslimanskom zajednicom. Naprimjer, Španija, s procijenjenom populacijom od dva miliona muslimana, i vjerovatno zapadnoevropska nacija s najvećim islamskim naslijeđem, tek je nedavno počela razumijevati koncept halal-proizvoda, ali oni još nisu prisutni u glavnim prodajnim kanalima.

Bez sumnje, ključni faktor koji je podstakao potražnju halal-hrane u zapadnoevropskim zemljama jeste sve brojnija muslimanska populacija koja u njima živi. U mnogim zemljama proizvođači i maloprodajni lanci reagiraju na ovu potražnju. “Tesco” i “Carrefour”, vjerovatno najveći maloprodajni lanci u Evropi, uključili su halal-proizvode u svoju ponudu, uglavnom svježu hranu i gotove obroke, ali i sve češće i zamrznuto meso. Isto tako, neki proizvođači imaju posebne proizvodne linije nastale kako bi inkorporirali halal-proizvode u svoju ponudu, poput kompanija “Nestlé”, “PepsiCo” i “Kellogg's”.

Iako je u manjoj mjeri, islamski turizam također je povećao prodaju halal-proizvoda u Evropi, naročito u prodavnicama prehrambenih proizvoda. Na sličan način kao i traženje hotelskih soba koje imaju pokazivače smjera Kible. Sada muslimanski turisti sve češće zahtijevaju halal-hranu i piće tokom posjeta nemuslimanskoj zemlji.

U nekim zemljama, kao što je Velika Britanija, procjenjuje se da prodaja halal-mesa predstavlja 10-15% od ukupne prodaje mesa, što premašuje procent muslimanske populacije (manja od 5%). To je dijelom zbog toga što proizvođači i distributeri nastoje balansirati između muslimanskih i nemuslimanskih potrošača, pa ne ističu uvijek oznaku halala kako bi dali priliku i nemuslimanima da ju kupe, maksimizirajući tako prodaju u oba segmenta. Neki od ovih nemuslimanskih potrošača spremni su kupiti halal-proizvod, ipak, većina potrošača vjerovatno nije ni svjesna da ih konzumira. Ovo je ili zbog toga što proizvodi nisu jasno označeni ili zato što restorani u ovom pogledu nemaju dovoljno transparentnosti. Italijanski restoran “Pizza Express” u Velikoj Britaniji našao se u središtu afere 2014. godine nakon što se pojavila informacija da kupci nisu obaviješteni da je svo pileće meso u ovom lancu restorana bilo halal.

Perspektive industrije svakako izgledaju obećavajuće. Evropska muslimanska zajednica nastavit će se širiti. Očekuje se da će predstavljati 10% stanovništva do 2050. godine, kako je prognozirao Centar “Pew Research”.

Ipak, stručnjaci se slažu da halal-proizvod, da bi se zaista probio na tržištu, mora biti prihvaćen i od nemuslimanskih potrošača. Ali to nije lahak zadatak. Iako industrija teži privlačenju obaju segmenata, dva značajna faktora ne idu u prilog ostvarenju tog cilja. Jedna prepreka jeste certifikacija, a druga isticanje halal-znaka. Većina muslimana traži proizvode s naljepnicama koje jasno potvrđuju da je hrana halal, ali to nosi i eventualni negativni efekt jer može obeshrabriti nemuslimane da ih kupuju.

Amer Bukvić, direktor BBI banke: BiH kao centar halal-proizvodnje

BBI banka pokušavala je od svog osnivanja uvijek ići korak ispred i kroz svoje djelovanje omogućiti jačanje bosanskohercegovačke ekonomije. Jedan od takvih projekata jeste “Sarajevo Halal Fair”, koji BBI banka organizira zajedno s Islamskom razvojnom bankom i Islamskom zajednicom u BiH.

