Riznica mevlevijske mudrosti

Musić je u ovoj knjizi sabrao biografije i misli, gazele i dijelove mesnevija ponajvažnijih predstavnika mevlevijske tradicije okupljenih oko ličnosti Mevlane Dželaluddina Rumija. Za našu kulturnu zajednicu ova knjiga nema tek naučnu, već pored nje i onu duhovno-tradicijsku težinu, s obzirom na višestoljetno prisustvo mevlevijskog tarikata u Bosni i Hercegovini i činjenicu da se u Sarajevu duže od pola milenija čita i tumači Rumijeva Mesnevija. Stoga će ona obogatiti ne samo naučni fond iranistike u našoj zemlji već će biti od koristi i baštinicima mevlevijskog naslijeđa, u najširem smislu

 

U srijedu, 19. decembra 2018. godine, u prostorijama Naučnoistraživačkog instituta “Ibn Sina” u Sarajevu predstavljen je jedan od najnovijih izdavačkih poduhvata ovog Instituta, knjiga dr. Elvira Musića Riznica mevlevijske mudrosti. Musić je u ovoj knjizi sabrao biografije i misli, gazele i dijelove mesnevija ponajvažnijih predstavnika mevlevijske tradicije okupljenih oko ličnosti Mevlane Dželaluddina Rumija. Za našu kulturnu zajednicu ova knjiga nema tek naučnu, već pored nje i onu duhovno-tradicijsku težinu s obzirom na višestoljetno prisustvo mevlevijskog tarikata u Bosni i Hercegovini i činjenicu da se u Sarajevu duže od pola milenija čita i tumači Rumijeva Mesnevija. Stoga će ona obogatiti ne samo naučni fond iranistike u našoj zemlji već će biti od koristi i baštinicima mevlevijskog naslijeđa, u najširem smislu.

Ova knjiga obogatit će i naša dosadašnja saznanja o učiteljima i učenicima Mevlane Dželaluddina Rumija, silnicama koje su oblikovale njegovo grandiozno djelo, utjecajima koje je ono imalo kroz stoljeća nakon Rumijevog preseljenja… Pritom će čitaoci moći uživati u vrsnim prijevodima odlomaka iz značajnih djela orijentalno-islamske književnosti koja do sada nisu prevođena na bosanski jezik. Stoga s pravom možemo reći da je ovdje riječ o vrijednom izdavačkom poduhvatu koji je istinski događaj za našu kulturnu zajednicu. Ipak, ovoj promociji nisu prisustvovali iranisti iz Bosne i Hercegovine, kako oni s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, tako i oni s Orijentalnog instituta i drugih institucija koje baštine perzijsku pismenost i naslijeđe, što je na kraju spomenuo i autor knjige, izrazivši razočarenje tom činjenicom.

Na početku promocije prisutnima je poželio dobrodošlicu direktor Naučnoistraživačkog instituta “Ibn Sina” dr. Kazem Zoghi Barani, kazavši kako je Institutu osobita čast što je objavio knjigu Elvira Musića o mevlevijskoj mudrosti. “Govoriti o okeanu duhovnosti i mističnoj tradiciji tesavvufske literature odveć je težak poduhvat. Zadaća je to teška, zadaća je to kojoj nije lahko odgovoriti. Ova će knjiga pridonijeti boljem upoznavanju i duhovnom povezivanju naroda Irana i Bosne i Hercegovine, ali i promicanju poruke mira, ljubavi i prijateljstva među ljudima”, kazao je Barani.

U nastavku je moderator tribine Nermin Hodžić govorio o autoru Elviru Musiću, o njegovom životnom i akademskom putu, podsjetivši na značaj ovog naučnika za bosanskohercegovačku akademsku zajednicu. Riječ je o naučniku koji je objavio osam autorskih knjiga i desetke naučnih radova, predavaču na Teheranskom i Mevlana univerzitetu u Konyi, poligloti uključenom u prevođenje veoma važnih djela orijentalno-islamske književnosti, čovjeku koji je čak bio jedan od prevodilaca Veledovog Divana s perzijskog na turski jezik, a sam je preveo i djelo Mearif istoimenog autora. Prijevodi s jednog jezika na drugi, a da vam nijedan jezik nije maternji, činjenica je kojom se, prema našim saznanjima, ne može pohvaliti nijedan drugi prevodilac iz Bosne i Hercegovine. I pored neumorne naučne angažiranosti, Musić je zaslužan za obnavljanje tradicije čitanja i tumačenja Divana Hafiza Širazija, što čini svakog prvog utorka u mjesecu u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu.

Hodžić je u nastavku podsjetio na višestoljetnu tradiciju iščitavanja i izučavanja klasične perzijske književnosti sufijske provenijencije u Bosni, naglasivši da je i to jedna od posebnosti kojima se odlikuje bosanska muslimanska religijska predaja. “Elvir Musić je predstavnik savremene generacije njegovatelja tradicije čitanja i prevođenja perzijskih sufijskih klasika poput Mevlane i Hafiza Širazija u tekijskim kružocima”, dodao je Hodžić, prepustivši riječ prvom promotoru dr. Mubini Moker.