“Mi želimo da iznađemo rješenja za bosanskohercegovačku ekonomiju, solucije koje bi mogle biti djelotvorne. Ideja je da na Sarajevo halal-sajmu okupimo sve naše proizvođače koji su u halal-industriji i da ih prezentiramo stranim gostima. Želja je prvo da vidimo može li Bosna i Hercegovina postati centar za proizvodnju halal-proizvoda kojima bi snabdijevala 1,7 milijardi muslimana širom svijeta, a prije svega pedeset miliona muslimana u Evropi. To je ogromno tržište, ogroman potencijal. S druge strane, to je šansa da proizvođačima koji imaju halal‑certifikat u svijetu omogućimo platformu da oni možda krenu da izvoze u Evropu i da možda svoju proizvodnju premjeste u Bosnu i Hercegovinu zbog geografske blizne. Nekome ko proizvodi hranu u Maleziji izuzetno ju je teško transportirati 12.000 kilometara do Evrope. Mi sugeriramo da tu proizvodnju stacionira ovdje, jer imamo infrastrukturu, radnu snagu i okolinu koja razumije halal-koncept, a i sama prakticira te vrijednosti. Dakle, djelujemo u dva pravca – da izvozimo svoje halal-proizvode u Evropu i svijet, te da drugi, koji hoće da izvoze, rade to preko nas, bilo kroz distributivne centre u našoj zemlji, bilo kroz proizvodnju u Bosni i Hercegovini”, kazao je direktor BBI banke Amer Bukvić.

Prednost Bosne i Hercegovine, prema njegovim riječima, jeste halal-certifikat jer je priznat u svim muslimanskim zemljama, vrlo je pouzdan jer su procedure za njegovo dobijanje rigorozne. S druge strane, mnogo je, naprimjer, malezijskih firmi koje proizvode halal-proizvode, ali ipak mi bolje razumijemo evropsko tržište, bolje znamo koje pakiranje, koji kvalitet i koja proizvodnja mogu proći na njemu. Tu smo mnogo ispred drugih.

Što se tiče sajma, sajamski prostor u Skenderiji popunjen je još prije mjesec, sada se širi u sporednim prostorijama.

“To je dobar znak, a dobar je znak i izuzetno velik broj ljudi koji nam dolaze. Ne znam da je ikad u Bosnu i Hercegovinu došla delegacija od 150 Malezijaca. Dolazi nam 50 velikih biznismena iz Saudijske Arabije, Bahreina, Turske itd.”, kazao je Bukvić.

On je dodao kako je vrlo važno da ljudi razumiju da ni svaka čokolada nije ista, da ima nekih koje sadrže muslimanima nedopuštene sastojke. Dobro je da i proizvođači brinu o tome da onima koji ne jedu svinjetinu u čokolade ne stavljaju sastojke napravljene na bazi svinjetine. Važno je da ta poruka, a čokolada je samo primjer, bude prenesena proizvođačima. Važno je da se zna koji proizvođači drže do onoga što nazivamo halalom, a koji to ne čine.

PROČITAJTE I...

Plamen i eksplozije uništili su jedan od najutvrđenijih aerodroma u Evropi. Nekadašnje vojno čudo putem kojeg se sijao strah u srcima eventualnih neprijatelja danas je obična pećina ispunjena vlagom i toksičnim plinovima. Bivši aerodrom u punoj funkciji bio je od 1968. do početka agresije 1992. godine. Pojedini dijelovi tunela danas su u vrlo lošem stanju, pa im prijeti opasnost od potpunog urušavanja

Održana manifestacija bila je fuzija aeromitinga, izložbe / sajma, raznih radionica, takmičenja i trka, predstavljanja start-up preduzeća, predavanja i zabave (za sve uzraste i ukuse). U suštini, teško je definirati projekt “Teknofest”, što zbog eklektičnosti, što zbog razmjera, te nije pretjerano reći da je to jedinstvena forma prezentacije i popularizacije nauke i tehnike

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!