U svom osvrtu na knjigu Riznica mevlevijske mudrosti Moker je podsjetila na značenje mudrosti kao ezoterijskog znanja temeljenog na duhovnim iskustvima. Pojasnila je da nas, osim s Rumijem, knjiga upoznaje sa sedam istaknutih ličnosti islamske gnoze i tesavvufa koje se mogu dovesti u vezu s mevlevijskom tradicijom: Beha Veled, Šemsudin Tabrizi i Burhanudin Tirmizi (koji su utjecali na duhovno oblikovanje Rumija) te Sultan Veled (Rumijev sin), Šejh Galib Dede, Lejla-hanuma i Šeref-hanuma (baštinici Rumijeve i uopće mevlevijske tradicije u kasnijim razdobljima).

“Zajednička značajka svih ovih ličnosti jeste insistiranje na dijalogu sa samim sobom, a takvo pregnuće vidimo i kod samoga autora, koji je i pišući ovu knjigu vodio dijalog sa sobom, istovremeno duhovno sazrijevajući. Kada govorimo o gnostičkoj literaturi, insistiram na tome da čitalac gradi aktivan odnos prema djelu. I kad je riječ o ovoj knjizi, čitalac ne smije biti pasivni primatelj znanja, nego treba promišljati o sadržajima koji su kazani u njoj, tako gradeći dijalog s ličnostima ove knjige, s njenim autorom, i na kraju sa samim sobom. Kako je to kolega Musić lijepo rekao: s aktualnim sobom i s budućim sobom – onakvima kakvim bismo trebali da budemo”, kazala je Moker, istaknuvši da Musićeva djela posebno plijene svojim domišljatim i inovativnim jezičkim rješenjima.

Riznica mevlevijske mudrosti, smatra Moker, nije od onih knjiga koje se pročitaju i ostave na policama kućne biblioteke, već se svrstava u red knjiga kojima se stalno vraćamo, iznova motreći i knjigu i sami sebe, u neprestanom dijalogu s njom i sa sobom.

Zahvalila se Musiću što je u knjigu uvrstio i dvije žene, Lejlu i Šeref. “Ako smo svi baštinici ademovske zbilje, onda nema nikakve razlike između žene i muškarca. Svako ima pravo da gradi svoj odnos s Bogom i teži vlastitoj duhovnoj slobodi”, poručila je Mubina Moker.

Zatim se prisutnima obratila dr. Amina Šiljak-Jesenković. U svom osvrtu na knjigu istaknula je značajan kvalitet autorova odnosa prema sufijskoj tradiciji i literaturi, naglasivši da se Elvir Musić ne bavi pisanjem i prevođenjem kao zanimanjem već kao stanovitim pozivom. U nastavku je govorila o samom sadržaju knjige naglasivši svestranost i široku erudiciju učitelja koji su u njoj predstavljeni. Na kraju je izrazila žaljenje što je autor, na neki način, ipak skratio knjigu, s obzirom na obilje građe kojom je raspolagao. U drugom dijelu svog osvrta, Šiljak‑Jesenković nešto je detaljnije govorila o liku i djelu Galiba Dede.

Ovaj su program svojim muzičko scenskim nastupom uljepšale dr. Amira Redžić, koja je čitala izbor stihova iz predstavljene knjige, Amra Zubčević na naju i profesorica Marina Tomić, koja je svirala violinu, te je na kraju proučila i ilahiju Kad procvatu behari.

PROČITAJTE I...

“Mislim da smo uspjeli pronaći gotovo sve što postoji od video i audioarhiva o Nedžadu Ibrišimoviću. To je bio ogroman posao i jako sam zahvalan ljudima koji su nam otkrivali snimke za koje nismo ni znali da postoje. Kada smo dobili uvid u arhivsku građu, napravili smo plan o tome ko su ljudi koji bi mogli na najbolji način govoriti o životu i djelu Nedžada Ibrišimovića. Prvi put u mojoj karijeri mi se desilo da su svi koje sam pozvao bili oduševljeni što će učestvovati u toj priči”

“Ovo je prvi biografski film urađen na ovaj način. Iako se u filmu spominju i Ibrišimovićevo slikarstvo i kiparstvo, ipak smo odlučili da fokus stavimo na njegovo književno djelo. Željeli smo da film bude što vjerodostojniji, pa smo uključili ljude koje je Ibrišimović tokom života veoma volio i s njima se družio. Smatrali smo da nam takvi ljudi mogu iz prve ruke govoriti o njemu i kao o čovjeku i kao o umjetniku”, kazala je scenaristica Alema Kazazić

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!